Video
U tužbi, koja je juče predata Osnovnom sudu u Podgorici, Uniprom navodi da je 6. jula tražio od Uprave prihoda i carina povraćaj 2.602.790 eura, ali da mu je ta institucija od tog iznosa nezakonito odbila 674.958 eura za porez na promet nepokretnosti, koje je kupio dok je KAP bio u stečaju i kamatu.
“Uprava nije mogla umanjiti iznos koji je trebalo vratiti Unipromu na ime povraćaja PDV-a, jer obaveza po osnovu poreza na promet nepokretnosti nije dospjela, niti može biti dok se postupak njenog utvrđivanja pravosnažno ne okonča. Na taj način, nezakonitim korišćenjem sredstava Uniproma, tuženi je za taj iznos umanjio i dinamiku i obim poslovanja kompanije, čime joj je nanio direktnu materijalnu štetu”, kaže se u tužbi, u koju je Pobjeda imala uvid.
Rješenje kojim je utvrđena obaveza Uniproma da plati porez na promet nepokretnosti donio je 22. juna bivši v.d. direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović, nakon čega je 23. jula vlasniku KAP-a odobrio povraćaj 1.919.979 eura PDV-a. Damjanovićevu odluku poništilo je 2. avgusta Ministarstvo finansija, ali uprkos tome Uprava prihoda i carina Unipromu nije vratila sporni iznos do podnošenja tužbe.
U tužbenom zahtjevu, koji potpisuje direktor Uniproma Veselin Pejović, pojašnjava se da postupak utvrđivanja obaveze te kompanije po osnovu poreza na promet nepokretnosti kupljenih u stečaju traje već šest godina.
“Upravo zbog činjenice da postupak traje dugo, te da je u njemu potrebno riješiti veliki broj pravnih nedoumica, Uniprom je u februaru 2021. podnio zahtjev za odlaganje plaćanja poreske obaveze do pravosnažnog okončanja ove upravne stvari. Uprava prihoda i carina je 18. februara donijela rješenje kojim je odloženo plaćanje obaveza do pravosnažnog okončanja upravne stvari, odnosno do donošenja rješenja koje se više ne može pobijati u upravnom sporu, što u konkretnom nije slučaj. Postupak utvrđivanja obaveze još traje”, navodi se u tužbi.
Nezakonitom odlukom Uprave da ne vrati novac Unipromu, ta kompanija je, kako se dodaje, pretrpila štetu u vidu izgubljene dobiti, koju je vještak ekonomsko-finansijske struke procijenio na milion eura.
“Šteta se ogleda u tome što bi Uniprom ova sredstva, na koja se oslanjao u planiranom poslovanju, koristio tako što bi u svojim prerađivačkim kapacitetima povećao ulazne inpute i dobio veći finalni proizvod. Samim tim bi na tu razliku ostvario zaradu na tržištu aluminijuma, što je berzanska roba pa ju je lako izračunati, jer su i inputi berzanska roba”, ukazuje se u tužbi.
U tužbi navode da je Uniprom najveći izvoznik u državi, jer u ukupnom izvozu učestvuje sa 50 odsto.
“Uniprom po osnovu izvoza već duži period ostvaruje pravo na povraćaj PDV-a u skladu sa Zakonom o PDV-u. Članom 50 Zakona o PDV-u propisano je da se poreskom obvezniku koji pretežno izvozi proizvode i koji u više od tri uzastopna obračuna iskazuje višak ulaznog PDV-a, razlika vraća u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva”, dodaje se u tužbi.
Uniprom od 2014. gazduje KAP-om, a 30. avgusta ove godine preuzeo je potpunu kontrolu nad fabrikom nakon što je ona poslije osam godina izašla iz stečaja. Pejović je u aprilu zaprijetio zatvaranjem KAP-a i otpuštanjem 600 radnika zbog kvalifikacija izrečenih na sjednici parlamentarne komisije za kontrolu privatizacije. Ministarstvo finansija nije produžilo v.d. zvanje Damjanoviću i prošle je sedmice na to mjesto postavilo Milenu Petričević.
Krivična prijava protiv Damjanovića i Rubežića
Pejović je 14. oktobra podnio Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv Damjanovića i načelnika područne jedinice Podgorica Uprave prihoda i carina Srđana Rubežića zbog krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja na štetu Uniproma.
U prijavi se navodi da su Damjanović i Rubežić postupali nezakonito prema Unipromu i onemogućili ga da ostvari svoja prava koja su mu pripadala po osnovu povraćaja 677.388 eura PDV-a. Povraćaj se odnosi na jun ove godine, a kontrolom je, kako se dodaje, nesporno utvrđen njegov iznos.
Preporučeno
“Zbog izostalog povraćaja PDV-a Uniprom je morao da umanji proizvodnju za ovaj iznos nabavkom manje količine inputa neophodnih da bi se proizvodnja odvijala. Na taj način se ostvarila šteta u kvalifikovanom obliku, a time ispunila sva obilježja krivičnog djela. Ova radnja je izvršena sa direktnim umišljajem”, ističe Pejović u krivičnoj prijavi.
