Prema riječima predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) Dragana Damjanovića, Crna Gora se potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) obavezala na poštovanje legislativnog okvira koji primjenjuju države članice u oblasti državne pomoći.

“Protokol 5 SSP-a tretira proizvodnju čelika sa posebnim senzibilitetom na nivou EU. Ključni izazov predstavlja upravo postojanje ekonomskog kontinuiteta između Tosčelika i EPCG – Željezare u proizvodnji čelika, što čini fokus predispitnih aktivnosti službenika Agencije uključenih u ovaj slučaj. Ukoliko predispitne radnje potencijalno pokažu postojanje ekonomskog kontinuiteta, to bi vodilo do kršenja EU normi u ovoj oblasti. Osnova problema je što je svaka državna pomoć u sektoru uglja i čelika načelno zabranjena. SSP-om je definisan rok od pet godina nakon potpisivanja u kojem je Crna Gora mogla dodijeliti državnu pomoć isključivo u svrhu restrukturiranja preduzeća koja se bave proizvodnjom čelika, a koja se nalaze u poteškoćama. Istekom tog roka za Crnu Goru su nastupile obaveze istovjetne kao za sve zemlje članice, što znači da svaka odluka donesena na ovom planu u oblasti čelika mora biti komunicirana i dogovorena sa nadležnim direktoratom u Evropskoj komisiji (DG Competition)”; upozorava Damjanović.

Posljedice

Na pitanje Pobjede kakve bi to posljedice moglo da ima u kontekstu pregovaračkog postupka sa EU, Damjanović ukazuje da bi, ako predispitne radnje pokažu potencijalno postojanje neusklađene državne pomoći, posljedice bile višestruke.

” Nepoštovanje ovih pravila povlači za sobom povraćaj neusklađene državne pomoći, uvećane za zakonsku zateznu kamatu, počev od dana dodjele, pa do dana povraćaja. Na međunarodnom planu, to bi potencijalno dovelo do usporavanja aktivnosti u pregovorima za članstvo, rizikujući da dobijemo jedno mjerilo više za zatvaranje poglavlja 8, koje smo, da podsjetim, posljednje otvorili. Vjerujem da građani Crne Gore nijesu zaboravili bolno iskustvo koje smo imali sa predmetom Montenegro Airlines. Naravno, čitav je niz i drugih mogućih posljedica vezano za korišćenje pretpristupne pomoći i ostalih vidova podrške koju imamo od EU “, navodi Damjanović.

Predispitni postupak koji je prije nekoliko mjeseci pokrenula AZK kako bi utvrdila da li je kupovina imovine Željezare, za koju je državna EPCG platila 20 miliona eura, usklađena sa Zakonom o državnoj imovini i dalje traje, a kako su Pobjedi ranije kazali iz AZK-a, na ovom poslu angažovani su eksperti iz Poljske i Češke.

Predispitne radnje

EPCG tada AZK-u nije dostavila tekst ugovora o kupoprodaji sa turskom Tosjali grupom koja je prethodno deceniju gazdovala željezarom, iako je na to obavezivao zakon. Ugovor im je poslat tek nakon što je posao zaključen.

” AZK je sa aspekta svojih nadležnosti pokrenula predispitne radnje sa ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja i potencijalnog prisustva državne pomoći. Uzevši u obzir da su se i ostale zemlje članice, na svom putu ka punopravnom članstvu, susretale sa sličnim predmetima, koji su izazivali višestruku društvenu pažnju zbog izražene socijalne komponente, Agencija pažljivo cijeni sve dobijene podatke i u punom kapacitetu radi na rješavanju predmeta. Rezultati predispitnog postupka biće putokaz za naredne poteze AZK-a. Uz puno razumijevanje interesovanja javnosti za ovaj slučaj, veoma je nezahvalno prognozirati njegov završetak, jer zavisi od brojnih varijabli koje ne možemo kontrolisati. Svakako, službenici Agencije će se u punom kapacitetu posvetiti rješavanju ovog pitanja koristeći sve raspoložive alate od direktne komunikacije sa DG Competitionom do ekspertske podrške koja nam je na raspolaganju “, kazao je Damjanović.

Krajem prošle sedmice je objavljeno da je nakon dvije i po godine pauze, ponovo pokrenuto probno kovanje čelika u nikšićkoj željezari.

Radnici i menadžment Željezare ubijeđeni su da proizvodnja može da počne. Ipak, da bi startovala potrebna su sredstva od majke firme, EPCG, namijenjena biznis planom.

Kako su ranije istakli iz EPCG, zbog ograničavajućih pravnih faktora kao majka firma ne mogu se baviti organizacijom proizvodnog procesa u Željezari. Sa druge strane, menadžment i radnici Željezare se nadaju da će pored kovačnice, pokrenuti i pogon čeličane.

Premijer Abazović je u subotu povodom ponovnog stavljanja u rad pogona kovačnice, poručio da Željezara ostaje najljepša priča Nikšića i Crne Gore,

” U Željezari Nikšić poslije toliko godina radi kovačnica. Juče je uspješno krenulo probno kovanje, ali i poneka suza radosnica, kako radnika tako i nekolicine ljudi iz državne uprave koji su znali da će Željezara ponovo biti stožer naše privrede”; naveo je Abazović u subotu na Tviteru.