Video
Ovo zakonsko rješenje su poslanici usvojili na sjednici parlamenta 19. novembra, a njime je predviđeno da se formiranje naftnih rezervi finansira iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa.
U obrazloženju svoje odluke Milatović je naveo da to zakonsko rješenje nameće dodatno finansijsko opterećenje građanima i privredi, te da ovakvi nameti mogu izazvati ozbiljne posljedice, uključujući povećanje inflatornih pritisaka i narušavanje životnog standarda. Milatović je istakao da građani i privreda već plaćaju poreze koji bi trebalo da služe u svrhe fomiranja naftnih rezervi zbog čega smatra neprihvatljivim da se im se nameću dodatne obaveze.
“Milatovićeva tvrdnja da bi država mogla koristiti sredstva iz postojećeg budžeta nije bez osnova, ali to bi zahtijevalo preusmjeravanje postojećih prihoda ili povećanje zaduživanja, što nosi svoje rizike. Uvođenje naknade od tri centa po litru derivata predstavlja održiv i transparentan način finansiranja, prilagođen direktivi EU”. kazao je Šahmanović, komentarišući stavove Milatovića.
PODRŠKA I OBAVEZE
Šahmanović je dodao da je činjenica da evropske integracije podrazumevaju pridržavanje visokih standarda u oblasti vladavine prava, ekonomije, zaštite životne sredine i ljudskih prava, energetske stabilnosti i to, kako kaže, nije proces samo za državu, već i za društvo u cjelini.
“Biti dio EU znači uživati podršku u mnogim ključnim oblastima, od vladavine prava, do razvoja ključnih projekata u modernizaciji infrastrukture, u ovom konkretnom slučaju energetske sigurnosti, ali i preuzimanje odgovornosti i obaveza za rješavanje izazova u procesu integracija”, rekao je Šahmanović.
On je naglasio da je ovaj zakon ključan za energetsku sigurnost države i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15.
“Ako zakon ne bi bio donesen, Crna Gora bi rizikovala dugoročnu energetsku stabilnost, mogućnosti privlačenja investicija u skladišne kapacitete, te pristup direktnoj budžetskoj podršci EU od 7,5 miliona eura za prevazilaženje energetske krize, sa namjenom doprinosa realizaciji pitanja sigurnosti snabdijevanja. Odlaganje ili odbijanje zakona može imati dalekosežne posljedice, kao što su izloženost izrazito prisutnoj volatilnosti cijena na tržištu naftnih derivata i rizik od poremećaja u snabdijevanju imajući u vidu situaciju na Bliskom istoku”, upozorio je Šahmanović.
On je naveo da je obaveza donošenje ovog zakona trebalo biti završeno deset godina ranije.
“To bi dalo prostor da se sa naknadom od jedan cent, do sada akumilira potrebna količina novca za kupovinu rezervi. Sada je nužno i neophodno djelovati i naš zadatak i cilj je da završimo ove obaveze, jer pored sve jačih opomena za potrebom obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja ovim energentom nameće se i obaveza u pristupnim pregovorima”, rekao je Šahmanović.
On je podsjetio da je u oblasti energetike pitanje sigurnosti snabdijevanja, odnosno usvajanje akcionog plana formiranja rezervi bilo i uslov za otvaranje poglavlja, a sada je ključno mjerilo za zatvaranje poglavlja donošenje zakona i početak formiranja naftnih rezervi.
“Nije isključeno, da će EK zahtijevati da se rezerve formiraju i ranije. U tom slučaju morali bismo razmotriti i druge opcije, bilo da su zaduženje ili kupovina rezervi na lizing”, rekao je Šahmanović.
NAKNADA
On je saopštio da je članom 40 Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima propisano da Vlada utvrđuje visinu naknade na predlog Ministarstva, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove finansija.
“Dok član 50 predviđa da do utvrđivanja visine naknade u skladu sa članom 40, stav 1 ovog zakona, visina naknade (bez PDV-a) iznosi tri centa po litru, odnosno kilogramu naftnih derivata (benzin, dizel i tng). Drugim riječima, nije nigdje determinisano da će iznos naknade biti tri centa tokom cijelog perioda formiranja rezervi. Pratićemo situaciju i reagovati u odnosu na nju”, kazao je Šahmanović.
On je pojasnio da ovim rješenjem naknadu plaćaju oni građani i privreda koji koriste naftne derivate, učestvujući direktno u kreiranju zaliha za potrebe nesmetanog funkcionisanja u vanrednim i nepredviđenim situacijama.
“U drugoj opciji, u kojoj alociramo sredstava iz budžeta za potrebe formiranja rezervi znači da svi građani plaćaju rezerve, odnosno i djeca i penzioneri i ljudi koji voze motorna vozila i oni koji to ne čine. Smatramo predložene rješenje održivim, i trenutno jedinim mogućim za izvršenje obaveze u datim okolnostima”, poručio je Šahmanović.
On je naveo da je Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima ključan za energetsku sigurnost i osigurava formiranje rezervi koje pokrivaju tromjesečne potrebe zemlje u slučaju poremećaja snabdijevanja. Podsjetio je na važnost tog zakonskog rješenja za ispunjenja EU obaveza, te da je implementacija direktive 2009/119/ EC završno mjerilo za zatvaranje Poglavlja 15 Energetika.
POMOĆ EU
Ovaj zakon, kako kaže, omogućava direktnu podršku EU.
“Otključava 7,5 miliona eura pomoći za energetsku stabilnost i unapređenje infrastrukture”, rekao je Šahmanović i dodao da razvoj skladišnih kapaciteta čini Crnu Goru regionalnim centrom za naftne rezerve, otvara nove poslovne mogućnosti i jača budžetske prihode.
“Zakon predstavlja temelj za dugoročnu održivost i sigurnost, ali zahtijeva pažljivu implementaciju kako bi se minimizirale negativne posljedice za građane. Dok je opravdano brinuti o ekonomskim izazovima građana, sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima nije samo zakonska obaveza već i strateško pitanje za energetsku stabilnost. Crna Gora mora osigurati da proces evropskih integracija donosi direktne benefite građanima, uz transparentan i pravedan model finansiranja ovakvih važnih mjera. Ovaj zakon, ključan je korak ka stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti”, zaključio je Šahmanović.
Milatović je u ponedjeljak, u obrazloženju odluke da vrati parlamentu ovaj zakon na ponovno odlučivanje, saopštio da sigurnost snabdijevanja naftnim derivatima predstavlja temeljni aspekt energetske stabilnosti države, ali je od presudne važnosti da se ova odgovornost ne prenosi na teret građana i privrede.
On smatra da država mora preuzeti aktivnu i odgovornu ulogu u obezbjeđivanju energetske sigurnosti, koristeći sredstva iz budžeta, kako bi se osigurala dugoročna održivost i ekonomska pravda.
Milatović je pozvao Skupštinu da ponovo razmotri Zakon, a Vladu da predloži rješenja koja će obezbijediti pravičan balans između ispunjenja međunarodnih obaveza i zaštite ekonomskih i socijalnih interesa građana.
On je naglasio da zaštita interesa građana mora ostati prioritet države, dok evropski put treba biti zajednički cilj i benefit za sve, a ne isključivo dodatno opterećenje za građane.
“Proces evropskih integracija mora biti vođen na način da građani ne doživljavaju članstvo u Evropskoj uniji isključivo kao dodatni trošak i povećanje cijena, već kao direktan benefit za cijelo društvo”, naveo je Milatović u ponedjeljak.
Preporučeno
Prema njegovim riječima, postavlja se pitanje da li će i ostale obaveze koje Crna Gora ima na tom putu biti pretočene u direktno oporezivanje građana, što bi, kako je istakao, bila pogrešna poruka i neodrživ model.
