Video
“Nedavno usvojeni program Evropa sad 2 ima za cilj povećanje raspoloživih prihoda povećanjem minimalne plate i smanjenjem penzijskih doprinosa. Ove mjere treba da podrže rast BDP-a u 2025. godini, ali i da doprinesu većoj inflaciji”, navodi se u prognozama EK.
Ističe se i da je dobar fiskalni učinak u 2024. godine bio podržan snažnim rastom prihoda, ali i da bi nove mjere, koje slabe budžetske prihode i povećavaju potrošnju, trebalo da dovedu do značajnog povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026.
“Povećanje javnog duga ubuduće i visoke potrebe za refinansiranjem predstavljaju fiskalne rizike”, navodi se u prognozama.
Realni rast BDP-a za 2023. godine revidiran je naviše na 6,3 odsto u odnosu na prethodnu kvartalnu procjenu od šest odsto.
Ekonomski rast je usporen na 3,6% međugodišnje u prvoj polovini 2024. godine „podstaknut oporavkom investicija (9,6% međugodišnje) i snažnom privatnom potrošnjom (8,2% međugodišnje)“, podržan povećanjem minimalnih penzija, plata i zaposlenosti.
„Zbog loših performansi izvoza električne energije i slabog prvog kvartala u turizmu, realni izvoz se smanjio za 10,7% međugodišnje, dok je rast uvoza ostao prigušen (2,1%), što je rezultiralo negativnim doprinosom neto izvoza rastu BDP-a. Državna potrošnja je umjereno porasla“, konstatuje se u dokumentu.
Evropska komisija u prognozama podsjeća da je Skupština Crne Gore u septembru usvojila Fiskalnu strategiju i program Evropa sad 2. Ističe se da je od oktobra, implementacija programa Evropa sad 2 dovela do dvije velike promjene: značajnog povećanja minimalnih plata na prosječnih 700 eura sa 450 i promjene u penzijskim doprinosima.
„Doprinosi zaposlenih za Fond PIO smanjeni su sa 15% na 10%, dok su doprinosi poslodavaca (5,5%) ukinuti. Program takođe ima za cilj da ubrza ulaganja u infrastrukturne projekte“, navodi se u jesenjim prognozama EK.
Predviđeno je da će se privredni rast ubrzati 2025. godine jer će novousvojene mjere vjerovatno pružiti podsticaj privatnoj potrošnji i investicijama. Očekuje se da će se ovaj uticaj ublažiti 2026. Rast izvoza u periodu 2025-2026 vjerovatno će biti podržan kontinuiranim rastom turizma.
Rekordno niska nezaposlenost
Povećanje zaposlenosti u svim sektorima nastavljeno je u 2024. Stopa nezaposlenosti je pala na rekordno niskih 11,5% u drugom kvartalu 2024, navodi se u izvještaju.
„Očekuje se da će se rast zaposlenosti ubrzati u 2025. zbog umanjenja doprinosa za penziju. Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti 2026. jer bi povećanje plata moglo da uspori otvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga“, dodaje se u jesenjim prognozama.
Inflacija će se povećati
Inflacija je bila u opadajućem trendu tokom 2024. godine, sa mjesečnim očitavanjem pada na 2% u odnosu na isti period prethodne godine u avgustu.
U 2025. godini predviđa se rast potrošačkih cijena na osnovu značajnog povećanja plata i socijalnih transfera. Očekuje se da će se rast inflacije ublažiti 2026. godine, pod pretpostavkom da nema promjene u politikama.
Dobar fiskalni učinak u 2024. godini, ali se izgledi pogoršavaju
U periodu januar-avgust, budžet za 2024. je bio bolji od očekivanog i ostvario suficit, procijenjen na 1,3% BDP-a, podstaknut snažnim rastom javnih prihoda.
„Rast prihoda veći od projektovanog podržan je snažnim performansama prihoda od PDV-a i akciza, kao i većim prihodima od korporativnih i fizičkih poreza“, navodi se u procjenama.
Ubuduće, predviđa se da će se deficit povećati, „zbog značajnog povećanja minimalnih plata, redovne indeksacije penzija i nižih prihoda na osnovu upola manjih penzijskih doprinosa“.
U prognozama se navodi da u odsustvu jakih kompenzacionih mjera, predviđa se da će se javni dug povećati u 2024. godini, „usljed novog emitovanja duga koji je potreban za akumulaciju rezervi i pripremu za predstojeću veliku otplatu euroobveznica 2025. godine“.
Preporučeno
Sve u svemu, ravnoteža rizika za fiskalne izglede je nagnuta naniže zbog strukturnih budžetskih promjena, koje slabe prihodnu osnovicu i povećavaju obaveznu potrošnju, zaključuje se u dokumentu.
