Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG) dostavljenim Bankaru, u statistici stranih direktnih investicija prema zemljama plaćanja uz Češku je od januara do kraja juna ove godine evidentiran ukupan priliv od 16,47 miliona eura, naspram svega 4,65 miliona u istom periodu prošle godine, piše Bankar.me

To znači da je ukupan priliv povezan sa Češkom za godinu povećan za oko 254 odsto, odnosno više nego utrostručen.

Još upečatljivija promjena vidi se kada se pogleda struktura tih ulaganja. U crnogorske firme i banke više od 12 miliona eura

Od ukupnog priliva evidentiranog prema Češkoj, čak 12,27 miliona eura odnosilo se na investicije u domaća preduzeća i banke.

U istom periodu prošle godine po tom osnovu iz Češke je evidentirano svega oko 660 hiljada eura.

Tako je za samo godinu priliv ulaganja iz Češke u crnogorske kompanije i banke povećan gotovo 19 puta, odnosno za oko 1.760 odsto.

Takav rast doveo je Češku na drugo mjesto među svim državama po ulaganju u domaća preduzeća i banke u Crnoj Gori.

Ispred nje je Srbija, iz koje je po tom osnovu u prvih šest mjeseci evidentirano 26,35 miliona eura.

Iza Češke su Bosna i Hercegovina sa oko osam miliona eura, Švajcarska sa 5,51 milion i Austrija sa 2,61 milion eura.

Svaki šesti euro ulaganja u firme vezan za Češku

Ukupna strana ulaganja u domaća preduzeća i banke u prvom polugodištu iznosila su 71,91 milion eura.

Češka je sa 12,27 miliona učestvovala sa oko 17 odsto u toj kategoriji.

Drugim riječima, približno svaki šesti euro stranog kapitala uloženog u crnogorske firme i banke u prvih šest mjeseci ove godine u statistici CBCG evidentiran je prema Češkoj.

To je posebno zanimljivo kada se uporedi sa njenim mjestom na ukupnoj listi zemalja prema prilivu SDI.

Po ukupnom prilivu Češka je sa 16,47 miliona eura deveti najveći izvor evidentiranog priliva stranih direktnih investicija, dok je po ulaganju u domaća preduzeća i banke na drugom mjestu.

Struktura ulaganja evidentiranih prema Češkoj tako se značajno razlikuje od većine država koje su na vrhu liste najvećih izvora SDI.

Tri četvrtine priliva odnosi se na firme i banke

Čak 74,5 odsto ukupnog priliva evidentiranog prema Češkoj u prvih šest mjeseci odnosilo se na ulaganja u domaća preduzeća i banke.

Za kupovinu nekretnina u Crnoj Gori u istom periodu evidentirano je oko 3,87 miliona eura, dok je priliv po osnovu interkompanijskog duga bio svega oko 26 hiljada eura.

Još 298 hiljada eura evidentirano je po osnovu prodaje nepokretnosti u inostranstvu, što CBCG takođe uključuje u ukupni priliv SDI.

Godinu ranije struktura je bila znatno drugačija.

Od ukupno 4,65 miliona eura priliva evidentiranog prema Češkoj u prvoj polovini 2025. godine, najveći dio – oko 3,65 miliona eura – odnosio se na nekretnine u Crnoj Gori. U domaće kompanije i banke tada je bilo uloženo svega oko 660 hiljada eura.

To pokazuje da snažan rast priliva povezanog sa Češkom ove godine nije prvenstveno rezultat većih ulaganja u crnogorske nekretnine, već prije svega višestruko većeg priliva kapitala u domaća preduzeća i banke.

Ulaganja u nekretnine iz Češke povećana su za svega oko šest odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su ulaganja u kompanije i banke porasla za gotovo 1.760 odsto.

Ulaganja u firme generalno snažno rastu

Rast ulaganja evidentiranih prema Češkoj uklapa se u širu promjenu strukture stranih direktnih investicija u Crnoj Gori.

Ukupan priliv po osnovu investicija u domaća preduzeća i banke u prvih šest mjeseci ove godine dostigao je 71,91 milion eura, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 38,86 miliona.

To predstavlja rast od oko 85 odsto.

Istovremeno, ukupan priliv stranih direktnih investicija u Crnu Goru povećan je znatno sporije – sa 448,57 miliona na 457,37 miliona eura, odnosno za oko dva odsto.

Podaci tako ukazuju da se, pored tradicionalno visokog priliva po osnovu ulaganja u nekretnine, u strukturi stranih investicija ove godine bilježi znatno snažniji rast kapitala usmjerenog ka domaćim kompanijama i bankama.

Podaci CBCG-a za period januar–jun 2026. su preliminarni.

Centralna banka napominje da je izvor podataka platni promet sa inostranstvom (ITRS) i da su podaci prikazani prema zemljama plaćanja. Zbog toga država prema kojoj je priliv evidentiran ne mora nužno u svakom pojedinačnom slučaju predstavljati državu krajnjeg vlasnika investiranog kapitala.