Video
„Smanjenjem opterećenja zarada eliminisali bi se neki od ključnih razloga koji ‘guraju’ u obavljenje djelatnosti u ‘sivoj zoni’ u bilo kojoj sferi, a kroz tako proširenu poresku bazu, ostvarili bi se i znatniji prihodi budžeta po osnovu poreza nadohodaki doprinosa za obavezno socijalno osiguranje”, rekla je ona.
Posebno se osvrnula na aktuelnu epidemiološku situaciju, zbog koje se naša zemlja nalazi na „crvenoj listi”, te eventualne posljedice u narednom periodu.
„Crnogorska privreda se još nije oporavila od posljedica krize izazvane C0VID-19 pandemijom, što govori o tome da jedan broj preduzeća, sudeći po informacijama koje dobijamo od predstavnika mikro i malih preduzeća, ne bi mogao ‘preživjeti’ novo zaključavanje” zaključila je Radulović.
Da li smatrate da su trenutne obaveze poslodavaca prema državi kad je u pitanju opterećenje zarada zaposlenih realne ili iznad potrebnog nivoa?
RADULOVIĆ: Fiskalno opterećenje zarada u Crnoj Gori je visoko i kao takvo je odavno predmet pažnje Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) i dio dugogodišnjih zalaganja da se obaveze po osnovu poreza i doprinosa svedu na realniji i prihvatljiv nivo, jer predstavljaju jedan od najvećih troškova poslovanja.
Porez na dohodak je praktično najizdašniji prihod države i, u suštini, stopa od devet odsto je prilično podsticajna u odnosu na druge države. Međutim, troškovi koje poslodavci imaju po osnovu doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koji učestvuju u ukupnom opterećenju zarada sa oko 75 odsto i drugih doprinosa koji prate isplatu zarada, čine da je opterećenje zarada u Crnoj Gori među najvećim u okruženju i zemljama Evropske unije. Ako se ovome doda da jedino u Crnoj Gori nemamo ni euro neoporezivog dijel azarade, potreba da se ozbiljno priđe ovom problemu je time i veća.
S druge strane, kako smo već naveli, značaj prihoda po osnovu poreza na dohodak za državni bužet, kao i činjenicu da fondovi penzijskog i invalidskog, te zdravstvenog osiguranja imaju dugogošnji deficit, svjesni smo da se ne mogu očekivati odmah značajniji pomaci u pravcu rasterećenja zarada, kako se ne bi dodatno ugrozilo funkcionisanje penzijskog i zdravstvenog sistema.
Ipak, ohrabruje spremnost nadležnih ministarstava da uvaže argumentaciju privrede, o čemu govori i to što je formirana radna grupa u kojoj UPCG participira, a koja se bavi ovim pitanjem, te ubrzo očekujemo prve konkretne rezultate. Za početak, uvođenje neoporezivog dijela zarade, a po uspostavljanju fiskalne stabilnosti javnih finansija i iznalaženje modela za dalje rasterećenje troškova po osnovu zarada.
Podsjećamo na rezultat intenzivnog zalaganja UPCG u prethodnom periodu, a to je smanjenje stope doprinosa za zdravstvo za dva odsto, kao i ukidanje „kriznog” poreza, što je donekle smanjilo ukupno opterećenje troškova rada i pozitivno se odrazilo na poslovanje privrednih subjekata.
Da li bi uvođenje neoporezivog dijela zarade moglo da doprinese smanjenju sivog tržišta kad je u pitanju radna snaga?
RADULOVIĆ: Uvođenje neoporezivog dijela, odnosno nekog drugog modela smanjenja troškova rada prije svega bi doprinijelo širenju obuhvata poreskih obveznika i zaustavljanju pada zaposlenosti, odnosno održavanju radnih mjesta u privredi. Takođe, to bi podstaido povećanje zarada, nova zapošljavanja i poboljšanje socijalnog položaja zaposlenih sa nižim nivoom zarada.
Poseban efekat bi imalo na jačanje konkuretnosti, naročito kroz smanjenje nelojalne konkurencije i sive ekonomije, kao nekih od ključnih problema u poslovanju privrednika. Pritom, mislimo na sve aspekte sive ekonomije: obavljanje neregistrovane djelatnosti s jedne, i sivu ekonomiju u oblasti zapošljavanje s druge strane konkretno, neprijavljivanje zaposlenih i djelimična isplata zarada „na ruke”. Smanjenjem opterećenja zarada eliminisali bi se neki od ključnih razloga koji „guraju” u obavljenje djelatnosti u „sivoj zoni” u bilo kojoj sferi, a kroz tako proširenu poresku bazu, ostvarili bi se i znatniji prihodi budžeta po osnovuporeza na dohodak i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Smatramo da bi brzo uslijedio pozitivan efekat smanjenja troškova rada po poslovanje privrede. Kad su u pitanju javne finansije, taj efekat se ne može očekivati u samom startu, već srednjeročno, što znači da bi zahtijevao prethodno sinhronizovano i odlučno djelovanje više nadležnih institucija. Nadamo se da za topostoji spremnost, naročito jer bi to rezultiralo sistemskim i trajnim rješavanjem odavno prisutnih i poznatih problema – kako po privredu, privredne subjekte, zaposlene, tako i državu i budžetske prihode.
Kakav je stav Unije poslodavaca u slučaju da zdravstvena situacija nametne nova zatvaranja, a samim tim i pad poslovnih aktivnosti?
RADULOVIĆ: Poznato je da oko 99 odsto crnogorske privrede čine mikro i mala preduzeća. Njihovo svakodnevno poslovanje opterećeno je brojnim nametima, taksama i davanjima, a zatim i gubicima izazvanim neizvjesnošću i nepredvidivošćuposlovanjau trenutnim okolnostima.
Crnogorska privreda se još nije oporavila od posljedica krize izazvane COVID-19 pandemijom, što govori o tome da jedan broj preduzeća, sudeći po informacijama koje dobi jamo od predstavnika mikro i malih preduzeća, ne bi mogla „preživjeti” novo zaključavanje. Poslovna zajednica je svjesnada se takvim mjerama čuvaju životi, što znači da su one sa zdravstvenog aspekta neophodne, ali ne smijemo zaboraviti činjenicu kojoj smo svi svjedočili 2020. godine, a to je da ovaj virus rezultira i smrtonosnim dejstvom po ekonomiju.
Preporučeno
Kao i u prethodnom periodu, UPCG će sve svoje stručne kapacitete staviti na raspolaganje i, u skladu sa realnim potrebama i očekivanjima poslovne zajednice, pripremiti svoj novi pozicioni dokument za podršku privredi koji će, kao takav, dostaviti nadležnima.
