U moru dnevno-političkih tračeva i manipulacija, često zaboravljamo na rezultate i dostignuća države koja čine pretpostavku ekonomskog razvoja i koja, ako se ugroze, mogu direktno uticati na održivost javnih finansija i standard života u Crnoj Gori. 

Zbog toga, vrijedi podsjetiti na brojeve i činjenice u razvoju crnogorskog turizma i aviodostupnosti u posljenjih deset godina i uporediti ih sa aktuelnim stanjem, da bi shvatili koliko je pogrešan i poguban pravac u kojem Crnu Goru vode navodni oslobodioci posljednje tri godine.

AGENDA REFORMI U TURIZMU

2013. godine Vlada Crne Gore je usvojila Agendu turistickih reformi. Agenda je podrazumijevala smanjenje aerodromskih taksi, ukidanje komunalnih naknada za hotele sa 4 i 5 zvjezdica, umanjenje PDV-a na 7%, podsticaj za aviodostupnost i smanjenje birokratskih barijera. Ove promjene su postigle izvanredne rezultate, pozicionirajuci Crnu Goru kao najbrže rastuću turističku destinaciu u svijetu.

U vremenu post istine, javnost je zatrpana polu informacijama i lažnim vijestima, pa se zaboravlja da je tada resor odgovoran za održivi ekonomski razvoj i turizam, na čelu sa tadašnjim ministrom Gvozdenovićem, ostvario rezultate koji su do danas ostali pretpostavka za punjenju budžeta svih gradjana Crne Gore od turizma.

Konkretno, implementacija ovih mjera za rezultat je imala otvaranje oko 40 novih hotela sa 4 i 5 zvjezdica na nivou svake godine, kao i obezbjedenje direktnih letova za po pet novih turistickih tačaka svake godine. Kada se takvi rezultati poklope sa rekordnim brojem stranih direktnih investicija, koje su u Crnu Goru razvile, samo u turizmu, projekte poput Aman, Porto Montenegra, Luštice bay, Porto Novog, tada dolazimo do odgovora zašto Crna Gora danas ima primitke od turizma preko milijardu eura.

USPJEH STRATEGIJE TURIZMA I AVIODOSTUPNOSTI

U kratkom roku su uspostavljene saradnje sa značajnim avioprevoznicima poput Wizz Air-a, Tui-a, LOT-a, Ryanair-a, EasyJet-a, Air Berlin-a, Norwegian-a, Flydubai-a, Turkish Airlines-a i drugih. 

Ove aktivnosti su dovele do povezanosti Crne Gore sa naiznačajnijim trižištima.

Sinergija izmedu visokokvalitetnih hotela i značajnog povećanja dostupnosti imala je ubrzan uticaj na razvoj turizma, produžetak turističke sezone i povećanje prihoda usljed produžetka sezone.

Takav trend doveo je do toga da su Aerodromi Crne Gore u 2019. godini imali izuzetno dobru konektivnost sa preko 28 velikih habova, što je predstavljalo čvrsto postavljen plan za naredni period. Pokazatelj da je ovo bila vizija sa jasnom implementacijom jeste rezultat ACI Europe (Airport Council International) za našu državu, gde je direktna avio povezanost Crne Gore povećana za 73,3% u periodu 2015. do 2020. godine.

LOW COST PREVOZNICI

U 2013. godini, u Crnoj Gori je saobraćala samo jedna niskotarifna avio-kompanija (Ryanair).

Medutim, do 2019. godine, prisutno je bilo čak 11 niskotarifnih avio-kompanija (LCC) u Crnoj Gori, ukljucujući Ryanair, Wizz Air i EasyJet, koje su doprinijele sa 15% putnika i 8% operacija u u prometu vazduhoplova. Sve LCC zajedno su ostvarivale 23% u prometu putnika i 13% operacija u prometu vazduhoplova.

Sve niskobudžetne kompanije zajedno opsluživale su 21 liniju. Za period 2017-2019 godine, popunjenost kabine na rutama u prosjeku je bila od 75 % do 95%. Ovdje dolazi do pada prometa od preko 18%, no u ukupnom iznosu vezano za potrosnju i pad prihoda koji je vezan za te goste, iznosi više desetina miliona eura.

NAJAVA ODLASKA LOW COST KOMPANIJA

Najavim da će od oktobra biti ukinute lintje nisko-tarifnih avioprevoznika za Rim i Bec (Wizz Air) kao i linije za Brisel, Barselonu, Zagreb i Mancester (Rayanair), kada se analizira 2023. godina znači u brojevima sljedeće:

1. Dolazak manje 120.527 gostiju i otprilile isto toliko odlazaka, sto znači da ce to donijeti smanjene za 21% broja putnika. 

2. Sa aspekta broja letova, u poredenju sa 2023. godinom, ukidanjem ovih destinacija, dolazi do pada prometa aviona za preko 18%.

3. Ovaj pad broja putnika i operacija, pored finansijskih efekata na aerodrome, imace veci negativan efekat sa aspekta potrosnje turista sa ovih tržišta u Crnoj Gori, odnosno pad prihod od turizma za minimum 20%. 

4. Jos jedan izuzetno negativan efekat jeste sto ukidanje ovih linija dovodi do promjene strukture gostiju, koja je u posljednih 3 godine u znacajnoj mjeni narusena u korist regionalnih gostiju, sa manjom kupovnom moci, koji u nasoj zemlji borave u spicu sezone. 

5. Ukidanjem letova dodatno imamo problem sa produzetkom turisticke sozone jer direktni letovi su preduslov za dolazak gostiju tokom cijele godine. 

POVEZANOST CRNE GORE SA SVIJETOM

Politikom koja je dovela do ukidanja ovolikog broja linija sa crnogorskih aerodroma, smanjuje u znacajnoj mjeri konektivnost Crne Gore prema svijetu. Pored turistickog aspekta, ova situacija ima negativan uticaj na stanovnike i studente iz Crne Gore. Ogranicava se komunikacija sa svijetom, a ljudi sa nasih prostora gube mogucnost da optimalno planiraju svoje boravke u inostranstvu. Kada se ovo kombinuje sa ukidanjem Montenegro Airlines-a i problemima koje ima Air Montenegro, postaje jasno da je putovanie iz Crne Gore i u Crnu Goru postalo izuzetno skupo i komplikovano.

DRŽAVE REGIONA NAPREDUJU, CRNA GORA STOJI U MJESTU

Dok Crna Gora urušava sopstvene potencijale i mukotrpno sticane pozicije u turizmu i aviodostupnosti, druge drzave regiona vode politiku koja dovodi do povecanja dostupnosti.

Crna Gora je bila povezana sa oko 40 destinacija u 2023. godini (destinacije sa kojima je realizovano 20 letova i više), a u 2019. godini gotovo 80. U odnosu na 2019. godinu imamo pad broja destinacija za 50%, a dodatnim ukidaniem 6 destinacija taj pad ce biti preko 55%.

Za razliku od nas, Aerodrom Tirana u zimskom periodu ima konekciju sa preko 25 destinacija, a ljeti je bio povezan sa preko 80 destinacija. U zimskom periodu sa Aerodroma Tirana realizuje se oko 50 letova dnevno prema svim evropskim destinacijama. Aerodrom Podgorica i Tivat zajedno dnevno nemaju 15 letova, od čega su dominantni letovi prema Beogradu.

Takodje, ako posmatramo Hrvatsku (iskljucivo aerodrome Dubrovnik i Split) tokom ljeta su bili povezani sa preko 40 destinacija a prosjecan broj dnevnih letova bio je preko 30 na Dubrovnik i preko 40 na Split, a tek promet preko ostalih aerodroma u Hrvatskoj pokazuje rast broja operacija i efekata u avio saobraćaju.

Takode, Srbija bilježi značajna povećanja broja letova, što ukazuje na udvostručenje broja letova u regionu i povezanost sa značajnim emitivnim tržištima. Nasuprot tome, Crna Gora se suočava sa ogromnim padom u ovom kontekstu.

Takva politika dovodi do smanjenja ne samo ukupnih prihoda, već i prihoda naših aerodroma, a na drugoj strani će značajno povećati prihode, prije svega, aerodroma u Beogradu, a zatim i albanskog aerodroma u Tirani i aerodroma Dubrovnik.

NAMJERA DA SE URUŠI SISTEM

Sve saopšteno u analizi nije politika, već podaci. Teško da se ostavlja prostor drugom zaključku sem da je riječ o namjernom urušavanju aerodroma Crne Gore zbog dva ključna zadatka. Prvi je omogućiti bolje poslovanje Beogradu i Tirani, urušavajući sopstvene kapacitetre, a drugi zadatak odlazećeg premijera Dritana Abazovića je pripremiti Aerodrome za prodaju po povoljnijoj cijeni.