Suočena s izazovima i prilikama u energetskom sektoru, Crna Gora nastoji uskladiti svoje politike sa evropskim standardima i poboljšati energetsku stabilnost. Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa igra ključnu ulogu u oblikovanju ove energetske tranzicije. U intervjuu za Pobjedu, ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović iznosi planove za realizaciju strateških projekata, poboljšanje sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, razvoj rudarskog sektora i postizanje balansa između ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine.

POBJEDA: Koji projekat je, prema Vašem mišljenju, među strateški najvažnijim za Crnu Goru, a imaće dugoročne pozitivne efekte na energetsku sigurnost? 

ŠAHMANOVIĆ: Kao jedan od strateški važnih projekata za Crnu Goru, izdvojio bih izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda (IAP) koji bi donio brojne benefite, kako u energetskom, tako i u ekonomskom i geopolitičkom smislu. Priključivanje na Jadransko-jonski gasovod omogućilo bi Crnoj Gori diversifikaciju izvora energije i omogućilo valorizaciju potencijalnih gasnih izvora u našem podmorju. Ovo bi povećalo stabilnost i sigurnost snabdijevanja energijom, posebno u slučaju poremećaja na tržištima ili političkih tenzija. Izgradnja gasovoda bi mogla stimulisati ekonomski razvoj kroz stvaranje novih radnih mjesta, kako tokom faze izgradnje, tako i kroz dugoročnu eksploataciju i održavanje gasovoda. Dodatno, smanjenje troškova energije moglo bi privući nove investicije u industriju i infrastrukturu. Gasovod bi povezao Crnu Goru sa energetskim tržištima u regionu i šire, olakšavajući regionalnu saradnju u energetskom sektoru. Ovo bi moglo dovesti do bolje političke i ekonomske integracije Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom. Takođe, kroz ulogu tranzitne zemlje u regionalnom energetskom koridoru, Crna Gora bi mogla povećati svoju geopolitičku važnost, što bi moglo donijeti političke i ekonomske koristi na međunarodnom nivou.

Jedan od razvojnih projekata koji će takođe biti u fokusu našeg rada je stvaranje uslova za izgradnju LNG (prirodni tečni gas) terminala u Baru. Ovaj projekat je izuzetno strateški važan za Crnu Goru, sa dugoročnim pozitivnim efektima na energetsku sigurnost, ekonomiju, zaštitu životne sredine i regionalnu saradnju. LNG terminal bi nam omogućio pristup globalnom tržištu tečnog prirodnog gasa, pružajući veću fleksibilnost u snabdijevanju energijom. Luka Bar je strateški locirana na Jadranskom moru i mogla bi postati regionalni energetski hub za distribuciju LNG-a u zemlje Zapadnog Balkana i šire. Ovo bi donijelo dodatne prihode kroz tranzit, skladištenje i prevoz LNG-a, što bi značajno unaprijedilo poslovanje luke i željezničkih preduzeća, kao i povećalo geopolitički značaj Crne Gore. Uvođenje LNG tehnologije može podstaći razvoj novih tehnologija i stručnih znanja u oblasti energetike u Crnoj Gori, čime bi se ojačala tehnološka baza i kapaciteti zemlje. Takođe, stvorio bi se osnov za razvoj gasne elektrane koja bi eventualno mogla biti alternativa za TE Pljevlja.

POBJEDA: Koji je prvi potez koji će povući Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa s obzirom na Vaše iskustvo i znanje iz nekadašnjeg Ministarstva kapitalnih investicija?

ŠAHMANOVIĆ: Crna Gora ima ozbiljnu priliku, ali i odgovornost, da zatvori pregovaračka poglavlja i približi se članstvu u Evropskoj uniji. Ovaj cilj visoko je na listi prioriteta Vlade i mi smo odlučni da ga ostvarimo.

Jedan od glavnih zadataka Ministarstva biće realizacija ključnog mjerila za zatvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima. Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima biće ubrzo usvojen po hitnom postupku, a tehnička dokumentacija za rekonstrukciju naftnih skladišta u Baru je u pripremnoj fazi.

Pored rekonstrukcije skladišta u Baru, koja nije dovoljna za skladištenje obaveznih rezervi goriva, planiramo rekonstrukciju rezervoara u Bijelom Polju. Ovo će omogućiti zadovoljenje ukupnih potreba za skladištenjem, kao i poboljšanje tržišne konkurentnosti kompanije Montenegro bonus, jedine državne firme koja se bavi naftnim derivatima.

Takođe, ažuriraćemo Akcioni plan za formiranje naftnih rezervi i nakon usvajanja zakona, biće stvorena zakonska osnova za kupovinu prvih rezervi u vrijednosti od šest miliona eura, sredstvima direktne budžetske podrške Evropske komisije. Naftne rezerve se formiraju kako bi se osigurala energetska sigurnost, stabilizovalo tržište u slučaju poremećaja, ispunile međunarodne obaveze i zaštitila ekonomija od naglih promjena u snabdijevanju i cijenama.

Nadalje, osnaživanje i optimizacija kapaciteta Zavoda za geološka istraživanja i Uprave za ugljovodonike, ključnih institucija u ovom resoru, biće od izuzetne važnosti. Poboljšanjem saradnje, komunikacije i koordinacije s ovim institucijama, očekujemo efikasnije donošenje odluka i bržu razmjenu informacija, što će doprinijeti boljem regulisanju i razvoju ovih oblasti.

Od aktuelnih državnih projekata koji zahtijevaju puno angažovanje u mjesecima koji slijede, izdvajamo izmještanje korita rijeke Ćehotine, koji je projekat od javnog značaja. Očekujem ubrzanje aktivnosti na realizaciji ovog projekta, koji je ključan za stabilnu eksploataciju uglja i stabilno snabdijevanje Termoelektrane Pljevlja, uz očuvanje prirodnih resursa.

Takođe, kako bismo poboljšali kontrolu prometa naftnih derivata i biogoriva i suzbili nelegalnu trgovinu, planiramo uvođenje postupka markiranja tečnih goriva nano-tehnologijom. Očekujemo da će ovo ojačati kontrolne mehanizme, poboljšati kvalitet goriva i spriječiti nepravilnosti i zloupotrebe, čime ćemo dodatno unaprijediti tržišnu disciplinu i konkurentnost.

POBJEDA: Da li ćete raditi na realizaciji Jadransko-jonskog gasovoda, a samim tim i nastaviti istraživanja nafte i gasa u Jadranskom moru? Može li da se očekuje nastavak istražnih radova i kada?

ŠAHMANOVIĆ: Što se tiče projekta Jadransko-jonskog gasovoda (IAP), smatramo da je neophodno revidirati i razmotriti postojeće idejno rješenje i priključenje na južni gasni koridor, koji bi preko TAP-a (Transanadolijski gasovod) i IAP-a povezao istok i zapad Evrope. Planiramo da aktuelizujemo priču o formiranju regionalne kompanije čiji bi zadatak bio da pripremi projektnu dokumentaciju i obezbijedi izvore finansiranja. Gasovod TAP obezbjeđuje snabdijevanje centralne i istočne Evrope gasom iz kaspijskog regiona. Vjerujem da Crna Gora može imati brojne koristi od IAP projekta, kao što su prihodi od tranzitnih taksi za prolazak gasa kroz našu zemlju, valorizacija potencijalnih nalazišta u Jadranskom moru, kao i mogućnost diversifikacije energenata u industriji. Ovo bi, takođe, doprinijelo smanjenju upotrebe konvencionalnih fosilnih goriva (uglja, naftnih derivata – benzina i dizela) u industriji, čime bi se umanjio karbonski otisak.

Takođe, istraživanje ugljovodonika prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru. Otkriće ugljovodonika u crnogorskom podmorju moglo bi dovesti do razvoja nove industrije koja bi imala značajan uticaj na povećanje životnog standarda i ekonomski rast države.

Trenutno smo u fazi pripreme javnog poziva za 3D istraživanje crnogorskog podmorja. Imajući u vidu evropski trend zelene tranzicije, glavni cilj ovog poziva je povećanje nivoa znanja o ugljovodoničnom potencijalu u podmorju Crne Gore, sa posebnim naglaskom na identifikaciju gasnih prospekata.

Važno je naglasiti da Evropska unija prepoznaje gas kao ekološki prihvatljivu opciju do 2050. godine. Iako je gas u smislu emisije ugljen-dioksida dvostruko bolja opcija od uglja (sa gotovo 50% manjom odsto emisijom CO2), paralelno sa razvojem ove industrije razvijaju se i brojne tehnologije koje dodatno smanjuju zagađenje životne sredine. Ove tehnologije uključuju hvatanje i skladištenje CO2, kao i kombinaciju prirodnog gasa sa vodonikom, koji se smatra energentom budućnosti.

Za Crnu Goru je od velike važnosti da kroz saradnju sa kredibilnim partnerima dobije relevantne podatke o potencijalnim resursima u ovoj oblasti. Jasno je da naša država ne bi mogla samostalno finansirati ovako kompleksna i finansijski zahtjevna istraživanja.

POBJEDA: Kakvo je stanje u rudarskim kompanijama Crne Gore i kako planirate poboljšati to stanje, s obzirom da ste već započeli rješavanje problema rudara iz Nikšića? 

ŠAHMANOVIĆ: Resor na čijem sam čelu nije mi nepoznat, budući da sam kroz rad u Ministarstvu kapitalnih investicija (MKI) pratio i sektor rudarstva. Tada smo prepoznali potrebu za unapređenjem postojećih zakonskih rješenja i stvaranjem poslovnog ambijenta koji će doprinijeti razvoju sektora mineralnih sirovina, jer u ovom sektoru postoji značajan prostor za investicije.

Svi smo svjedoci trenutne situacije u najvažnijem privrednom društvu, Rudniku uglja u Pljevljima. Novo rukovodstvo suočava se s brojnim izazovima, a što se tiče Vlade i ovog ministarstva, podrška u rješavanju nagomilanih problema neće izostati. Funkcionisanje rudnika usko je povezano s Termoelektranom Pljevlja, i kada govorimo o perspektivi razvoja, moramo uzeti u obzir brojne faktore koji će uticati na budućnost. Pravedna tranzicija, kao proces kroz koji prolazi cijela zajednica, naravno da će uticati i na sam rudnik. Postoje interesovanja investitora i ideje za valorizaciju imovine, kadra i zaposlenih, poput otvaranja fabrike cementa i fabrike gipsa. Ove ideje imaju dobru osnovu, posebno s obzirom na to da Crna Gora realizuje i planira kapitalne infrastrukturne projekte, naročito u saobraćaju i energetici, te postoji realna potreba za ovakvim postrojenjima.

Paradoksalno je da zemlja sa značajnim potencijalima i bogatstvom u mineralnim sirovinama nema razvijeniju privrednu djelatnost u ovom polju. Svi smo svjesni trenutnog stanja i problema koji su se nagomilali, kao što je slučaj s bivšim zaposlenima Rudnika boksita u Nikšiću. Međutim, potrebno je da se ovim pitanjima pristupi sistematski i temeljno, korak po korak. Postojeći rudnici, imaju potencijal za obnovu i modernizaciju. Ulaganje u nove tehnologije i opremu moglo bi povećati produktivnost i produžiti vijek trajanja ovih rudarskih operacija.

POBJEDA: Kako Ministarstvo planira da napravi balans između ekonomskog razvoja i zaštite okoline u kontekstu eksploatacije prirodnih resursa?

 ŠAHMANOVIĆ: Iako je prioritet riješiti navedene probleme, smatram da je ključno raditi na Strategiji razvoja mineralnih sirovina, koja će obuhvatiti eksploataciju, modele i tehnologije s najmanjim mogućim uticajem na životnu sredinu. Balans između očuvanja okoline i zdravlja ljudi, te razvoja ove industrije, koji uključuje otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje životnog standarda i očuvanje lokalnih zajednica, naročito na sjeveru, apsolutno je neophodan i hitno potreban. Istovremeno, vodeći računa o razvojnim potrebama države, posebno sa osvrtom na planirane infrastrukturne projekte u oblasti putne infrastrukture kao što je nastavak izgradnje auto-puta i izgradnja jadransko-jonske ceste.

Formiranjem Ministarstva rudarstva, nafte i gasa, postavljen je fokus na ovu oblast koja predstavlja veliki resurs za našu državu. Vjerujem da se pravilnim upravljanjem, uz primjenu načela cirkularne ekonomije i naglasak na zaštitu životne sredine, može postići značajan podsticaj za ekonomski razvoj. Prioriteti su: unapređenje institucionalnog i zakonskog okvira kroz donošenje novih zakonskih rješenja u vezi s rudarstvom i geološkim istraživanjima; donošenje Strategije o mineralnim resursima, analizirajući potrebe države za materijalima u odnosu na planirane infrastrukturne i druge razvojne projekte; rješavanje problematičnih koncesija; suzbijanje nelegalne eksploatacije i mapiranje potencijalnih novih nalazišta.

Što se tiče legislative, odmah ćemo pristupiti izradi dopuna i izmjena dva ključna zakona iz ove oblasti: Zakona o rudarstvu i Zakona o geološkim istraživanjima. Naša ideja je da kreiramo zakonski okvir koji će biti usklađen s međunarodnim direktivama, ali koji će također doprinijeti poboljšanju poslovnog ambijenta, postavljajući jasna i čvrsta pravila u svakom smislu. Potrebni su nam ozbiljni investitori, kredibilni partneri, ali uz strogo poštovanje najviših ekoloških standarda.

POBJEDA: Koji su, po Vama, najjači projekti koje može realizovati Ministarstvo rudarstva, s obzirom na prirodna bogatstva na sjeveru? Da li projekat cementare može promijeniti ekonomsku sliku sjevera?

ŠAHMANOVIĆ: Dugi niz godina sektor rudarstva je bio u drugom planu i u javnosti vlada pogrešna percepcija da Crna Gora nema potencijala u ovoj oblasti, da je rudarstvo samo po sebi štetno po životnu sredinu i da nema nikakvu vrijednost za zajednicu. Želimo to da promijenimo, želimo da uvedemo principe društveno odgovornog rudarstva, da u saradnji sa zajednicom i relevantnim institucijama nađemo održive modele, da kreiramo biznis ambijent koji će privući eminentne investitore koji će, uz poštovanje standarda očuvanja životne sredine, uložiti novac u našu zemlju. Rudarstvo u Crnoj Gori ima značajne razvojne potencijale, ali i izazove koji zahtevaju pažljivo upravljanje kako bi se osigurala održivost i ekonomska korist. Veliki dio teritorije je neistražen tako da ćemo fokus staviti na istraživanje novih potencijalnih lokaliteta.

Što se razvojnih projekata na sjeveru tiče, izdvojio bih projekat izgradnje fabrika cementa i gipsa u Pljevljima. Realizacijom ovih projekata izmijenila bi se ekonomska slika grada Pljevalja, a značajni efekti bi bili prepoznati i na državnom nivou. Postoje velike količine laporca koji se javlja kao nusproizvod prilikom eksploatacije uglja, a u pljevaljskom području rezerve laporca se procjenjuju na oko 90 miliona tona. U njihovoj neposrednoj blizini nalaze se i lokaliteti s krečnjakom, kao i elektrofilterski pepeo koji je nusproizvod rada termoelektrane.

Ove sirovine, zajedno s laporcem, predstavljaju osnovu za proizvodnju cementa. Podaci iz prethodnih godina potvrđuju nesporna bogatstva mineralnim sirovinama, ali kao što sam već istakao, nedostatak državne strategije o mineralnim sirovinama jedan je od razloga za trenutnu situaciju. O projektu izgradnje cementare govori se već duže vrijeme, a svi parametri ukazuju na to da bi ovaj projekat mogao da bude uspješna priča. To bi bio značajan korak naprijed, naročito u procesu pravedne tranzicije i davanju impulsa privrednim aktivnostima, ne samo za grad Pljevlja, već i za cijeli sjeverni region Crne Gore. Prvi pozitivan efekat bio bi uklanjanje velike deponije laporca. Pri realizaciji ovog projekta važno je osigurati da tehnologija i postrojenja budu u skladu s evropskim ekološkim standardima. Prethodna ispitivanja pokazala su da bi cement proizveden na ovaj način mogao biti ekološki prihvatljiv i konkurentan na tržištu EU.

POBJEDA: Kako će se Ministarstvo ,,nositi“ sa energetskom tranzicijom i smanjenjem emisija CO2?

ŠAHMANOVIĆ: Jedan od glavnih zadataka Ministarstva rudarstva, nafte i gasa biće aktivno učestvovanje u kreiranju i sprovođenju mjera za smanjenje upotrebe fosilnih goriva u sektoru saobraćaja. Crna Gora se obavezala da će do 2030. godine znatno smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte i povećati udio obnovljivih izvora energije (OIE) u finalnoj potrošnji. S obzirom na to da je udio emisija iz sektora saobraćaja izuzetno visok, posebno zbog korišćenja naftnih derivata, planiramo postepeno uvođenje biogoriva, odnosno njihovo miješanje s konvencionalnim gorivima poput dizela i benzina.

Osim toga, fokusiraćemo se na razvoj infrastrukturnih rješenja i regulatornog okvira za e-mobilnost i alternativna goriva. Ova mjera ne samo da će doprinijeti smanjenju emisija CO2, već će i omogućiti Crnoj Gori da postigne svoje ciljeve u oblasti održivog razvoja i energetske tranzicije.Osim toga, kroz strateški pristup i saradnju s međunarodnim partnerima, radićemo na uspostavljanju sistema koji će omogućiti kontinuirano praćenje i prilagođavanje energetske politike kako bi ona ostala u skladu s globalnim standardima i ciljevima zaštite životne sredine.