Video
Prema usvojenim Smjernicama, javni dug Crne Gore će porasti sa oko 4,5 milijardi eura krajem 2024. na oko 5,9 milijardi eura do kraja 2028. godine. Tokom trogodišnjeg perioda (2025–2027), ukupno zaduženje planirano je u iznosu od oko 1,03 milijarde eura, i to:
- 254 miliona eura u 2025.
- 410 miliona eura u 2026.
- 367 miliona eura u 2027.
Očekivani dug do kraja 2027. iznosiće 5,566 milijardi eura. U 2028. planiran je dodatni rast duga od još 360 miliona eura, čime ukupno povećanje duga u četiri godine iznosi oko 1,4 milijarde eura.
TROŠAK KAMATA RASTE NEPROPORCIONALNO U ODNOSU NA DUG
Dok javni dug bilježi rast od približno 23 posto u periodu 2024–2027, godišnji trošak kamata raste sa 149 miliona eura u 2023. na svega 161 milion eura u 2027. To predstavlja rast od samo 8 posto, odnosno 12 miliona eura.
Upadljivo je da se prema novim Smjernicama u 2025. godini planira 160 miliona eura troška kamata, dok u 2026. godini taj trošak iznosi 136 miliona eura, što predstavlja pad od 24 miliona eura u odnosu na prethodnu godinu, iako se dug u tom periodu povećava za dodatnih 250 miliona eura.
NESLAGANJE SA PRETHODNIM DOKUMENTIMA
U Fiskalnoj strategiji Crne Gore za period 2024–2027, koja je još uvijek dostupna na sajtu Vlade, za 2027. godinu planiran je iznos troška kamata od 221 milion eura. To je čak 60 miliona eura ili 40 posto više od onoga što je sada predviđeno u Smjernicama.
Takođe, u prethodnom dokumentu procijenjen je realni rast BDP-a u 2025. godini na 4,8 posto, dok se u novim Smjernicama taj rast koriguje na 3,5 posto. To je razlika od 1,3 procentna poena, odnosno smanjenje od 27 posto u odnosu na ranije projekcije. Ostali makroekonomski parametri, poput prihoda i rashoda budžeta, ostavljeni su na prethodnim nivoima, što dodatno pojačava neslaganja u ukupnoj fiskalnoj logici.
NEMA OBJAŠNJENJA O STRUKTURI DUGA
Kao potencijalno opravdanje za pad kamatnih izdataka u uslovima rasta javnog duga, nameće se mogućnost refinansiranja postojećih zaduženja po nižim kamatnim stopama. Međutim, ni u novim Smjernicama, ni u ranijoj Strategiji upravljanja javnim dugom, nema jasnih najava o konkretnim planovima za takvo restrukturiranje duga. U dokumentima nije precizirano da li će se skuplji krediti zamijeniti povoljnijim izvorima finansiranja, što bi moglo objasniti pad troškova kamata.
STRUKTURA DUGA I OBAVEZE
Prema poslednjim dostupnim podacima Ministarstva finansija, na kraju marta 2025, neto javni dug iznosio je 4,2 milijarde eura, odnosno 53,2% BDP-a, a struktura duga trenutno uključuje:
- 49 posto euroobveznice
- 20 posto kineski Exim Bank
- Ostatak: krediti od Svjetske banke, EIB, EBRD i bilateralne pozajmice.
Crna Gora će u naredne tri godine (2025–2027) morati da izdvoji 1,5 milijardi eura za servisiranje javnog duga — uključujući i glavnicu i kamate. Najveći dio duga dospijeva u 2027. i 2028. godini, uključujući otplatu euroobveznica i zajmova kod kineske Exim banke.
NEOPHODNA VEĆA FISKALNA TRANSPARENTNOST
Iako dokumenti formalno priznaju greške prethodnih fiskalnih projekcija, nova verzija otvara dodatna pitanja:
- Kako je moguće da kamatni izdaci padaju dok se dug povećava?
- Zašto nema najava o refinansiranju postojećih dugova po povoljnijim uslovima?
- Zbog čega ostali fiskalni parametri ostaju nepromijenjeni, iako se rast BDP-a značajno koriguje naniže?
Preporučeno
U trenutku kada se Crna Gora suočava s visokim fiskalnim izazovima, uključujući servisiranje velikih iznosa duga i potencijalne budžetske deficite, dražava je i dalje bez jasnog, konzistentnog i transparentnog fiskalnog plana. Svako odstupanje između zvaničnih dokumenata i dalje nije detaljno obrazloženo, kako bi se očuvala vjerodostojnost ekonomskog planiranja i povjerenje javnosti. Pa tako kako koji dokument izađe u javnost ispada da je trenutna crnogorska fiskalna situacija nalik onoj presipanja iz šupljeg u prazno.
