Video
Najviše novca isplaćeno je u izbornoj 2016. godini i to preko šest miliona eura za ukupno 3.146 podnosilaca zahtjeva, a najmanje prošle, takođe izborne godine, 41 hiljada za 21 podnosioca. Prve godine Fond je za 1.614 bivših zaposlenih u državnim firmama isplatio 3,1 milion eura, 2011. godine 2,3 miliona, 2012. godine 2,1 milion, 2013 – 1,3 miliona, 2014 – 4,3 miliona, 2015 – 2,3 miliona, 2017 – dva miliona, dok se narednih godina taj iznos kretao značajno ispod million eura i to 949,6 hiljada 2018, 444,3 hiljade 2019, 115,5 hiljada 2020, 63,5 hiljada 2021. i 140,6 hiljada 2022. godine.
Na pitanje Pobjede koliko je isplaćeno za garantovane zarade, iz Fonda rada je rečeno da je od 2018. zaključno sa prošlom godinom isplaćeno 2.093.979 eura.
” U 2018. godini isplaćeno je 239,5 hiljada, 2019. godine 398,1 hiljada, 2020. godine 265,1 hiljada, 2021. godine 610 hiljada, 2022. godine 541,3 hiljade, dok je lani isplaćeno 39,7 hiljada eura”, kazali su iz Fonda.
Za poreze i doprinose od 2019. godine Fond je isplatio 745,2 hiljade eura, od čega najviše 2022. godine 423,7 hiljada, a najmanje prošle 17,9 hiljada eura. U njihovim bazama podataka na osnovu podnosioca zahtjeva, kako navode, evidentirane su 1,154 firme.
Pojašnjavaju da Zakon o Fondu rada predviđa pravo zaposlenih na zarade tokom bolovanja i poreze i doprinose za period od pola godine prije otvaranja stečaja, naknadu štete za neiskorišćeni odmor za godinu prije stečaja, otpremnine zbog odlaska u penziju, te naknadu štete na osnovu presude zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti.
” Zarada i naknada zarade isplaćuje se u visini minimalne zarade, odnosno, naknade štete za neiskorišćeni godišnji odmor, otpremnina zbog odlaska u penziju isplaćuje se u visini dvije minimalne neto zarade u Crnoj Gori, a naknada štete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja isplaćuje se u visini naknade utvrđene odlukom suda. Zaposleni ima pravo na uplatu doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na isplaćene zarade iz sredstava Fonda rada, u skladu sa propisima o obaveznom penzijskom i invalidskom osiguranju”, kazali su iz Fonda.
Fond uplaćuje i poreze i doprinose radnicima kojima je u stečaju utvrđeno potraživanje, kao i doprinose za godine staža koje im nedostaju za penziju, nezavisno od okončanja stečajnog postupka. Zakon propisuje i da se radnicima čije su firme otišle u stečaj ili je došlo do tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena do stupanja na snagu Zakona o radu 2008. godine isplaćuje 1.926 eura otpremnine.
Radnicima „Košute“ isplaćene otpremnine, garantovane zarade nijesu tražili
Radnici nekadašnjeg preduzeća Industrija modne obuće (IMO) „Košuta“ koji skoro dva mjeseca protestuju, blokirajući magistralni put Cetinje – Podgorica, prema navodima iz Fonda rada, nijesu podnosili zahtjeve za isplatu garantovanih zarada, ali su naplatili određena sredstva po drugim osnovama.
” Kod Fonda rada podneseno je ukupno 195 zahtjeva bivših radnika IMO „Košuta“ Cetinje i četiri zahtjeva IMO „Košuta“ Bar za isplatu otpremnine. Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva 126 je riješeno pozitivno i isplaćena je otpremnina od po 1.926 eura, 57 zahtjeva je odbijeno jer nisu ispunjavali uslove propisane zakonom, tri zahtjeva su obustavljena, dok je 13 zahtjeva u fazi obrade. Za isplatu neisplaćenih garantovanih zarada u Fondu rada nema podnijetih zahtjeva od strane bivših radnika IMO „Košuta“”, kazali su Pobjedi iz Fonda rada.
Bivši radnici „Košute“ koji protestuju traže devet neisplaćenih zarada za 693 bivša zaposlena, a za 81 povezivanje staža. Najavljuju da će, ukoliko Vlada nastavi da ih ignoriše, iduće sedmice saobraćaj blokirati 12 sati. Predali su zahtjev ministru ekonomije Niku Đeljošaju da im se obezbijedi 2,8 miliona eura za ispunjuenje zahtjeva. Stečaj u ,,Košuti“ uveden je 1996. godine, a zaključen pet godina kasnije.
Advokat radnika ,,Košute“ Petar Martinović kazao je na jučerašnjem protestu, kad je magistralni put bio u blokadi četiri i po sata, da su radnici sve ovo vrijeme pokazali toleranciju i pitao da li se rješavanje njihovog problema odlaže zato što je većina bivših radnika sa Cetinja.
Preporučeno
” Premijer i Vlada stigmatizuju Cetinje. Ako je problem što su ovi ljudi sa Cetinja, onda recite da znamo, jer se osjećamo kao manjina u sopstvenoj državi”, kazao je Martinović.
