Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u prvom kvartalu bila je 524 eura.

Za bruto zarade na teret poslodovca prijedlogom ovogodišnjeg rebalansa budžeta, o kome će poslanici uskoro odlučivati, predviđeno je 498,5 miliona eura.

Iz Unije poslodavaca ocjenjuju daje ekonomska situacija u zemlji izuzetno teška a “u takvim uslovima, smanjenje broja zaposlenih i nivoa zarada i u privatnom i javnom sektoru, svakako je neminovna posljedica”.

“I pored Vladinih mjera podrške, kojima su obezbijeđena određena rješenja koja su značajno pomogla biznis zajednicu i njen oporavak, negativni efekti pandemije još se snažno osjećaju u ekonomiji. Privatni sektor je, za razliku od javnog, posebno ugrožen i teško se bori sa situacijom koja nije posljedica lošeg upravljanja, već nametnute krize. Kad nema prometa, nema ni prihoda ne samo za biznis, nego ni za radnike, ni za budžet države, što pokazuju i podaci nadležnih institucija. Zato postoji opravdana i realna bojazan da se može desiti scenario koji niko ne priželjkuje, a koji bi poslodavce spriječio da sačuvaju kontinuitet poslovanja i radna mjesta”, kažu u UPCG.

Prema informacijama koje dobijaju, navode, veliki dio preduzeća iz privatnog sektora bilježi loše poslovanje, što će rezultirati ne samo njihovim već i znatno manjim prihodima države, što vodi smanjenju broja zaposlenih i zarada u privatnom i javnom sektoru.

“Poslodavci su svjesni ograničenih budžetskih sredstava, dodatno opterećenih visokim spoljnim i unutrašnjim dugom. To znači da očekivanja poslčdavaca nijesu nerealna i oni ne traže milostinju, već samo pomoć države u mjeri koja je moguća, a uz rješenja koja mogu obezbijediti da se likvidnost i održivost biznisa očuva i po tom osnovu obezbijede što manje negativne posljedice i po preduzeća i zaposlene i državu”, kažu u UPCG.

Podsjećaju da je privatni sektor tokom vanrednih okolnosti izazvanih pandemijom pretrpio brojne lomove.

“Ti lomovi se ovih dana, počev od ukidanja mjera zabrane poslovanja, polako saniraju. Dinamika ponovnog uspostavljanja poslovnih procesa i postizanja pune operativnosti za značajan broj privrednika još nije na nivou koji omogućava pun oporavak i sanaciju nastalog minusnog salda. Prema zvaničnim podacima, stopa registrovane nezaposlenosti na dan 4. maja iznosila je 17,41 odsto, dok je 15. marta bila 15,29, što je povećanje za 2,12 procentna poena”, navode oni.

Sa druge strane, na spisku CBCG objavljenom početkom juna nalazi se 18,4 hiljade kompanija sa blokiranim računom, a to čini oko 50 odsto CG privrede.

“O tome kakvo je stanje pokazuju i podaci iz istraživanja koje je UPCG realizovala uz tehničku podršku ILO i u partnerstvu sa EBRD, a po kojima je u toku trajanja kovid-19 krize više od 40 odsto privrednih subjekata u potpunosti prekinulo s radom, 35 odsto je djelimično poslovalo, a samo 23 odsto je bilo u potpunosti operativno (od čega je 13 odsto njih poslovanje organizovalo kroz rad od kuće). Da su mikro preduzeća najizloženija negativnim uticajima krize govori i to što je čak 53 odsto preduzeća iz ove kategorije u potpunosti prekinulo sa radom, dok je takav scenario imalo i 13 odsto velikih preduzeća (ona su zabilježila veću otpornost na ovakva dešavanja)”, podsjećaju iz poslodavačke organizacije.

Iz Montenegro biznis alijanse su kazali da je izjava ministra Radunovića realna priča.

“Teško je s nekom većom sigurnošću odgovoriti na pitanje o kretanju visine zarada u narednom periodu, jer razlozi nijesu ekonomskog karaktera. Potpuna je nepoznanica kako će se dalje odvijati situacija, jer najave ukazuju na opasnost od novog talasa korona virusa. Najnovija situacija i u Crnoj Gori nameće veliki oprez. Oprez i nesigurnost kako građana tako i privrednika je s razlogom prisutna. To će se negativno odraziti na turizam, investiranje i uopšte na smanjenje ekonomskih aktivnosti”, kazala je Bojana Kalezić, menadžerka MBA.

Pri takvom stanju stvari, navodi, izlaganje ministra finansija je, nažalost, realna priča s obzirom na sve ove okolnosti.

“I, na neki način, najavljuje mogućnost smanjenja zarada u javnom sektoru, ukoliko se iskomplikuje situacija u vezi pandemije, što bi se moglo očekivati i kada je privatni sektor u pitanju. U svakom slučaju, ovakav scenario za nas u MBA ne bi bio iznenađenje ili nešto što se nije moglo očekivati”, ocijenila je Kalezić.

Ekonomski analitičar i profesor na Fakultetu za menadžment dr Vasilije Kostić je kazao da mu se čini da još nijesmo svjesni pred koliko se ozbiljnim ekonomskim izazovom nalazimo, pa smo skloni da stvarnost percipiramo po inerciji u skladu s dosadašnjim načinom života i dostignutim nivoom ličnog standarda, odnosno nepromijenjenim nivoom potrošnje.

“Pri tome mislimo da će sjutrašnjica nužno biti bolja od onoga što se dešava danas i da će se stvari riješiti same od sebe što je daleko od istine. Vjerujemo kako se nivo potrošnje neće smanjivati čak da ga treba uvećati (što samo po sebi nije loše) kada bi za to postojala mogućnost. Neki to političari zdušno i sad predlažu, što ukazuje na ozbiljan stepen odsustva razumijevanja situacije ili je posrijedi goli politički interes”, kaže Kostić.

Šta god da je i kako god bilo, odgovor na pitanje, kaže on, ne može da nas ohrabri ukoliko realno sagledavamo stvari.

“Više je nego realno, ako se tako može reći, da dođe do problema u isplatama zarada u javnom sektoru na projektovanom nivou i to ne samo u javnom nego i u privatnom sktoru. Ovdje se u suštini ne radi o štednji ( kako se ovakve situacije najčešće pogrešno nominuju) već je riječ o smanjenim mogućnostima u izvršenju budžeta. Ovo naglašavam jer bi svaki vid štednje u pravom smislu riječi sada bio kontraproduktivan po ekonomski oporavak. Štednja i preraspored, odnosno preraspodjela sredstava nije isto”, pojašnjava Kostić.

Što se privatnog sektora tiče – osnovni uzrok je, kako kaže, pad poslovne aktivnosti.

“Mislim da je ministar finansija (kao i uvijek) bio realan i saopštio jednostavnu istinu da će biti zadovoljan ukoliko se ostvare izdaci na nivou na kome su planirani. I ja ću takođe biti zadovoljan jer, objektivno posmatrano, uslovi su takvi. Šta bi inače bilo realno očekivati u situaciji očekivanog znatnog ekonomskog pada, a naročito turizma od koga dobrim dijelom zavisi punjenje budžeta”, kaže Kostić.

Sekulić: Zarade će ostati iste ako se korona ne vrati na jesen

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju i poslanik DPS dr Predrag Sekulić Pobjedi je kazao da zavisi od kovida-19 kako će se zarade kretati.

“Vjerujem da neće biti potrebe za dodatnim smanjivanjem plata u javnom sektoru tokom ove godine. Naravno, uz uslov da ne bude drugog talasa virusa tokom jeseni i zime”, ističe Sekulić, podsjećajući da je državnim funkcionerima iz kategorija A i B zarada umanjena dva mjeseca po 50 posto.

UPCG: Ograničiti javnu potrošnju

U Uniji poslodavaca smatraju da je izuzetno važno da se ograniči javna potrošnja.

“Javni i privatni sektor moraju podijeliti teret krize zato je, u okolnostima koje predstavljaju prijetnju za opstanak oko 98 odsto privrednih subjekata, posebno važno ograničiti javnu potrošnju. Treba je svesti samo na ono što je u ovom trenutku nužno i opravdano. Neophodno je da se obustavi finansiranje svih projekata koji trenutno nijesu od suštinske važnosti i čija realizacija trpi odlaganje”, predlažu iz poslodavačke organizacije.

Zahvaljujući takvim uštedama, dodaju oni, omogućiće se usmjeravanje sredstava upravo na ono što je sada i neophodno, a to je podrška očuvanju privrede, a samim tim i očuvanju radnih mjesta i zarada i u privatnom i u javnom sektoru.

“Drugačije je nemoguće”, smatraju u UPCG.

Konjević: Gomilanje administracije uvećalo troškove do neodrživosti

Kako će se kretati prihodi biće dodatno jasnije u drugoj polovini jula kada se vidi koliki će pad od turizma biti-kazao je Raško Konjević, poslanik, zamjenik predsjednika SDP i član skupštinskog Odbora za ekonomiju.

U posljednje tri godine realne zarade su, kaže on, manje za oko tri odsto što se negativno odrazilo na ionako nedovoljno dobar životni standard.

“Novo smanjenje uslovilo bi jači pad životnog standarda. Fond bruto zarada povećan je za preko 80 miliona, iako je Fiskalnom strategijom koja je usvojena u Skupštini 2017. godine bilo predviđeno smanjenje do 2020. za preko 3 miliona eura. Povećanje za 80 miliona dovelo je do enormnog povećanja zaposlenih u javnoj administraciji iako je na snazi bio Plan optimizacije u javnom sektoru. Partije na vlasti probleme nezaposlenosti pokušale su da riješe bespotrebnim i najčešće partijskim zapošljavanjem i sada je potencijalno moguć problem finansiranja tih zarada u uslovima smanjenih prihoda”, smatra Konjević.

On kaže da i pored nekih dobrih napora Ministarstva finansija na jačanju fiskalne discipline, politika enormnog gomilanja administracije uvećala je troškove do nivoa neodrživosti.

“Ako vidite da je u pojedinim ministarstvima zapsoleno po ugovorima o privremenim poslovima i preko 260 osoba, po nalazu DRI, a ti ugovori treba da budu izuzetak, jasno je da je vođena loša politika koja sada ima problem sa finansiranjem u uslovima krize”, kaže Konjević.