Video
Viša ekonomistkinja SB, Trang Van Nguyen, kazala je agenciji Mina-business da bi, u slučaju da se desi drugi talas pandemije i slična situacija ponovi do kraja godina, efekat mogao biti mnogo gori ako ne bude nikakvih Vladinih politika.
– Sve to sugeriše da bi nivo siromaštva mogao da se vrati na nivo koji je u Crnoj Gori bio prisutan 2013. godine, čime bi se potpuno poništio sav napredak koji je ostvaren na tom polju – rekla je Nguyen komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na siromaštvo na Zapadnom Balkanu.
Bilješke SB, koje su prezentovane krajem maja, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i osim na siromaštvo odnose se na oblast fiskalne politike, finansijskog sektora, tržišta rada i socijalne zaštite.
Nguyen je saopštila da su u SB procijenili da bi prihodi jednog domaćinstva u prosjeku mogli da se smanje pet do deset odsto, u zavisnosti od toga koliko će kriza sa pandemijom trajati.
Rizično više grupa
Na pitanje da li postoje neke posebne ciljne grupe u Crnoj Gori kojima više prijeti rizik od siromaštva, Nguyen je odgovorila da je i prije krize izazvane pandemijom koronavirusa u državi bilo identifikovano više grupa koje su u riziku od siromaštva.
– Može se očekivati da su to grupe koje pripadaju etničkim manjinama, porodice sa velikim brojem djece i čiji članovi rade u neformalnom sektoru, kao i porodice u kojima je prisutan nizak nivo obrazovanja. Tu ima i kategorija kao što su stariji ljudi i osobe sa invaliditetom, koji su ranjive grupe, ne možda sa prihodovne strane koliko sa strane zdravstvene zaštite i socijalne inkluzije – objasnila je Nguyen.
Prema njenim riječima, ima tu još nekih grupa iz sektora koji su posebno pogođeni krizom, kao što su radnici koji će ostati bez posla, odnosno zaposleni koji su radili samo pola radnog vremena, ili mlađi i manje iskusni radnici.
Na pitanje šta je crnogorska Vlada preduzela kako bi smanjila rizik od siromaštva, Nguyen je odgovorila da je u početnoj fazi fokus bio da se zaštiti ekonomija i privreda i da se pruži podrška firmama kako bi se sačuvala radna mjesta.
– U ciju podrške prihodima domaćinstava, Vlada je već preduzela neke mjere kao što su isplate penzionerima i udvostručene subvencije za račun za električnu energiju, ali ako se kriza produži vjerovatno će se javiti potreba da se razmotre dalje mjere podrške sa prihodovne strane koje bi morale da budu ciljane – smatra Nguyen.
Ona je ocijenila da su bitne i one mjere koje se odnose na negotovinske odnosno nenovčane transfere, koje bi bile usmjerene na osjetljive i ugrožene grupe u smislu kontinuiranog obezbjeđivanja osnovnih usluga socijalne zaštite.
– Veoma bitan je i sektor obrazovanja, jer ako dođe do produženog poremećaja u sektoru obrazovanja ili opšteg obrazovanja to može dodatno da proširi i poveća jaz između većeg dijela djece i djece iz osjetljivih ugroženih grupa – rekla je Nguyen.
Ona smatra i da postoji rizik da ljudi koji bi postali siromašni zbog pandemije koronavirusa vjerovatno ne bi dobili određene oblike zaštite i da to predstavlja problem ako se ne bi uradilo ništa.
– Zato su bitni napori Vlade da se smanji uticaj krize na gubitak radnih mjesta, jer se time onda smanjuje i mogućnost da više ljudi završi u siromaštvu. Ako situacija potraje, možda se može razmisliti o još jednoj jednokratnoj pomoći, ali je treba pažljivo pratiti – kazala je Nguyen.
Kada je u pitanju Crna Gora, prisutan je ograničeni fiskalni prostor i takva odluka ne bi bila jednostavna i morala bi da bude pažljivo ciljana i vremenski ograničena odnosno privremena.
– Treba razmotriti i mogućnost proširenja obuhvata postojećih programa socijalne pomoći i socijalne zaštite. Crna Gora već ima niz dobro ciljanih mjera socijalne pomoći. Tu je materijalno obezbjeđenje porodice, takozvani MOP, sa značajnom pokrivenošću i uz određene fiskalne resurse on bi se možda u limitiranoj mjeri mogao proširiti da obuhvati još jedan dio stanovništva – poručila je Nguyen.
Ona je podsjetila da u Crnoj Gori postoji i socijalni karton gdje je sve digitalizovano i u elektronskoj formi, tako da bi bilo relativno lako uvesti izmjene privremenog karaktera u sistem socijalne zaštite, uz pažljivo razmatranje fiskalnih troškova.
Jaka srednja klasa
Na pitanje da li u Crnoj Gori postoji rizik od smanjenja srednje klase, Nguyen je odgovorila da u Crnoj Gori postoji solidna jaka srednja klasa, koja je izuzetno bitna za prosperitet cijelog društva i društvenu koheziju.
– Kada je riječ o srednjoj klasi, tu govorimo o ljudima koji imaju određenu ekonomsku i finansijsku sigurnost i stabilne prihode. Srednja klasa je klasa koja podstiče potrošnju i koja ulaže u svoju djecu – dodala je Nguyen.
Kako je objasnila, u doba krize, kao što je ova sa pandemijom koronavirusa, smanjuje se ekonomska sigurnosti i dolazi do smanjenja srednje klase, što nije dobro za održivi društveni razvoj.
– Zbog toga je bitno da se u tom oporavku koji će uslijediti stavi naglasak na pokušaj da se radna mjesta ne samo kreiraju, nego da to budu kreativna i dobra radna mjesta, kako bi došlo do proširenja srednje klase, a to bi dovelo do smanjenja siromaštva – saopštila je Nguyen.
Kada je u pitanju uticaj Covid-19 na siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana, Nguyen je odgovorila da će se velike posljedice osjetiti na prihode stanovništva.
– Prihodi će pretrpjeti jak udarac posebno u sektorima koji budu najteže pogođeni krizom, a gubirak prihoda znači da će i veći broj stanovnika biti izložen siromaštvu. Čak i prije krize smo procijenili da otprilike jedna petina stanovništva u regionu živi u siromaštvu – rekla je Nguyen.
Prema njenim rječima, sa jedne strane postoje porodice koje su već siromašne i koje zavise od prihoda koje imaju sedmično ili svakodnevno i oni će biti posebno pogođeni krizom.
– Sa druge strane, imate porodice koje su blizu siromaštva. One nijesu prije krize bile siromašne, ali se oslanjaju na neka manje sigurna zaposlenja ili čak zaposlenje u neformalnom sektoru, pa im sada sa ovom krizom prijeti potpuna opasnost da pređu u kategoriju siromašnog stanovništva – tvrdi Nguyen.
Manje doznaka
Ona je poručila da će najvjerovatnije doći i do smanjenja iznosa doznaka koje se uplaćuju iz inostranstva.
– Milioni ljudi iz ovog regiona rade u Evropi i šalju novac kući i vjerovatno će to sada biti pogođeno krizom – dodala je Nguyen.
SB je u bilješkama procijenila da bi na Zapadnom Balkanu, da vlade nijesu uvele određene mjere, Covid-19 kriza otjerala najmanje 400 hiljada ljudi u siromaštvo, a ako potraje duže čak i 950 hiljada u periodu od juna do avgusta.
Preporučeno
– Imajući u vidu dalju neizvjesnost i drugi talas pandemije, situacija bi mogla biti još gora. Države su već preduzele određene korake i konkretne mjere, a osim toga i civilni sektor i međunarodne organizacije bi mogle da ulože dodatne napore da se pojedine praznine, kada je u pitanju pružanje socijalnih usluga, popune – zaključila je Nguyen.
