Video
Zemlje koje se nalaze na listi ne treba uklanjati minimum 30 dana, uz kontinuirano praćenje njihove epidemiološke situacije. Neophodno je intezivirati bilateralne
ekonomske odnose sa zemljama koje su naša značajna emitivna tržišta, a još nijesu otvorile granice prema Crnoj Gori.
Ovo je, između ostalog, zaključeno na današnjoj sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore. Odbor je usvojio informaciju o poslovanju sektora u periodu januar-maj 2020. sa osvrtom na realizaciju paketa mjera podrške
privredi za ublažavanje efekata pandemije Covid 19, a u fokusu su takođe bili izazovi i očekivanja od ovogodišnje ljetnje sezone, kao i plasman domaćih proizvoda kroz realizaciju programa Kupuj domaće i Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ranko Jovović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma
Damir Davidović, direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić, načelnica Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje dr Sanja Medenica, Verica Maraš izvršna direktorica „Plantaže – 13. jul” i Ana Golubović iz Hipotekarne banke.
Sjednica je održana u vinskom podrumu „Šipčanik” kompanije „Plantaže – 13. jul”, pa je turističke poslenike pozdravila izvršna direktorica Verica Maraš. Ona je istakla da je poslovna politika kompanije u kontinuitetu usmjerena ka dugoročnom, stabilnom rastu i razvoju, ostvarivanju dobrih poslovnih rezultata, učvršćivanju njenog liderskog položaja na regionalnom tržištu i poziciji sve značajnijeg činioca na svjetskom tržištu vina.
“Mi naša vina danas prodajemo na skoro svim kontinentima, u 43 države. U svijetu je samo osam kompanija pored nas koje su to uspjele”, kazala je Maraš.
Ona je međutim ukazala da je vino luksuzni proizvod, izuzetno osjetljiv na krizu, što se odrazilo i na poslovne rezultate Plantaža,
odnosno značajan pad prihoda u odnosu na uporedni period prošle godine. Maraš je pozdravila mjere podrške privredi i građanima, uz očekivanje da će treći paket biti fokusiran na finansijsku podršku privredi i doprinijeti razvoju kompanija.
Predstavnica Instituta za javno zdravlje dr Sanja Medenica istakla je da je zalaganjem svih aktera društva dobijena prva bitka protiv
COVID-19, ali da je riječ samo o predahu u borbi protiv ove bolesti, čija pandemija još traje. Operativni štab za epidemiološko praćenje sezone, prema njenim riječima, pripremio je predlog akta kojim će se
definisati tretman eventualno oboljelih turista tokom ljetnje sezone.
Ocjena je izvršne direktorice Hotelske grupe „Budvanska rivijera“ Katarine Kažanegre da su turistički poslenici uradili mnogo kako bi
privukli što više turista, izašli sa konkurentnim ponudama za inostrana tržišta i povoljnostima za domaće goste. Naglasila je da hoteli u smislu poštovanja zdravstvenih standarda spremno dočekuju turiste.
“Uradićemo sve kako bi naša destinacija bila konkurentna, ali još ne znamo sa kojim emitivnim tržištima možemo da radimo. Vrlo nam je bitno da znamo datum kada će granice biti otvorene za goste sa veoma bitnih emitivnih tržišta”, rekla je Kažanegra.
Ukazala je da se jačanjem bilateralnih odnosa sa državama koje još nijesu otvorene prema Crnoj Gori, kao što su Češka, Slovačka, Njemačka, Rusija i druge baltičke zemlje mogu privući gosti sa tih područja.
“Bojim se da će Albanija preuzeti goste sa tržišta baltičkih država ukoliko ne budemo reagovali”, kazala je Kažanegra.
Ana Golubović je upoznala članove Odbora da je Hipotekarna banka je, uz podršku hotelske privrede, osmislila novi proizvod pod nazivom HB turistički kredit, koji će našim građanima omogućiti da ljetovanje u crnogorskim hotelima plaćaju na deset rata bez kamate i troškova.
Državni sekretar Damir Davidović izrazio je potpuno razumijevanje za zabrinutost privrednika, jer kako kaže „u uslovima neizvjesnosti teško je prodavati turističke aranžmane“.
“Interes je Vlade da što je moguće prije otvorimo granice prema svim državama, ali moramo biti svjesni da smo tek u fazi izlaska iz krize”, rekao je Davidović koji je upozorio na potencijalnu opasnost od drugog talasa COVID 19. Naglašava da se jasnije smjernice EU po ovom pitanju očekuju narednih dana.
“Svi se zalažemo za čuvanje javnog zdravlja. Svjesni smo takođe da su nam potrebni precizni datumi otvaranja granica, ali pošto je riječ o pitanju javnog zdravlja, teško je sve to predvidjeti”, dodao je Davidović.
Ana Marojević, Fly Montenegro Ground Handling, saglasila se da je javno zdravlje prioritet ali je to takođe i ublažavanje posljedica korona krize po crnogorsku ekonomiju. Ona je ukazala da su konkurentske destinacije precizno utvrdile termine otvaranja granica.
“To moramo učiniti i mi i to u što kraćem roku. Imamo tržište i turiste koji su zainteresovani da ljetuju u našoj zemlji, ali bojimo se
da će oni usljed ove neizvjesnosti odustati od Crne Gore i odlučiti se regionalne konkurente”, kazala je Marojević.
Apelovala je da se iznađe održivo rješenje za zaštitu javnog zdravlja koje će uvažiti zahtjeve turističkog sektora. U fokusu diskusije Toma Kneževića, Lipska pećina, takođe je bio
apel za otvaranje granica prema najznačajnijim turističkim tržištima, ali i za korekciju cijena i to ne samo u hotelima već i u drugim ugostiteljskim sadržajima.
Isat Dragovoja, Ulcinjska rivijera, smatra da nema vremena za čekanje jer je sezona već počela. Smatra da je neophodno valorizovati to što smo u boljoj epidemiološkoj situaciji nego što su države koje već postižu značajne turističke posjete.
Sa njim se saglasio Gani Resulbegović, Real Estate & CO. On je prenio iskustva Hrvatske koja bilježi zapažene rezultate u turizmu posljednjih sedmica.
Hristos Cemperas, hotel „Maestral“, ocjenjuje da je potrebna hitna akcija kako bi se iskoristila marketinška prednost Corona Free
destinacije. On ističe da sa otvaranjem granica i dolaskom turista postoji rizik od importovanja bolesti, ali da je potrebno da se suočimo sa tim izazovom. Istakao je praksu EU da se fokusira na bezbjedne aerodrome sa kojih dolaze turisti, a ne cijele države.
“U petak možemo eksperimentalno organizovati dolazak dva aviona sa turistima iz Italije i promovisati taj događaj. Jer, nama nijesu potrebne kampanje, već zadovoljni turisti koji će isticati da je Crna Gora lijepa i Corona Free destinacija”, kazao je Cemperas.
Igor Vujošević, Hemera (Astoria grupa), smatra da je što prije izaći sa preciznim datumom otvaranja granica kako bi izbjegli
nesagledive posljedice po turističku privredu. Smatra da je neophodno organizovati sastanak sa premijerom Duškom Markovićem oko mjera podrške turističkom sektoru.
Predsjednik Ranko Jovović je istakao da Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore kontinuirano u partnerstvu sa
Ministarstvom održivog razvoja i turizma radi na kreiranju mjera podrške ovom sektoru.
Miloš Popović, Skijališta Crne Gore, potencirao je potrebu da se produže rješenja za rad privremenih turističkih objekata na sjeveru,
prvenstveno na Durmitoru. Ovu inicijativu je podržao i Rajko Malović, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom koji se založio da to bude urađeno i na primorju. On je kazao da su 30 odsto umanjili naknade zakupcima kupališta i pozvao lokalne samouprave da i one ponude povoljnosti.
Direktor Elvir Klica je predstavio povoljnosti koje Nacionalni parkovi nude posjetiocima, a među kojima su besplatne ulaznice za djecu,
neograničen broj posjeta odraslih za 13,5 eura, 50 odsto jeftijini rafting i drugo.
Na sjednici je predloženo da se razmotri mogućnost da i fizička lica koja su privatni smještaj doveli na nivo približan hotelskom, budu obuhvaćena ekonomskim mjerama podrške.
Direktorica NTO Željka Radak Kukavičić istakla da je naglasak kampanje „U društvu prirode“ potenciranje sigurnosti i bezbjednosti naše destinacije. Osvrćući se na komentare kako Crna Gora nije na listi pojedinih država EU, ona je kazala da za to nije marketing ključan, već političko-ekonomski odnosi.
“Prioritet tim zemljama jesu članice EU, jer se želi najprije podstaći ekonomija Unije”, riječi su Željke Radak Kukavičić.
Zaključci sjednice su da je turizam iz godine u godinu sve snažnije opravdavao ulogu strateške privredne grane, posebno imajući u vidu činjenicu da je njegovo učešće u BDP kontinuirano raslo, što je bio slučaj i sa ostalim pokazateljima – brojem turista, ostvarenih noćenja, te prihoda ovog
sektora. Uspješan razvoj turizma u Crnoj Gori ima multiplikativan efekat i na druge privredne grane – trgovinu, poljoprivredu,
saobraćaj i druge djelatnosti.
Takođe, turistički privrednici su se prvi suočili sa izazovima u poslovanju uzrokovanu pandemijom korona virusa. U cilju očuvanja javnog zdravlja, privrednicima u sektoru turizma i ugostiteljstva, od sredine marta je
djelimično, odnosno u cjelosti zabranjeno obavljanje djelatnosti. Niska profitabilnost i akumulacija dobiti, kao i činjenica da dio investicije u ovom sektoru još nije počeo da se otplaćuje, stavlja turizam u posebno ranjivu situaciju. Turistički aranžmani se unaprijed
ugovaraju, pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove i predstojeću
turističku sezonu u cjelini dovodi u pitanje.
Preporučeno
