Prema zvaničnoj rang-listi, ponuda Incheona bila je dominantna. Konzorcijum predvođen ovom kompanijom osvojio je 96,18 bodova, dok je drugoplasirana luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) dobila 65,15 bodova. Razlika od više od 30 bodova pokazala je da je Incheon imao jasnu prednost u odnosu na konkurenciju.

Ipak, kompanija koja upravlja jednim od najuspješnijih aerodroma u svijetu odlučila je da odustane. Posebno intrigira činjenica da se Incheon nije javno oglasio sa detaljnim obrazloženjem odluke, niti je objasnio da li je razlog bio finansijski, strateški ili vezan za promjene unutar same kompanije.

U ovom trenutku prema nezvaničnim saznanjima portala Standard postoje najmanje dva razloga.

PREDUGA PROCEDURA NAKON PROGLAŠENJA POBJEDNIKA TENDERA

Prvi saznanjima Standarda prvi mogući razlog jeste činjenica da je period između proglašenja najbolje rangiranog ponuđača i završetka kompletne procedure trajao duže nego što je međunarodni investitor očekivao.

Za kompanije koje ulaze u velike infrastrukturne projekte, posebno u oblasti avijacije, vrijeme je jedan od ključnih faktora. Koncesija aerodroma nije samo upravljački ugovor, već višedecenijska investicija koja zahtijeva planiranje kapitala, angažovanje stručnjaka, pripremu operativnog modela i ugovaranje finansiranja.

Svako produženje procesa povećava neizvjesnost i može promijeniti početnu investicionu računicu. Kod projekta kao što su Aerodromi Crne Gore, gdje se očekuju velika ulaganja u modernizaciju Podgorice i Tivta, promjena rokova mogla je uticati na odluku uprave međunarodne kompanije.

DRUGI RAZLOG – PROMJENA U VRHU INCHEONA

Drugi, nezvanični, ali značajan faktor mogao bi biti promjena u vrhu menadžmenta Incheon International Airport Corporation.

Na čelu kompanije od juna 2023. godine nalazio se Lee Hag-Jae, bivši poslanik južnokorejske skupštine i politički kadar sa iskustvom u lokalnoj administraciji Incheona. On je bio imenovan kao deseti predsjednik kompanije i vodio je Incheon u periodu kada je kompanija počela snažnije da širi međunarodne poslovne aktivnosti.

Lee Hag-jae je početkom 2026. napustio funkciju predsjednika kompanije prije isteka mandata. Njegov odlazak otvorio je političke spekulacije o mogućoj kandidaturi za gradonačelnika Incheona, iako je kasnije izjavio da ne planira izlazak na lokalne izbore.

Njegova ostavka dogodila se u periodu političkih i upravljačkih turbulencija u kompaniji. Prema izvještajima južnokorejskih medija, Lee je tvrdio da je bio izložen pritiscima vezanim za kadrovska pitanja i upravljanje kompanijom.

Upravo tu nastaje prostor za pitanje: da li je promjena na vrhu kompanije promijenila i pogled na međunarodne projekte?

DA LI JE NOVA UPRAVA PROMJENILA PRIORITETE?

Za sada nema javno potvrđenog podatka ko je novi stalni predsjednik i izvršni direktor Incheon International Airport Corporation nakon odlaska Lee Hag-jaea. Zvanični podaci kompanije potvrđuju njegov završetak mandata, ali ne navode imenovanje novog predsjednika.

Zbog toga se ne može tvrditi da je nova uprava direktno donijela odluku o povlačenju iz Crne Gore.

Ali poslovna logika pokazuje da promjena rukovodstva u državnoj kompaniji ovakvog značaja često znači i novu procjenu međunarodnih investicija.

Projekat Aerodroma Crne Gore za Incheon nije bio mali poslovni potez. Radi se o dugoročnom ulasku na evropsko tržište, sa obavezama upravljanja aerodromima tokom više decenija i velikim investicionim planom. Takvi projekti obično zavise od jasne političke podrške, stabilnosti uprave i dugoročnog strateškog pravca kompanije.

PONUDA KOJA JE TREBALA PROMJENITI LICE CRNOGORSKIH AERODROMA

Konzorcijum predvođen kompanijom Incheon International Airport Corporation (IIAC) ponudio je model po kojem bi država Crna Gora zadržala vlasništvo nad aerodromskom infrastrukturom, dok bi privatni partner dobio pravo upravljanja i razvoja aerodroma Podgorica i Tivat kroz dugoročnu koncesiju.

Plan je predviđao 30-godišnju koncesiju, tokom koje bi Incheon preuzeo operativno upravljanje, povećanje kapaciteta, modernizaciju terminala i razvoj novih komercijalnih sadržaja. Ključni dio ponude bilo je ulaganje od oko 300 miliona eura u infrastrukturu dva aerodroma.

Prema planu razvoja, najveći dio investicija trebalo je da bude usmjeren na proširenje i modernizaciju terminalskih kapaciteta Aerodroma Podgorica, unapređenje putničkog iskustva kroz uvođenje savremenih tehnologija za upravljanje protokom putnika, povećanje kapaciteta za prihvat većeg broja aviona, razvoj dodatne aerodromske infrastrukture, kao i modernizaciju Aerodroma Tivat kao ključne vazdušne kapije crnogorskog turizma.

Korejska kompanija je u svojoj poslovnoj strategiji posebno naglašavala mogućnost da iskustvo upravljanja jednim od najpoznatijih svjetskih aerodroma prenese na crnogorsko tržište. Incheon International Airport Corporation upravlja Aerodromom Incheon u Južnoj Koreji, koji godinama spada među najefikasnije i najnagrađivanije međunarodne aerodromske sisteme u svijetu.

Pored investicionog programa, ponuda je za državu Crnu Goru sadržala i značajne direktne finansijske efekte. Model koncesije predviđao je jednokratnu koncesionu naknadu od 100 miliona eura nakon potpisivanja ugovora, kao i 35 odsto godišnjeg bruto prihoda aerodroma kroz varijabilnu koncesionu naknadu. Ukupna očekivana finansijska korist za državu procjenjivala se na više od jedne milijarde eura tokom 30-godišnjeg koncesionog perioda.

VLADA DAJE KONCESIJE DRUGORANGIRANOM PONUĐAČU ILI PONIŠTAVA TENDER?

Upravo zbog toga odluka Incheona da odustane izaziva dodatna pitanja.

Da li sada nakon što se kompanija koja je ponudila stotine miliona eura ulaganja, dugoročno upravljanje i razvojnu strategiju za dva ključna crnogorska aerodroma povukla prije konačne realizacije ugovora, Vlada Crne Gore planira potpisivanje ugovora sa drugorangiranim ponuđačem ili će tender koji su već obilježile brojne kontroverze biti poništen.

Povodom ovoga Standard je uputio pitanja Vladi Crne Gore, Ministarstvu saobraćaja i IFC konsultantskoj kući koja je bila angažovana na tenderu i od njih očekujemo odgovore.