,,Uprkos upozorenjima turističke privrede koja traju, evo, već godinama, da Crna Gora nema definisan pravac razvoja turizma, državna vlast ne preduzima ništa, shodno čemu svjedočimo padu dobiti, rastu zaduženosti, povećanim troškovima finansiranja i smanjenju gotovinskih rezervi”, saopštila je Radulović.
Prema njenim riječima, umjesto stvaranja stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta, podsticanja investicija i partnerstva između države i privrede, Vlada stihijskim odlukama direktno ugrožava konkurentnost turističkog sektora.
,,Menadžment Budvanske rivijere ima plate koje dostižu i nekoliko hiljada eura na mjesečnom nivou, ali nema znanje, nema sposobnost i nema viziju što za direktnu posljedicu ima i vijesti, koje su se mogle čitati tokom cijele 2025. godine, o lošoj popunjenosti kapaciteta, cijenama koje su više podsjećale na sindikalna odmarališta nego na vodeću hotelsku kompaniju u državi, službenim vozilima koja su završavala u privatnoj upotrebi, kao i politički motivisanim kadrovskim čistkama koje su se odvijale po partijskom ključu. O tome kakvo je rasulo zavladalo u Budvanskoj rivijeri, zahvaljući aktuelnom menadžmentu, govori podatak da je početkom ljetnje sezone 2025. godine kompanija bila prinuđena da otvori novi profil na Booking platformi nakon što je prethodnih godinama nosio ocjenu oko 6, uz veliki broj negativnih komentara gostiju”, navodi Radulović u saopštenju.
Međutim, kako je dodala, ni novi početak nije donio značajniji iskorak, pa je do kraja sezone ocjena dostigla tek oko 7.
,,Da su problemi u poslovanju mnogo dublji od onoga što se može vidjeti kroz šture finansijske izvještaje, slikovito pokazuje i to da se u pojedinim periodima prošle sezone više hrane pripremalo za potrebe zaposlenih nego za goste u a la carte ponudi”, kaže Radulović.
Prema njenim riječima, najveću pažnju, ipak, zaslužuje pitanje investicija.
,,Prema dostupnim podacima, u rekonstrukciju i unapređenje kapaciteta uloženo je oko 14 miliona eura, od čega je čak 10 miliona obezbijeđeno kroz kreditno zaduženje. Ukoliko se taj iznos dovede u vezu sa približno 300 rekonstruisanih smještajnih jedinica, dolazi se do podatka da je u prosjeku u svaku sobu uloženo oko 42.000 eura. Dakle, 42.000 je potrošeno za renoviranje soba, koje su nakon izvođenja skupih radova bile pune vlage, buđi, opalog maltera, podignutog parketa itd. Zato se nameće logično pitanje da li su građani, kao stvarni vlasnici državne imovine, dobili kvalitet koji odgovara uloženim milionima eura, i pošto je očigledno da nijesu – đe su pare?”, pita Radulović.
Kako navodi dalje u saopštenju, o neznavenosti i nemaru menadžmenta govori i činjenica da Trg čempresa tokom čitave ljetnje sezone nije stavljen u funkciju uprkos potencijalu da obogati ponudu, produži boravak gostiju i generiše dodatne prihode.
Preporučeno
,,Turizam nije samo jedna privredna grana. Turizam je temelj crnogorske ekonomije, generator najvećeg dijela prihoda i izvor egzistencije za desetine hiljada porodica. Zato je krajnje vrijeme da država prestane da se prema turizmu odnosi kao prema neiscrpnom resursu i da konačno ponudi ozbiljnu strategiju razvoja, stabilan investicioni okvir i punu transparentnost u upravljanju državnim kompanijama i javnim novcem. Na kraju, kad kompanija koja pretenduje da bude nosilac crnogorskog hotelskog turizma bilježi negativne rezultate, to bi trebalo da bude crveni alarm za Vladu, koja je dužna građanima da odgovori na pitanje gdje je svaki utrošeni euro, kakvi su efekti milionskih investicija i ko snosi odgovornost za ruiniranje Budvanske rivijere”, zaključila je Radulović.















