Video
On je istakao da treba relaksirati građane kada se govori o bankrotu zemlje.
“Crna Gora neće bankrotirati i to je nemoguće, naočito u narednoj godini. Uvijek imamo mogućnost saradnje sa MMF-om. Taj bankrot se sigurno neće desiti, ali je pitanje da li će se autonomnost vođenja ekonomske politike morati usaglašavati sa nekim van Crne Gore. To je moguće, ali bankrot sigurno ne”, rekao je on.
Pejović objašnjava da je budžet održiv u mjeri u kojoj su održive pretpostavke u odnosu na koje je kreiran.
“Ako pođemo od pretpostavke da je sve urađeno kako treba, u skladu sa načelom opreznosti. Međutim, i u tom slučaju u budžetu imamo nedostajuća sredstva u iznosu od 700 miliona. Imamo budžetski deficit u projektovan na 366 miliona eura i primarni deficit više od 256 miliona eura. Ukoliko to uporedimo sa predlogom za prethodni budžet vidimo da ovaj budžet u tom dijelu zahtijeva veće trošenje i veće izdatke. Ukoliko to uporedimo sa očekivanim prihodima jasno je da mora doći
i do rasta deficita, te da prihodi ne odgovaraju budžetskim rashodima”, objašnjava Pejović.
Taj deficit, kaže on, moramo nadoknaditi iz nekih depozita koje država ima, ali u krajnjem i većim zaduživanjem.
“To u dugom roku nikada nije dobro jer javni dug predstavlja akumulirani deficit kroz godine”, rekao je Pejović.
Novo zaduživanje Pejović ne bi okarakterisao kao dužničko ropstvo.
“To je možda previše jak izraz. Jasno je da Crna Gora godinama pribjegava deficitnom finansiranju potrošnje. Mi se zadužujemo kako bi finanisrali potrošnju, ali i zbog vraćanja prethodinih dugova, što nije dobro jer svake godine vraćamo sve više kamata ”, rekao je on i dodao da će se to godinama uvećavati.
Kada se pogledaju makroekonomski indikatori, javni dug je manji u odnosu na 2020. godinu.
“Kada pogledamo podatke MMF-a izgleda kao da se mi razdužujemo. Međutim, to je relativni pokazatelj, jer je naš budžet u odosu na 2020. godine značajno porastao, tako da u apsolutnom iznosu, on se nije znatno smanjio“, kazao je on.
Po njegovom mišljenju evidentno je da je ovim budžetom predviđena potrošnja naročito u javnom sektoru. Više bi volio da je kapitalni budžet veći.
“Zaduženje za potrošnju nikada nije dobro, ali treba to razumjeti zbog inflacije, ali to je potpuno neodrživo u dugom roku”, kazao je on.
Smatra da ovaj budžet neće biti finalni iako bi to bilo bolje, jer očekuje da partije amandmanima djeluju u da traže veću potrošnju. Analizirajući ekonomsku stvarnost Crne Gore kazao je da se oslanja makroekonomske indikatore međunarodnih institucija.
“Ukoliko pogledamo budžetski deficit koji je veći u odnosu na druge deficite, iznos javnog duga je takođe visok, uprkos napretku. Kada govorimo o inflaciji, tu je situacija nešto lošija nego u zemljama okruženja. Stopa nezaposlenosti i novo nekvalitetnih kredita u odnosu na okruženje prema nekim indikatorima su lošiji, prema nekim ne, ali u principu koji odgovaraju zemljama Balkana koji su uvijek imale lošije ekonomske performanse nego druge zemlje”, rekao je Pejović.
Kazao je da ga hrabre najave iz Amerike i EU da je inflacija dostigla vrhunac, ali on smatra da će ona tek dostići vrhunac u decembru.
“A nakon toga od januara, kada imamo veću osnovicu, veću bazu, ta stopa inflacije biće značajno manja”, smatra Pejović.
Indeksacija zarada u skladu sa inflacijom, koja je najavljena budžetom, ima pozitivne i negativne i u dugom roku ne može dati pozitivne rezultate.
“Može biti poztivna samo na period od godinu. Zemlje EU koje su pokušale to da primijene u ranijem periodu , bile su kritikovane”, kazao je on.
Indeksacija po njemu je loša jer se plate odvajaju od realnog rezultata rada što nije dobro za svakog zaposlenog.
Preporučeno
“Jer je veoma važno da pata zavisi od rezultata rada, a ne samo od inflacije”, kazao je on.
