Video
Ove inicijative dolaze svega nekoliko dana nakon što je Ustavni sud, 28. januara, ukinuo član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je bila propisana neradna nedjelja, uz obrazloženje da je time povrijeđena sloboda preduzetništva i princip jednakosti pred zakonom.
Milatović navodi da odluka Ustavnog suda ukazuje na institucionalni neuspjeh da se pitanje neradne nedjelje riješi na trajan i ustavno održiv način, te da je upravo zbog toga neophodna ustavna intervencija.
“Kada se sistemski problem koji direktno pogađa desetine hiljada zaposlenih ne može dugoročno riješiti zakonom, odgovorni donosioci odluka pribjegavaju ustavnoj zaštiti prava“, navodi se u prijedlogu za promjenu Ustava koji je Milatović dostavio predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću.
Cilj predložene izmjene je, navodi se, da se pravo na neradnu nedjelju i praznike iz nivoa zakona podigne na ustavni nivo, čime bi se spriječilo da buduća zakonska rješenja ponovo budu obarana pred Ustavnim sudom zbog nedostatka jasnog ustavnog osnova.
Milatović ukazuje da sektor trgovine zapošljava gotovo 20 odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori i generiše oko 14 odsto bruto domaćeg proizvoda, te da prava zaposlenih u tako značajnoj djelatnosti ne mogu zavisiti od političke volje trenutne većine ili čestih sudskih osporavanja.
U dokumentu se ocjenjuje da su česte izmjene i ukidanja zakonskih rješenja dovele do pravne nesigurnosti za zaposlene, te da radnici u trgovini zaslužuju stabilan, predvidiv i održiv normativni okvir.
Kao uporedni primjer, Milatović navodi ustavno rješenje u Njemačkoj, gdje su nedjelja i državni praznici ustavno prepoznati kao dani odmora, dok su izuzeci precizno propisani za djelatnosti od posebnog javnog interesa, poput zdravstva, policije, energetike, saobraćaja i komunalnih usluga.
Prema njegovim riječima, predložena izmjena bila bi u skladu sa evropskim socijalnim modelom kojem Crna Gora teži.
Radna nedjelja oduzima dva mjeseca odmora i do 150 eura mjesečno
U obrazloženju se posebno naglašava da neradna nedjelja ne predstavlja privilegiju, već minimalni standard dostojanstvenog rada, koji obuhvata pravo na odmor, porodični život i zaštitu zdravlja zaposlenih.
Ističe se da zaposleni u sektoru trgovine već rade više za manje, jer je prosječna zarada u ovom sektoru niža od državnog prosjeka, dok radna nedjelja, kako se navodi, faktički oduzima oko dva mjeseca godišnjeg odmora i smanjuje realna primanja za približno 150 eura mjesečno.
Posebno su pogođene, kako se navodi, najranjivije kategorije zaposlenih — žene, mladi, slabije kvalifikovani i materijalno ugroženi radnici.
U prijedlogu se ocjenjuje da bi jedino ustavna zaštita spriječila buduće pravne i socijalne neizvjesnosti, kao i ponavljanje situacija u kojima se prava zaposlenih ukidaju sudskim odlukama.
“Ovo pitanje prevazilazi dnevnu politiku i predstavlja jasno vrijednosno opredjeljenje Crne Gore – da li želimo državu u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije”, navodi se u obrazloženju.
Paralelno: Vanredna sjednica Skupštine o Zakonu o unutrašnjoj trgovini
Istovremeno, Pokret Evropa sad (PES) podnio je zahtjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine Crne Gore, zakazane za 16. februar, na kojoj će se razmatrati izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojima se ponovo predlaže uvođenje neradne nedjelje na zakonskom nivou.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica saopštio je da je zahtjev podnijet nakon što nije postignut dogovor socijalnih partnera, te da se izmjenama zakona garantuje neradna nedjelja za više od 50.000 zaposlenih u sektoru trgovine.
“Neradna nedjelja nije luksuz. To je pitanje zdravlja, porodičnog života i osnovnih radnih prava. To je pravo na odmor, na vrijeme sa porodicom i na očuvanje ljudskog dostojanstva“, poručio je Pižurica.
Podsjećamo, odluka Ustavnog suda stupa na snagu danom objavljivanja, tako da, ukoliko odluka bude objavljena tokom ove sedmice, radna nedjelja za trgovce mogla bi biti 15. februara.
Ukoliko pak do toga ne dođe, na sjednici u ponedjeljak poslanici će ponovo glasati o usvajanju skoro istog člana 35a. Ukoliko bi novi-stari član zakona ponovo bio usvojen tog dana, opet mora proći nekoliko dana da zakon potpiše predsjednik države, a zatim da se pošalje Službenom listu na objavu.
Preporučeno
