Ova razlika jasno pokazuje da nominalni rast plata ne prati realni rast troškova života, te da se jaz između prihoda i potrošnje i dalje produbljuje.

Sindikalna potrošačka korpa predstavlja minimalni okvir za život četvoročlane porodice i obuhvata osnovne potrebe – hranu, stanovanje, komunalije, prevoz, odjeću, higijenu, obrazovanje, komunikacije i skromne troškove rekreacije.

Prema podacima Unije slobodnih sindikata Crne Gore i Centra za edukaciju, informisanje i sindikalna istraživanja, najteža stavka u strukturi korpe odnosi se na hranu, koja iznosi oko 630 eura i obuhvata više od 130 osnovnih prehrambenih proizvoda iz najvećih trgovinskih lanaca. Odmah nakon toga slijede troškovi stanovanja i komunalija, koji se kreću između 250 i 260 eura i zavise od sezonskih oscilacija, posebno kada je riječ o potrošnji električne energije.

Značajan dio budžeta odlazi i na prevoz, gdje se izdvajaju troškovi goriva, održavanja vozila i javnog prevoza, ukupno oko 220 do 230 eura, dok se za ličnu higijenu i zdravstvenu zaštitu izdvaja oko 140 do 150 eura, uz stalni pritisak rasta cijena lijekova i osnovnih medicinskih proizvoda. Odjeća i obuća u prosjeku nose oko 120 do 130 eura mjesečno, iako se radi o troškovima koji su u stvarnosti sezonski, ali se metodološki raspoređuju kroz cijelu godinu.

Manji, ali stabilni izdaci odnose se na obrazovanje i kulturu, koji iznose oko 80 do 100 eura, kao i na rekreaciju i slobodno vrijeme, gdje se minimalno planira između 60 i 80 eura. Troškovi komunikacija, koji su danas gotovo nezaobilazni, kreću se oko 50 do 70 eura, dok se za različite finansijske i nepredviđene obaveze izdvaja dodatnih 100 do 120 eura.

Kada se sve sabere, sindikalna potrošačka korpa jasno pokazuje da su osnovni životni troškovi četvoročlane porodice daleko iznad prosječnih primanja u zemlji.

U takvom odnosu, čak i domaćinstvo u kojem oba člana rade i primaju prosječnu platu dolazi do ukupnog prihoda od oko 2.060 eura, što je i dalje manje od potrebnih 2.110 eura. To znači da i u najpovoljnijem statističkom scenariju postoji mjesečni minus, dok je u realnosti, gdje značajan broj zaposlenih prima ispodprosječne zarade, taj jaz znatno veći.

Iako zvanični podaci pokazuju nominalni rast plata, struktura troškova pokazuje da osnovne životne potrebe rastu brže od prihoda, posebno u segmentima hrane, stanovanja i zdravstva, koji nose najveće opterećenje kućnih budžeta.

Preporučeno

NEMA VIŠE POLITIČKE MAGLE: Skupština Glavnog grada preuzima kontrolu, Mujović će morati da pokazuje papire

PIPEROVIĆ O VERBALNOM SUKOBU SA ŠOŠKIĆEM: Nijesam bio u KANCELARIJI TUŽITELJKE JOVIĆEVIĆ, LAZOVIĆ SMIRIVAO TENZIJE

POLICIJA TRAŽI POMOĆ GRAĐANA: U toku POTRAGA za osumnjičenima za teško UBISTVO u Srbiji

Knežević: Spajić da se NE KAČI sa Zećanima, PRIJE će KOALICIJU napraviti DPS i PES nego mi

NA METI KRIMINALNE GRUPE NAJVIŠI BEZBJEDNOSNI FUNKCIONERI: Ozbiljne i neposredne prijetnje po život i bezbjednost Šćepanovića, Šukovića i Novovića?

UHAPŠENA trojica Rožajaca osumnjičena za pomaganje u ubistvu „Prike“ u Beogradu

Zaključno, sindikalna potrošačka korpa od 2.110 eura jasno definiše minimalni okvir za život četvoročlane porodice, dok prosječna plata od 1.030 eura ne omogućava ni individualnu finansijsku stabilnost bez dodatnih izvora prihoda. U takvim okolnostima, čak ni dvije prosječne zarade u domaćinstvu ne pokrivaju osnovne mjesečne troškove, što ukazuje na sve izraženiji jaz između statistike i realnog životnog standarda građana.