Video
Crna Gora bi na 29. međuvladinoj konferenciji sa Evropskom unijom, zakazanoj za danas u Luksemburgu, trebalo da napravi novi korak u pregovorima o članstvu privremenim zatvaranjem poglavlja 18, koje se odnosi na statistiku, i poglavlja 19, koje obuhvata socijalnu politiku i zapošljavanje.
Iako se jedno poglavlje bavi statističkim sistemom, a drugo pravima zaposlenih i socijalnom zaštitom, njihova suština povezuje dvije važne obaveze države: da raspolaže pouzdanim podacima i da na osnovu kvalitetnih politika obezbijedi bolje uslove života i rada.
Zatvaranje poglavlja predstavlja važan korak u pregovorima, ali ne znači da su svi problemi u tim oblastima riješeni. Evropska komisija nastavlja da prati primjenu evropskih pravila, a konkretni rezultati zavisiće od kapaciteta institucija, kvaliteta propisa i njihove dosljedne primjene.
STATISTIKA NIJE SAMO BROJ
Poglavlje 18 odnosi se na usklađivanje nacionalnog statističkog sistema sa pravilima Evropske unije, kako bi podaci koje objavljuje Crna Gora bili pouzdani, pravovremeni i uporedivi sa podacima država članica.
To obuhvata nacionalne račune, bruto domaći proizvod, inflaciju, tržište rada, demografske promjene, spoljnu trgovinu, poljoprivredu i druge oblasti, ali i statistiku javnih finansija, koja je posebno važna za procjenu stanja državnog budžeta.
Evropska komisija je u izvještaju za Crnu Goru ocijenila da je država umjereno pripremljena u oblasti statistike. Kao napredak prepoznati su sprovođenje popisa poljoprivrede i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava. Ipak, Komisija je zadržala preporuke koje se odnose na proizvodnju statistike javnih finansija, jačanje MONSTAT-a i povećanje obima podataka usklađenih sa evropskim pravilima.
Jedan od ključnih zadataka prema izvještaju Evropske komisije, jeste uspostavljanje redovne proizvodnje, objavljivanja i dostavljanja Eurostatu statistike finansija države, kao i pravilno popunjavanje tabela koje se koriste u evropskoj proceduri prekomjernog deficita. Ovi podaci omogućavaju bolje poređenje, procjenu prihoda, rashoda, deficita i javnog duga.
Problem nije samo metodološki. Prema izvještaju Evropske komisije, MONSTAT ima približno 60 odsto zaposlenih u odnosu na broj radnih mjesta predviđenih sistematizacijom, dok pitanje neadekvatnog poslovnog prostora nije riješeno. Komisija je ukazala i na potrebu da MONSTAT, Ministarstvo finansija i Centralna banka finalizuju međuinstitucionalni memorandum kako bi statistika javnih finansija mogla redovno da se proizvodi u skladu sa evropskom metodologijom ESA 2010.
Skupština je u martu 2025. izmijenila Zakon o zvaničnoj statistici, predviđajući prenos odgovornosti za statistiku javnih finansija sa Ministarstva finansija na MONSTAT. Međutim, prenos nadležnosti sam po sebi nije dovoljan: potrebno je obezbijediti stručne kadrove, tehničke uslove i redovnu razmjenu podataka među institucijama.
Za građane je značaj ove reforme konkretniji nego što se na prvi pogled čini. Pouzdana statistika omogućava da se provjeri kretanje javnog duga, uporede planirani i ostvareni budžetski prihodi i rashodi, prati inflacija i procijeni da li ekonomski rast donosi promjene u životnom standardu. Ona ne garantuje kvalitetno upravljanje, ali predstavlja osnovu za njegovu kontrolu.
POGLAVLJE 19: EVROPSKI STANDARD NE ZAVRŠAVAJU USVAJANJEM ZAKONA
Poglavlje 19 obuhvata radno zakonodavstvo, socijalnu zaštitu, zapošljavanje, jednakost i zabranu diskriminacije, bezbjednost i zdravlje na radu i socijalni dijalog. Evropska pravila u ovim oblastima postavljaju minimalne standarde, dok se mnogi elementi organizacije i finansiranja socijalne zaštite i dalje uređuju na nacionalnom nivou.
Evropska komisija je u izvještaju za 2025. ocijenila da je Crna Gora između određenog i umjerenog nivoa pripremljenosti u ovoj oblasti. Napredak je registrovan u usklađivanju propisa o radu, antidiskriminaciji i zaštiti na radu, kao i u reformi socijalne zaštite i Zavoda za zapošljavanje. Ipak, dio preporuka ostao je na snazi.
Jedan od ključnih izazova predstavlja primjena propisa o bezbjednosti i zdravlju na radu. Komisija je ocijenila da zakonodavstvo nije potpuno usklađeno sa pravnom tekovinom EU, da sprovođenje ostaje slabo i da kapacitete inspekcijskih službi treba ojačati. To pokazuje razliku između formalnog usvajanja evropskih standarda i sposobnosti države da obezbijedi njihovo poštovanje na radnom mjestu.
Izazovi postoje i u politici zapošljavanja. Aktivne mjere nijesu dovoljno djelotvorne niti obuhvatne, posebno za mlade i marginalizovane grupe, a potrebno je unaprijediti i finansiranje programa koji bi trebalo da olakšaju pristup tržištu rada. Pilot-program Garancija za mlade pokrenut je u tri opštine.
Komisija je ukazala i na nedovoljno razvijen socijalni dijalog. Mišljenja Socijalnog savjeta često ostaju bez odgovora Vlade, dok pojedini važni sektori, među kojima su bankarstvo i mediji, nemaju granske kolektivne ugovore. Zaštita radničkih prava zato zavisi i od toga koliko su sindikati i poslodavci uključeni u donošenje odluka i koliko institucije mogu da obezbijede sprovođenje dogovorenih obaveza.
Posebno osjetljiv pokazatelj odnosi se na djecu i siromaštvo. Prema podacima navedenim u izvještaju Evropske komisije, stopa rizika od siromaštva u Crnoj Gori iznosila je 20,1 odsto, dok je 40,4 odsto djece mlađe od 18 godina bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prosjek EU za taj pokazatelj iznosio je 24,3 odsto. Riječ je o podacima korišćenim u izvještaju za 2025. godinu, a ne o konačnom pokazatelju za 2026.
U oblasti rodne ravnopravnosti Komisija je ukazala na prepreke koje žene imaju u pristupu rukovodećim pozicijama, neravnomjernu raspodjelu neplaćenog rada i razlike u zaradama. Posljednja procjena razlike u zaradama žena i muškaraca koju izvještaj navodi iznosila je oko 20 odsto za 2021. godinu. Crna Gora treba da nastavi usklađivanje sa evropskim pravilima, uključujući propise o transparentnosti zarada.
EVROPSKI PROSJEK POKAZUJE RAZLIKE; ALI I OBIM SOCIJALNH OBAVEZA
Podaci Eurostata pokazuju da su članice EU u 2024. godini za socijalna davanja izdvojile ukupno 4.925 milijardi eura, odnosno 27,3 odsto BDP-a Unije. Izdvajanja su porasla za 6,9 odsto u odnosu na 2023. godinu.
Udio socijalnih davanja u BDP-u kretao se od 32,5 odsto u Finskoj, 31,9 odsto u Francuskoj i 31,8 odsto u Austriji, do 12,4 odsto u Irskoj i 13,4 odsto na Malti. Ove razlike odražavaju različite sisteme, demografsku strukturu i načine finansiranja socijalne zaštite, pa se ne mogu tumačiti kao jednostavna rang-lista kvaliteta javnih politika.
Najveći dio evropskih socijalnih davanja odnosio se na starost, prvenstveno penzije, za koje je izdvojeno 2.044 milijarde eura, i bolest i zdravstvenu zaštitu, sa 1.463 milijarde eura. Podaci pokazuju da socijalna zaštita predstavlja veliku budžetsku obavezu u državama članicama, ali i da se njeni rezultati moraju posmatrati zajedno sa zaposlenošću, prihodima i demografskim kretanjima.
Za Crnu Goru poređenje sa članicama EU posebno je važno u oblastima dječjeg siromaštva, bezbjednosti na radu, jednakosti zarada i dostupnosti mjera zapošljavanja. Evropski standardi mogu usmjeriti reforme, ali će stvarni napredak zavisiti od toga da li će propise pratiti efikasne inspekcije, kvalitetne javne službe i održivo finansiranje socijalnih programa.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
