Kako navode, dvojica lidera su tokom ovog dugo očekivanog susreta dogovorila da se trgovinsko primirje, koje privremeno pauzira međusobni carinski rat, produži za samo dva mjeseca, što predstavlja tek kratkoročno olakšanje.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je u obraćanju medijima govorio o „ogromnom napretku” kada je riječ o otvorenim pitanjima koja su od krucijalne važnosti za obje države. Sa druge strane, kineski lider je iskoristio priliku da ponovi svoj prepoznatljivi stav da se u međunarodnim odnosima ne smije upasti u takozvanu Tukididovu zamku, jasno istakavši da uspon jedne svjetske sile ne mora nužno da znači geopolitički pad druge, prenosi Euronews.
Tramp je s ponosom istakao da se obavezao da će ,,ponovo učiniti Ameriku velikom” i da će nastaviti da predvodi narod u postizanju značajnih razvojnih prekretnica. U čast visokog gosta iz Kine priredio je svečanu večeru kojoj su prisustvovali i najvažniji čelnici velikih svjetskih tehnoloških kompanija. Kina je, paralelno sa tim, posvećena ostvarivanju obnove svoje nacije, a Si Đinping je napomenuo da velike sile na globalnoj sceni moraju da pokažu odgovornost i isprate tokove vremena kroz potpuno nove pristupe međusobnim odnosima.
Jedna od glavnih tema o kojoj ipak nije postignut konačan sporazum jeste sve prisutnija vještačka inteligencija. Stavovi dvojice lidera su se po ovom pitanju znatno razlikovali. Dok je Si Đinping više puta naglasio potrebu da ova tehnologija mora po svaku cijenu ostati pod ljudskom kontrolom, Tramp je istakao da je modernom svijetu hitno potreban neograničen razvoj superinteligencije.
Đianhua Li, dopisnik televizije CGTN iz Londona, gostujući u emisiji Euronews svijet, ističe da obje strane zapravo nijesu ni očekivale suštinske rezultate od ove posjete, već je prevashodni cilj bio puka stabilizacija.
„Radilo se više o stabilnosti. Na kraju su to i ostvarili: konstruktivnu stratešku stabilnost, na osnovu ravnopravnosti, poštovanja i reciprociteta. To su dvije najveće svjetske ekonomije. Ako ne bi stabilizovali svoje bilateralne odnose, bilo bi lako urušiti kompletan međunarodni poredak”, objašnjava Li i s pravom napominje da planeta trenutno živi u veoma burnom dobu zbog ratova u Evropi i na Bliskom istoku.
Kada je riječ o globalnoj trgovini, Li podsjeća da je prošle godine trgovinski deficit između Kine i Sjedinjenih Američkih Država iznosio ogromnih dvjesta milijardi dolara. Iako američka administracija nije zadovoljna time, kineska strana pokazuje jasnu volju da se trgovinski bilans dugoročno uravnoteži i učini ravnopravnijim kroz osmu rundu pregovora. Što se tiče vještačke inteligencije, Li naglašava da su Amerikanci i dalje u vođstvu, ali da Kina ubrzano stiže američke modele koji postaju sve jeftiniji i efikasniji, zbog čega se intenzivno traži mehanizam zaštite kako tehnologija ne bi postala previše disruptivna.
Nezaobilazne teme zvaničnih razgovora bile su i geopolitičke krize. Na osjetljivo pitanje o Tajvanu, Si Đinping je eksplicitno zahtijevao da se Vašington usprotivi bilo kakvoj nezavisnosti tog ostrva. Pored toga, razgovaralo se i o ratovima u Ukrajini i onom na Bliskom istoku.
„Tramp se nadao da će Si Đinping iskoristiti uticaj Kine da se pomogne stabilnost. Kinezi, sa druge strane, smatraju da unilateralizam neće biti rješenje i da su diplomatske mjere uvijek apsolutni prioritet. Oni će uraditi šta god mogu da budu glavni posrednik za pregovaračkim stolom”, navodi Li.
On ukazuje i na očigledne političke motive američkog predsjednika uoči predstojećih novembarskih izbora. Tramp ovom posjetom pokušava da domaćim glasačima pošalje poruku da je upravo on taj lider koji može da dovede predsjednika Kine za pregovarački sto kako bi nesmetano rješavali najkompleksnija globalna ekonomska pitanja.
Inače, ono što je obilježilo posjetu jeste to da je dobrim dijelom ostala u sjenci nezapamćenog medijskog obračuna Donalda Trampa sa izvještačima. Bijela kuća je neočekivano zabranila pristup novinarima televizije CNN, portala Politiko i mreže MSN zbog, kako je zvanično navedeno, njihovog kontinuiranog negativnog izvještavanja o predsjedniku. Uprkos tome što je savezni sudija ekspresno naložio administraciji da im vrati akreditacije, novinari nijesu uspjeli da uđu u zgradu. Brojni drugi američki mediji solidarisali su se sa kolegama i nijesu pokrili događaj na klasičan način. Zbog toga je video-materijal za gledaoce pokriven samo fotografijama, a izjave su emitovane isključivo kao sirovi audio-snimci.
Novinari su javno istakli da su ovo bili neobični dani i da nije nimalo prijatno gledati ugledne kolege kojima je grubo onemogućeno da rade svoj posao.
„Novinari u Vašingtonu su navikli na međusobnu saradnju, iako smo na tržištu svakodnevno konkurenti. Želimo da svako dobije jednaku priliku da radi svoj posao”, poručili su nezadovoljni izvještači iz američke prijestonice.
Ipak, uprkos veoma napetom izvještavanju i političkim trzavicama, na kraju nije zaboravljena ni tradicionalna i nadaleko poznata „Panda diplomatija”. Kineski predsjednik je prisutnima obećao da će za nekoliko dana u zoološki vrt u Atlanti stići pande Ping Ping i Fu Šuang, čime se i zvanično nastavlja ova specifična praksa međunarodnog povezivanja. Svoju trodnevnu državnu posjetu Sjedinjenim Američkim Državama, predsjednik Kine Si Đinping je svečano završio kulturnim obilaskom američkog Nacionalnog arhiva.
Preporučeno















