Video
Kako je saopšteno iz Ministarstva, govoreći na panelu „Jačanje energetske otpornosti: Investicije u obnovljive izvore energije”, koji je okupio predstavnike vodećih međunarodnih energetskih kompanija i finansijskih institucija, Šahmanović je istakao da se energetska tranzicija danas ne može posmatrati isključivo kao pitanje zamjene konvencionalnih izvora obnovljivim, već kao jedna od najvećih ekonomskih i industrijskih transformacija savremenog svijeta.
„Tehnologija mijenja industriju, geopolitika mijenja pravila, a energija postaje jedan od ključnih faktora ekonomske konkurentnosti. Od dostupnosti sigurne i konkurentne energije sve više zavisi gdje će se razvijati nove tehnologije, otvarati fabrike i stvarati radna mjesta. Za Crnu Goru to je velika prilika, jer naša energetska uloga može biti mnogo veća od veličine našeg tržišta”, kazao je Šahmanović.
On je ukazao da evropsko iskustvo već pokazuje koliko energetska tranzicija mijenja tržište rada, navodeći podatak da je tokom 2025. godine gotovo milion ljudi u Evropskoj uniji bilo zaposleno u solarnoj industriji i sektoru baterijskog skladištenja energije.
„To je najbolji dokaz da energetska tranzicija nije samo klimatska politika, već nova ekonomija. Crna Gora ne mora proizvoditi solarne panele da bi njene kompanije i građani imali značajnu korist od energetskih investicija. Veliki prostor otvara se u razvoju projekata, izgradnji, održavanju, digitalizaciji i novim energetskim tehnologijama”, naglasio je Šahmanović.
Šahmanović je podsjetio da je Crna Gora u prethodnom periodu napravila značajan iskorak u usklađivanju energetskog zakonodavstva sa evropskim standardima, usvojila Nacionalni energetski i klimatski plan i unaprijedila regulatorni okvir za obnovljive izvore energije i prekograničnu razmjenu.
Prema njegovim riječima, takve reforme nijesu same sebi svrha, već preduslov za privlačenje ozbiljnih investitora i dugoročni razvoj energetskog sektora.
„Investicije ne počinju dolaskom investitora. One počinju onda kada država stvori sistem u kojem su pravila jasna, procedure predvidive, a ulaganja dugoročno održiva. U prethodnom periodu uređivali smo energetski sistem. Sada ulazimo u fazu u kojoj taj sistem mora da proizvodi rezultate – novu energiju, investicije, radna mjesta i veću ekonomsku vrijednost za Crnu Goru”, poručio je Šahmanović.
Govoreći o konkretnim rezultatima, Šahmanović je naveo da je od 2025. godine pokrenut investicioni ciklus vrijedan približno 463 miliona eura, dok ukupna vrijednost energetskih projekata u realizaciji premašuje 800 miliona eura.
Posebno je izdvojio vjetroelektranu Gvozd, kao prvi veliki novi državni energetski proizvodni projekat nakon više decenija, čija realizacija potvrđuje sposobnost domaćih energetskih kompanija da razvijaju i realizuju savremene projekte obnovljive energije.
„Gvozd nije samo nova vjetroelektrana. To je dokaz da Crna Gora može da pređe put od energetskog potencijala do konkretnog projekta. Upravo takvih rezultata želimo više – novih elektrana, snažnije mreže, sistema za skladištenje energije i investicija koje će dugoročno mijenjati našu ekonomiju”, istakao je ministar.
U razgovoru sa predstavnicima međunarodnih kompanija i investicionih institucija, Šahmanović je naglasio da Crna Gora želi da dodatno ojača poziciju pouzdanog partnera za ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku infrastrukturu i nove tehnologije.
Kao jedan od značajnih primjera izdvojio je partnerstvo Elektroprivrede Crne Gore i kompanije Masdar iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje je već rezultiralo formiranjem zajedničkog preduzeća sa jednakim vlasničkim učešćem.
,,Prvi projekti obuhvataju razvoj približno 150 MW solarnih kapaciteta, dok dugoročni potencijal saradnje otvara prostor za razvoj znatno većih kapaciteta obnovljive energije”, dodaju iz Ministarstva.
Šahmanović je ukazao i na sve intenzivniju saradnju sa evropskim partnerima, posebno francuskim kompanijama Akuo, Qair i EDF, koje prepoznaju mogućnosti za razvoj energetskih projekata u Crnoj Gori.
Podsjetio je i na ugovor Crnogorskog elektroprenosnog sistema sa Francuskom agencijom za razvoj, vrijedan 25 miliona eura, namijenjen modernizaciji trafostanica Perućica i Pljevlja 2.
„Vrijednost međunarodnih partnerstava ne mjeri se brojem potpisanih memoranduma, već projektima koji iz njih nastanu. Crna Gora ima resurse, strateški položaj i evropsku perspektivu, a naši partneri donose kapital, tehnologiju i iskustvo. Sada je važno da taj potencijal što brže pretvaramo u investicije koje će ostati trajna vrijednost za našu državu”, kazao je Šahmanović.
Šahmanović je istakao da razvoj novih proizvodnih kapaciteta mora pratiti snažna i moderna elektroenergetska mreža, kao i ulaganja u skladištenje energije i fleksibilnost sistema.
Posebno je naglasio značaj povezivanja sa evropskim energetskim tržištem, podsjećajući da postojeća podmorska interkonekcija sa Italijom već predstavlja jednu od najvažnijih infrastrukturnih prednosti Crne Gore, dok planirana izgradnja druge veze treba da poveća kapacitet razmjene sa 600 MW na 1,2 GW.
„Crna Gora ne treba da razmišlja samo o tome koliko energije može da proizvede za sopstvene potrebe. Treba da razmišljamo kakvu ulogu možemo imati u evropskom energetskom sistemu. Naš geografski položaj, obnovljivi izvori i povezanost sa evropskim tržištem daju nam mogućnost da budemo važna energetska veza između Zapadnog Balkana i Evropske unije”, ocijenio je Šahmanović.
On je dodao da je Crna Gora među najnaprednijim državama regiona u procesu evropske energetske integracije i da je opredjeljenje Ministarstva da se prednosti jedinstvenog evropskog energetskog tržišta koriste i prije formalnog članstva u EU.
Zaključujući izlaganje, Šahmanović je poručio da uspjeh energetske tranzicije neće biti mjeren samo novim megavatima, već i njenim doprinosom zaposlenosti, konkurentnosti privrede, energetskoj sigurnosti i kvalitetu života građana.
„Ne želimo da Crna Gora bude samo proizvođač i izvoznik električne energije. Želimo da energija koju proizvodimo postane osnova za razvoj novih industrija, digitalne infrastrukture, savremenih tehnologija i kvalitetnih radnih mjesta. Prava vrijednost našeg energetskog potencijala nije samo u megavatima koje proizvedemo, već u ekonomiji koju na tim megavatima možemo da izgradimo”, zaključio je Šahmanović.
Investiciona konferencija EU – Crna Gora (AIM 2026), koja se održava 20. i 21. oktobra u hotelu One&Only Portonovi, okuplja predstavnike evropskih institucija, međunarodnih finansijskih organizacija, investitora i vodećih kompanija. Ovogodišnja konferencija održava se pod sloganom „Od partnerstava do projekata”, sa fokusom na konkretne investicione mogućnosti i jačanje ekonomskih veza Crne Gore sa Evropskom unijom.
