Video
Ratković je istakao da smo 2020. godine lošu sezonu mogli da pravdamo pandemijom korone, dok je prošlogodišnja sezona protekla u znaku turizma koji se bazirao na najsiromašnijim tržištima Evrope – na našem regionalnom tržištu, ukrajinskom tržištu te ruskom tržištu koje je već počelo da opada kod nas, kratkoj sezoni i lošem korišćenju kapaciteta.
Tome možemo, kako je naveo, dodati i ekspanzivnu transmisiju pandemije i apsurdno liberalizovan ulaz u našu zemlju 2021 godine.
Prošlogodišnja sezona će donijeti od 60 do 80 miliona eura gubitaka
“Granski Bilansi za 2021. godinu još nijesu objavljeni, a vjerujem da će, kada budu objavljeni u avgustu, odnosno kada banka izvede računicu, vjerovatno nećemo imati preko 300 miliona eura prihoda od turizma, biće gubitak između 60 i 80 miliona eura sigurno. Tako da smo u problemu”, ocijenio je Ratković.
Problem je i u tome što, kako je naglasio, nije donijeta Strategija oporavka od pandemije niti se iko obazirao na apele da dođe do preorjentacije turističke privrede gdje bi akcenat bio stavljen na one grane turizma koje će biti aktuelne u postpandemijskom periodu.
Najveći problem pak, po riječima Ratkovića je taj što se javnosti nameću politikantske teme dok se životne teme guraju po strani. Kada je u pitanju turistička industrija problem je što se uopšte ne spremamo za organizovani turizam.
Neće samo predstojeća sezona biti neuspješna, isto će biti i naredne godine
“Ove ga godine nemamo sa Zapadnoevropskog tržišta, a nećemo ga imati ni iduće godine a upravo je sada vrijeme – jun, jul i avgust da se odrade sve aktivnosti, da se naprave predugovori, ali se niko u državi ne bavi time organizovano. Sve je praktično svaljeno na pleća preduzeća, a mi imamo mala, usitnjena preduzeća koja ne mogu pojedinačno biti na organizovanom tržištu jer mora neko da ih poveže, a to bi trebalo da urade Turistička organizacija i Ministarstvo, međutim, to nikako da dođe na dnevni red. Tako da očekujemo da ćemo imati neuspješnu ne samo predstojeću turističku sezonu nego ćemo imati i neuspješnu sezonu naredne godine jer ne može biti uspješna niti duga bez dominantnog učešća organizovanog turističkog prometa sa najjačih zapadnoevropskih tržišta. Imaćemo turista sa tih tržišta ove godine, ali nećemo imati u organizovanom prometu dominantno, nego u individualnom, a to će značiti da ćemo imati kraću sezonu i lošije korišćenje kapaciteta. Tako da smo očito u krizi”, poručio je Ratković.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam je ocijenio da sada na površinu izlaze pitanja na koja se decenijama upozoravalo, a koja su pogubna za crnogorski turizam – masovna gradnja stanova i rezidencijalnih objekata: “što smo mi više to kritikovali to je više građeno”.
Imamo turizam bez turista i industriju bez domicilne radne snage
No, tu nije kraj problema, jer se industrija, kako je kazao, suočava i sa problemom nedostatka radne snage.
“Onda smo imali jednu ocjenu, možda malo karikiranu, ali u osnovi tačnu, da pravimo turizam bez turista, jer apsolutno dominiraju nerezindecijalni stanovnici, koji imaju svoje objekte u Crnoj Gori. Sada imamo i dodatni problem da imamo turizam bez domiclnih radnika. Očito je da na tako kratkoj sezoni plate ne mogu biti dobre, ne mogu biti privlačne i konkurentne za naše ljude. Nedavno sam vidio da je ove sezone do sada već u Hrvatskoj zaposleno oko 300 naših kuvara, a to je nama jedan od najdeficitarnijih kadrova, konnobara takođe i barmena. Gubimo osoblje jer ovakav turizam ne valja ni za koga i mi ako zaista želimo da ova zemlja bude turistička i da ima značajne prihode od turizma, moramo se, kao što je to bilo ranije, prije 90-ih godina da se vratimo organizovano na najjača tržišta Evrope na isti način na koji su to uradile Hrvatska, Italija, Španija i Portugalija i ostale zemlje Mediterana, a mi plačemo za ruskim i ukrajinskim tržištem koja su sekundarna svuda na Mediteranu, svuda osim u Crnoj Gori. Mi smo upozoravali na krize jer je to nestabilna regija i nažalost naša predviđanja su se obistinila. Da su nas poslušali i da smo se na vrijeme pozicionirali na zapadnoevropska tržišta mi tu krizu ne bi značajnije osjetili”, rekao je Ratković.
On smatra da se postojeća Strategija razvoja turizma do 2025. godine mora preraditi, adaptirati i nazvati Strategijom postpandemijskog oporavka, a treba, na osnovu Master plana koji je važio do 2020. godine, uraditi inovaciju koja bi trebala da seže onoliko daleko koliko bi trebao da seže budući Prostorni plan Crne Gore, na kojem se trenutno radi a čiji je vremenski horizont do 2040. godine.
Okrenimo se realnim problemima i okanimo se politikantskih tema
Osim toga, potrebno je da se okrenemo realnim problemima i okanemo politikanstkih tema koje samo odvlače pažnju.
Preporučeno
“Nama je najaktuelnija tema hoće li se potpisati Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije, koji se pogrešno naziva jer se temeljni ugovor potpisuje samo sa jednom crkvom, odnosno državom – Vatikanom, a to je transnacionalna vjerska organizacija koja obuhvata vjernike iz više zemalja. Mi taj ugovor pogrešno zovemo i to je centralna tema kod nas, što je katastrofalno. Centralno pitanje je i integracija u takozvani Otvoreni Balkan, a da postoje perspektive balkanskih integracija, ne bi se kompromitovale i raspale, one bi se već dogodile (Balkanski ratovi za oslobiđenje od Turske, pa ratovi između pojedinih balkanskih zemalja zajedno za tursku, propali eksperiment Kraljevine Jugoslavije, krvavi raspad uzorne države SFRJ, lažna Jugoslavija SRJ nakon toga, te privremena neuspjela tvorevina Državna zajednica Srbije i CG). Prema tome morali bi da idemo ka onome za šta se svi makar deklarativno zalažemo – evropskim integracijama, da čuvamo a ne da kompromitujemo naše članstvo u NATO savezu i da razvijamo strateške grane naše privrede, prije svega turizam. Da napravimo, na bazi Master plana koji je bio odličan ali nije bio dobro implementiran, a koji su Njemci radili, da apdejtujemo taj plan za narednih 20 godina i da tako razvijamo turizam. Takođe paralelno treba da razvijamo poljoprivredu, naročito ruralnu koja je neminovan pratilac turizma, naročito u postpandemijskom periodu i da razvijamo čiste industrije koje bi mogle da čine taj strateški blok razvoja Crne Gore. To bi trebalo da bude u centru pažnje naše političke javnosti, jer bez odgovorne vlasti i odgovornih političkih aktera ne možemo da razvijemo ni turizam ni poljoprivredu ni zdravu industriju. Dakle potrebna nam je vlast koja će se okrenuti gorućim problemima građana i vlast koja ne bi iznutra rastvorila vlastitu državu, kao što je to bilo u proteklih skoro dvije godine”, zaključio je Ratković. V.K.
