Video
Očekuje se procjena koliko bi povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta uticalo na državni budžet. Ranija nezvanična procjena bila je da bi ukupno povećanja zarada bila oko 70 do 80 miliona eura za godinu, ali nije konačna analiza zbog toga što bi i država imala uvećan prihod od poreza i doprinosa na zarade za procenat njihovog uvećanja. Takođe dio javnog sektora i državnih preduzeća već kroz kolektivne ugovore ima obračunsku vrijednost koeficijenta od 100 i više eura.
Osim zahtjeva sindikata da se poveća obračunska vrijednost koeficijenta sa 90 na 100 eura, razmatra se cijeli paket zahtjeva koji su kandidovali poslodavci i Vlada, a odnosi se na drugačije normiranje bolovanja, smanjivanja troška bolovanja za poslodavca sa 60 na 30 dana, razmatranje normi o nagrađivanju radnika, o radu nedjeljom za trgovine i sedmočasovnom radnom vremenu.
Obračunska vrijednost koeficijenta je osnovni element obračuna zarada, a njeno povećanje sa 90 na 100 eura značilo bi i povećanje zarade za te radnika za oko deset odsto. To ne bi važilo za djelatnosti gdje je granskim ugovorima ona već definisana na iznose od 100 ili više eura.
OKU koji definiše značajan obim radnih prava kao što su prava na naknade za prekovremeni i praznični rad, otpremnine, godišnje odmore, plaćena odsustva, pomoći, rad sindikata… je istekao 30. decembra, a poslanici su izmjenom Zakona o radu 31. decembra važenje postojećeg produžili do 31. marta.
Sindikati su tražili da se novi OKU sa uvećanom obračunskom vrijednošću potpiše do kraja januara, jer bi sa svakim mjesecom odugovlačenja zaposleni izgubili na uvećanju zarade.
Unija slobodnih sindikata, Savez sindikata i Unija poslodavaca uputili su 11. decembra zajedničko pismo Ministarstvu finansija u kojem traže da se do kraja godine zaključi novi OKU u kojem bi se, između ostalog, raspravljalo o povećanju obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura. Međutim, dogovor do kraja decembra nije postignut.
Skupština je produžila važenje starom OKU kako oko sto hiljada zaposlenih, čija osnovna radnička prava nijesu zaštićena granskim kolektivnim ugovorima ili ugovorima kod poslodavca, ne bi ostali bez njih.
Obračunska vrijednost koeficijenta utvrđena je na 90 eura prije 13 godina i od tada nije mijenjana. Obaveza iz Opšteg kolektivnog ugovora koji je posljednji put potpisan na kraju 2022. godine je da se na kraju svake godine do 31. decembra preispita njen iznos usklađivanjem sa inflacijom, kretanjem minimalne potrošačke korpe, troškova života, ekonomskih faktora…, međutim, to od tada nije urađeno.
U istom članu OKU piše i da u ,,slučaju da ugovorne strane ne preispitaju i usaglase obračunsku vrijednost koeficijenta u skladu sa stavom 2 ovog člana (do 31. decembra), primjenjivaće se obračunska vrijednost koeficijenta iz stava 1 ovog člana (od 90 eura i u narednoj godini)“.
Preporučeno
“Povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta (OVK) sa 90 na 100 eura smatramo nužnim kako bi se sačuvali pozitivni efekti ,,Evrope sad 1 i 2“, koji su narušeni inflatornim kretanjima u prethodnom periodu. Pri tom, imali smo u vidu i stav Svjetske banke koja od nas zahtijeva smanjenje javne potrošnje i zadržavanje zarada u 2026. godini na nivou 2025. Međutim, smatramo da bi se izdaci iz budžeta za zarade zaposlenih, koji bi uslijedili nakon povećanja OVK, mogli kompenzovati iz unutrašnjih rezervi, kako ne bi došlo do rasta budžeta”, navedeno je, između ostalog, u pismu socijalnih partnera Ministarstvu finansija od 11. decembra.
