Video
On smatra da je stanje javnih finansija lošije nego prošle godine, da rashodi rastu brže od prihoda, dok se istovremeno povećava javna administracija, a novac se umjesto u investicije usmjerava u tekuću potrošnju.
„Budžetski deficit od 143,8 miliona eura je i dalje deficit. Nevjerovatno je kako se naše vlasti igraju sa brojkama, odnosno manipulišu, potcjenjujući moć rasuđivanja građana. Prošle godine plan deficita je bio 48,8 miliona za prvih 7 mjeseci, a ostvareno je duplo više, odnosno deficit od 95 miliona. Za ovu godinu rezultat jeste bolji od plana, ali plan sam po sebi ne može biti mjerilo uspjeha ako je bio nerealno postavljen“, kazao je Krnić.
Kako je dodao, vlast je ove godine napravila plan deficita koji je višestruko veći nego što je bio planiran prethodne godine, a ostvareni rezultat ipak predstavlja pogoršanje u odnosu na prošlu godinu.
„Umjesto da se napravi realan plan, vlast smišlja strategiju i pravi plan od čak 241,7 miliona za prvih 7 mjeseci, što je za skoro 200 miliona gore od plana za prethodnu godinu. Ostvareno je čak 143,8 miliona eura deficita i vlasti se hvale kako je to za skoro 100 miliona eura manje od plana. Rezultat je loš, deficit je veći za skoro 50 miliona eura u odnosu na prošlu godinu“, rekao je Krnić.
On je posebno ukazao na rast izdvajanja za zarade zaposlenih u javnoj administraciji, navodeći da se i u ovom slučaju izvršenje može predstaviti kao „bolje od plana“, iako je riječ o rekordnom iznosu.
„Za prvih 7 mjeseci samo za bruto zarade zaposlenih u javnoj administraciji potrošeno je čak 416 miliona eura, a plan je bio 424 miliona eura. Vlasti mogu reći da je to ispod plana za 8 miliona, a zapravo je to rekordan iznos za administraciju. U odnosu na prošlu godinu, za isti period, utrošeno je 16,5 miliona eura više, što je vrijednost škole i vrtića zajedno, ili manje klinike ili doma zdravlja“, kazao je Krnić.
Prema njegovim riječima, ključno je razlikovati ono što je planirano od onoga što je stvarno realizovano, posebno kada se analiziraju prihodi budžeta.
„Važno je razumjeti što je plan, a što izvršenje odnosno realizacija. Kada se radi o prihodima, nekada vlasti planiraju ispod onoga što je realno, kako bi ostvarenje prikazali kao neki vanredan uspjeh. Pritom je to rezultat privrede, gdje rastu cijene i time se država hvali. Iako je rast cijena na štetu građana, a da ne govorimo o tome da nema proizvodnje ni rasta produktivnosti, kao ni nove vrijednosti, što znači da u potpunosti se obezvređuje rast plata i dovode građani u još nepovoljniji položaj“, naveo je Krnić.
On je ocijenio da se problem dodatno vidi kada se uporede rast prihoda i rashoda.
„Prihodi jesu porasli za 8,7 posto u odnosu na prošlu godinu, ali rashodi su u odnosu na prošlu godinu porasli za čak 11,1 posto. Ako uzmemo u obzir da je inflacija u julu iznosila 3,8 posto, što nije malo, visoku uvoznu zavisnost i da se budžet puni od uvoznih proizvoda, jasno da je zapravo gore ekonomsko stanje države u odnosu na prethodnu godinu“, rekao je Krnić.
Krnić je kazao da se istovremeno povećava javna administracija, dok izostaju promjene koje bi trebalo da povećaju produktivnost i olakšaju poslovanje privatnom sektoru.
„Pritom se administracija se konstantno uvećava, bez digitalizacije i suštinskog doprinosa privredi i radnicima u privatnom sektoru koji finansiraju tu istu državu“, dodao je on.
Govoreći o prihodima od turizma, Krnić je upozorio da oslanjanje na sezonu ne može biti dugoročna razvojna strategija Crne Gore.
„Ne možemo da živimo samo od turizma. Rast prihoda od turizma je, između ostalog, posljedica dešavanja na Bliskom istoku i neće uvijek turistička sezona biti dobra. Pogotovo treba imati u vidu da se ne ulaže dovoljno i da kvalitet ponude i usluge ne raste“, kazao je Krnić.
Prema njegovim riječima, rast cijena bez odgovarajućeg poboljšanja kvaliteta turističke ponude može dugoročno ugroziti konkurentnost Crne Gore.
„Cijene rastu konstantno, gorivo je preskupo za crnogorske standarde, a šanse da će se turista vratiti pada ukoliko usluga koju dobija nije u skladu sa cijenom. U tu jednačinu treba staviti i putnu infrastrukturu koja je loša, pa saobraćajne gužve izazivaju frustraciju kod turista“, rekao je Krnić.
On je ukazao i na to da domaće stanovništvo sve teže može da priušti ljetovanje na crnogorskom primorju.
„Treba uzeti u obzir da je domicilnom stanovništvu sve teže da priušti ljetovanje na crnogorskom primorju. Država se postavila kao da je tu izvuče što može, bez dugoročnog planiranja i vizije o tome što želimo i kakav turizam nam treba“, kazao je Krnić.
Kako je ocijenio, prihodi od turizma trebalo bi da budu važan, ali ne i jedini oslonac ekonomije.
„Prihodi od turizma treba da budu dodatan prihod, a ne glavni ili jedini. Tako je u svakoj razvijenoj zemlji“, naveo je Krnić.
Zaključujući, Krnić je kazao da Vlada zbog rasta deficita ima sve manje prostora u budžetu, dok se problemi pokušavaju rješavati novim zaduženjima umjesto promjenom fiskalne politike.
„Vlada je u problemu zbog rasta deficita i novca fali u budžetu. Nemamo zdravu fiskalnu politiku jer nema racionalizacije, troškovi rastu, glomazna administracija se uvećava, a privredi se ne olakšava već otežava“, rekao je Krnić.
Posebno je ukazao na probleme koje privredi stvara IRMS sistem i izostanak, kako je naveo, adekvatne digitalizacije.
Preporučeno
„Dovoljno je da pogledati kakve poteškoće ima privreda sa IRMS sistemom ove godine i kako nema digitalizacije koja se odavno obećava. Kratkoročno se krpe rupe iz novih zaduženja i zahvaljujući sezonskim prihodima, ali se dugoročni razvoj onemogućava time što se investicije žrtvuju za tekuću potrošnju“, zaključio je Krnić.
