„Ovaj zakon se odnosi na sva preduzeća u Crnoj Gori od kojih je 99 posto privatnih, a samo jedan posto je u državnom vlasništvu. Nadam se da će privreda biti zaodvoljna jer smo kroz konsultacije došli do rješenja došli do usaglašenog rješenja“, rekla je Sekulić, čime je okončana rasprava o ovom Predlogu o kom će se poslanici izjasniti naknadno.
Sjednica je nastavljena rasprava o Predlogu zakona.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Miloš Nikolić je u svojstvu predlagača rekao da se Predlog zakona o amnestiji pred poslanicima nalazi na osnovu preporuka Savjeta evrope.
“Zakon se predlaže polazeći od Izjave o principima vezanim za tretman lica lišenih slobode u kontekstu pandemije zaraze korona virusa Komiteta Savjeta Evrope za sprječavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 20. marta koja je upućena svim državama članicama Savjeta Evrope, imperativnog karaktera”, rekao je Nikolić.
“Licima koja su osudjena za krivična djela će se oprostiti 15 posto kazne, 10 posto će se smanjiti kazna licima koja nijesu počela izvršenje, a 5 posto licima koja su dva ili više puta osudjena za odredjena krivična djela. Predlog predvidja izuzetak od amnestije koja se odnosi na lica koja su osudjena za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, trgovinu ljudima, silovanje, obljubu nad nemoćnim i maloljetnim licima, protivpravni blud…”, kazao je Nikolić.
Strahinja Bulajić iz Demokratskog fronta se pita da li se ovim zakonom dezavuiše kaznena politika koja je, kako kaže, za odredjene pojedince, više nego blagonaklona.
„Ako se zaista radi o mjeri relaksacije pretrpanih zatvora, postavlja se pitanje – zašto se vlast toga uvijek sjeti uoči izbora. Da li amnestija mjera koja ipak nije ustupak ljudima sa malim i srednjim kaznama, već ozbiljnim kriminalcima koji su osudjeni na ozbiljne kazne“, rekao je Bulajić dodajući da DF ne može podržati predloženi akt.
Bulajić je na kraju izlaganja govorio i o, navodno planiranom, atentatu na njegovog partijskog kolegu, Milana Kneževića koji je trebalo da izvrši odredjeni strani državljanin.
Predsjednik parlamenta, Ivan Brajović je rekao da nadležni organi treba da provjere i izrazio nadu da će se pokazati da je riječ o netačnoj informaciji, što je rekao i poslanik DPS-a, Miloš Nikolić: “Nadam se da se radi o dezinformaciji zbog našeg kolege, Milana Kneževića”.
U nastavku rasprave o Predlogu zakona o amnestiji i poslanica Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović je postavila pitanje – čemu ovaj zakon u ovom momentu u izbornoj godini.
„Preko 90 posto kazni ispod zakonskog minimuma za napad na policajca tokom vršenja dužnosti. Koliki je broj uslovnih osuda. Kada sumiramo rezultate, stiče se utisak da pravde nema dovoljno i da pravda nije jednaka za sve. Ako nema pravde, ne možemo govoriti ni o pravičnom. Ako je za srmtnu posljedicu sud odredio kaznu ispod minimuma, da li mi treba dodatno da tu kaznu smanjimo i da li bi smo ovako razmišljali da je stradao član naše porodice“, rekla je Vuksanović.
Ivan Brajović se obratio parlamentu sa mjesta predsjedavajućeg, ali kao poslanik, u ime kluba Socijaldemokrata.
„U Ustavu se precizno navodi da Skupština daje amnestiju, a da predsjednik daje pomilovanje. Poslanici su, pored predsjednika, jedini neposredno birani od strane gradjana. Zato je naša odgovornost tako velika i zbog toga imamo taj čin milosti“, rekao je Brajović konstatujući da „Skupština definitivno ima pravo da donse ovaj zakon“.
„Imajući u vidu žrtve i njima bliske osobe, uopšte ne gledam blagonaklono na zakone o amnestiji“, rekao je Brajović dodajući da Socijaldemokrate traže da se usvoji amandman kojim se od amnestije izuzimaju i lica koja su osudjena za teško ubistvo.
“Ako se ovaj amandman ne usvoji, Socijaldemokrate neće glasati za Predlog zakona o amnestiji”, naglasio je Brajović.
Odgovarajući na primjedbe opozicije, Miloš Nikolić iz DPS-a je rekao da nema mjesta tvrdnji da postoji veza amnestije i izbora i naveo primjer posljednje amnestije koja je donešena 30. jula 2013, a da su izbori bili u aprilu – prije amnestije.
„Dakle, amnestija je bila u izbornoj godini, ali nakon izbora“, rekao je Nikolić koji se osvrnuo i na pitanje – zašto je amnestija najizdašnija prema licima koja su osudjena na najduže kazne.
„Ne treba zaboraviti da će osudjenicima na 30 i više godina ostati još 25 godina, a da će se osudjenici na kratke kazne vrlo brzo naći na slobodi“, rekao je Nikolić.
Poslanik DPS-a, Halil Duković je podsjetio da se zakon o amnestiji donosi na osnovu akta Savjeta Evrope i da predstavlja još jedan vid borbe protiv koronavirusa.
“Pandemija je pokazala da je Crna Gora izgradila institucije”, rekao je Duković istakavši ulogu Insttituta za javno zdravlje kome, po njegovoj ocjeni, pripadaju najveće zasluge za kvalitetan odgovor izazovima koje je nametnula pandemija”, rekao je Duković ističući i ulogu Vlade.
“Socijalna distanca se u zatvoru veoma teško može održati. Otud ovakva peporuka i mislim da je ovim Predlogom nadjen najbolji način da se smanji broj zatvorenih, a da se ne ugroze mjere koje se donose u cilju sprječavanja i kažnjavanja krivičnih djela”, ocijenio je Duković.
Preporučeno
Video