Matična kompanija “Facebook-a” namjeravala je da u ovom kvartalu proda obveznice vrijedne 25 milijardi dolara. Povukla je neuobičajen potez i otvorila ponudu u utorak, 3. novembra, dok su američki birači izlazili na birališta. Tajming se možda pokazao dobrim. Ubjedljiva pobjeda demokrata na međuizborima mogla bi da oteža i poskupi finansiranje ulaganja u vještačku inteligenciju (AI).
Investitori strahuju da bi demokratska većina u Kongresu mogla da uspori razvoj vještačke inteligencije i smanji novčane tokove kompanija koje očekuju prihode od data centara.
Američke akcije su pale u četvrtak, a premije za rizik na obveznice tehnoloških kompanija porasle su tokom nedjelje, piše Bloomberg Adria, prenosi Bankar.
Još prije izbora, upravljače fondovima sve više je brinuo obim zaduživanja velikih pružalaca usluga u oblaku, poznatih kao hiperskejleri. Kompanije koje žele da pozajme novac zato pažljivije biraju trenutak za emisiju i detaljnije razgovaraju sa investitorima. Takav pristup uobičajeniji je na tržištu obveznica ispod investicionog ranga.
“Investitori traže veću premiju i mnogo jasniju sliku o tome kako će se ogromni kapitalni izdaci za AI pretvoriti u prihode i slobodan novčani tok”, rekao je Džek Dilej, menadžer portfelja u “TwentyFour Asset Managementu”. “Veliki pružaoci usluga u oblaku počeli su da daju tržištu više informacija o tome kada će izdavati obveznice i kada će im slobodan novčani tok ponovo biti pozitivan.”
“Oracle Corp.” je, recimo, u ponedjeljak uvjerio investitore da će se zadužiti za 10 milijardi dolara i da taj iznos neće povećavati, kao i da će prodati akcije u približno istoj vrijednosti. Kompanija je morala da ponudi prinos za čak 0,35 procentnih poena viši od prinosa na postojeće obveznice.
“Meta” je namjeravala da se zaduži krajem oktobra ili početkom novembra kako bi finansirala ulaganja u AI. Ranije je, uglavnom, bila van tržišta zbog perioda uoči objave poslovnih rezultata, kada je komunikacija s investitorima ograničena. Krajem oktobra planove joj je zakomplikovala emisija obveznica kompanije “Microsoft Corp.”, vrijedna 25 milijardi dolara, koja je privukla znatan dio novca investitora. U ponedjeljak je “Alphabet” prodao obveznice vrijedne šest milijardi eura, odnosno 6,7 milijardi dolara, istog dana kada se Oracle zadužio na američkom tržištu.
Utorak, 3. novembar, ipak je pružao priliku za prodaju. Tržišta su na dan izbora obično mirna jer upravljači fondovima prate prve rezultate glasanja i zaziru od preuzimanja većeg rizika pred mogući pad cijena.
“Meta” je s bankarima iz “Citigroupa” i “Morgan Stanleyja” razmotrila kada da izađe na tržište, kažu izvori upoznati s razgovorima. Odlučili su da obveznice u SAD ponude u utorak, uprkos neuobičajenom terminu, a da emisiju u eurima završe u srijedu. Predstavnici “Mete” i banaka “Citigroup” i “Morgan Stanley” odbili su da komentarišu.
Razgovori sa 500 investitora
Meta je u ponjedeljak započela dvodnevne razgovore s investitorima. Njeni bankari predstavili su ponudu pred oko 500 institucionalnih investitora iz SAD i Evrope, što je, prema izvorima upoznatim s tim razgovorima, relativno veliki broj. Nekim pozivima pridružila se i finansijska direktorka kompanije Suzan Li.
Kompanija je investitorima rekla da ne planira nove emisije neobezbjeđenog duga prije drugog kvartala naredne godine, naveli su izvori koji su tražili da ostanu anonimni jer razgovori nisu bili javni.
“Meta” je predstavila i planove za proširenje izvora finansiranja i odgovarala na pitanja o tome kako će ostvariti prinos na ulaganja u AI.
Izbor trenutka možda se isplatio, ali zaduživanje nije bilo jeftino. Obveznice koje dospijevaju 2056, s najdužim rokom dospjeća među pet prodatih tranši, ponuđene su uz prinos 2,2 procentna poena iznad prinosa na američke državne obveznice. Ta premija bila je gotovo 0,9 procentnih poena viša nego kod uporedive emisije kompanije “Meta” iz aprila.
Dolarska emisija bila je dio šireg plana prikupljanja kapitala za ulaganja u AI. “Meta” je krajem prošlog mjeseca prodala obične akcije vrijedne 25 milijardi dolara i prikupila još 12,5 milijardi dolara prodajom povlašćenih akcija. Ponude su vodili “Morgan Stanley” i “Goldman Sachs Group Inc”. Kompanija je planirala da prikupi još do 60 milijardi dolara kroz program koji joj omogućava da povremeno prodaje akcije na otvorenom tržištu.
“Meta” je u srijedu prikupila još devet milijardi eura prvom emisijom obveznica u eurima. Investitori su dostavili naloge vrijedne rekordne 53 milijarde eura, što je najveća tražnja za nekom korporativnom emisijom u Evropi.
Pitanja o isplativosti AI ulaganja i riziku od prekomjerne potrošnje posljednjih nedjelja pritiskaju tehnološki sektor. Krajem oktobra “S&P Global Ratings” promijenio je izglede za “Metin” kreditni rejting AA- u negativne. To je prvi korak ka mogućem snižavanju rejtinga u naredne dvije godine. Agencija je navela neizvjesnost u vezi s visokim izdacima kompanije i njihovim uticajem na nivo zaduženosti.
Odluka agencije zakomplikovala je prodaju obveznica i odložila konačno odobrenje emisije. Kompanija i njeni bankari čekali su da procjene kako će se odluka odraziti na cijene “Metinih” obveznica, rekli su izvori. Uticaj je na kraju bio minimalan.
Uslovi zaduživanja promjenili su se u odnosu na početak godine. “Amazon.com Inc.” je u martu namjeravao da u SAD proda obveznice vrijedne između 25 i 30 milijardi dolara u okviru veće emisije. Na kraju je na američkom tržištu prodao obveznice za 37 milijardi dolara, a u eurima je prikupio iznos koji odgovara još 17 milijardi dolara.
Kompanije sada namjerno ograničavaju veličinu emisija. Posljednje dolarske ponude kompanija “Meta” i “Oracle” bile su manje od emisija od 25 milijardi dolara i više, koje su ranije postale uobičajene.
Pobjeda demokrata mijenja računicu
Demokrate su u utorak pobjedile širom zemlje, čak i u državama poput Teksasa, koji je dugo važio za republikansko uporište. Pošto su osvojile većinu u Predstavničkom domu i Senatu, kao i guvernerska mesta u Ohaju, Džordžiji, Pensilvaniji i Teksasu, oko polovine novih kapaciteta centara podataka za AI u SAD moglo bi da se suoči sa strožim lokalnim nadzorom i većim otporom.
Još nije jasno kako će se to odraziti na velike pružaoce usluga u oblaku. Cijene njihovih obveznica uglavnom su porasle u srijedu, jer su investitori računali da bi politički pritisak mogao da uspori izgradnju centara podataka i potrošnju kompanija. To bi moglo da smanji njihovu potrebu za novim zaduživanjem i donekle rastereti ulagače u obveznice.
U četvrtak su, međutim, porasle premije za rizik na obveznice tehnoloških kompanija. Upravljači fondovima strahovali su da bi u strožem regulatornom okruženju ulaganjima moglo da treba više vremena da se isplate. Na zatvaranju trgovanja u petak, prosječne premije u sektoru bile su više nego prethodne nedjelje.
Obim zaduživanja i dalje je istorijski visok. Kompanije i projekti širom svijeta ove godine su na tržištu duga investicionog ranga pozajmili više od 415 milijardi dolara, prema podacima koje je prikupio “Bloomberg”.
Pripremaju se i nove transakcije. “Goldman Sachs Group Inc.” i “Apollo Global Management Inc.” razgovaraju sa investitorima o prodaji djelova paketa za finansiranje nabavke čipova za “SpaceX”, vrijednog oko 40 milijardi dolara. Paket se sastoji od kredita i obveznica.
Preporučeno
















