Video
O bitcoinu za Standard govori blockchain doktorand ANA NIVES RADOVIĆ
Kao što je slučaj i kod svega drugog što se nalazi na tržištu, na njegovu vrijednost utiču ponuda i tražnja, a upravo tokom proteklih mjeseci imali smo priliku da vidimo kako je interesovanje određenih kompanija izazvalo oštar rast vrijednosti bitcoina. Upravo zato ne možemo reći da je bitcoin promijenio svijet berze, jer one funkcionišu i funkcionisaće na isti način na koji im je to svojstveno od nastanka.
Ključna razlika je, međutim, u manjoj dostupnosti, odnosno u tome što bitcoina ima znatno manje nego neke berzanske robe, pa je njegova vrijednost za relativno kratko vrijeme fluktuirala mnogo više nego, na primjer, cijena unce zlata ili barela nafte u istoriji.
Koliko će bitcoin koštati za mjesec, godinu ili pet godina niko ne može da prognozira i to je ključno što treba znati bez obzira na to da li neko želi da ulaže ili samo da posmatra dinamiku promjene njegove vrijednosti. Ovo posebno naglašavam jer se sve češće pojavljuju subjekti (kompanije, agencije itd.) koje potencijalnim ulagačima obećavaju „sigurnu zaradu“, što je potpuno suprotno filozofiji bitcoina. On nije sredstvo za brzu zaradu, njegova vrijednost je izuzetno promjenljiva, a činjenica da ga je neko kupio po niskoj, a prodao po višestruko većoj cijeni nije garancija da će se to dešavati i ubuduće.
Što se tehnoloških karakteristika tiče, bitcoin funkcioniše na blockchainu (doslovno: lancu blokova) – javnom registru na kojem falsifikovanje zapisa nije moguće. Blockchain je mnogo širi pojam od platforme za promet kriptovaluta i nalazi primjenu u mnogim životnim sferama – od razmjene informacija i npr. praćenja kretanja međunarodnog prevoza tereta, preko zdravstva, obrazovanja, javne uprave i svih oblasti u kojima je potrebno voditi evidencije, do umjetnosti i kreativnih industrija gdje daje značajan doprinos zaštiti autorskih prava.
– Često čujemo da neko ”rudari bitcoine”, kako se to radi?
Pored kupovine i razmjene za drugu imovinu na platformama predviđenim za trgovanje ovom digitalnom valutom rudarenje je jedan od načina dobijanja bitcoina, tačnije djelića bitcoina s obzirom na njegovu cijenu i brzinu kojom se proces odvija. Da bi se rudarilo potrebno je posjedovati adekvatnu računarsku opremu, prije svega grafičke kartice, ali i prateće dodatke, kao i koristiti za ovo namijenjen program. Ne treba očekivati da ćete moći da rudarite bitcoin na računaru na kojem obavljate svakodnevne aktivnosti u uobičajenim uslovima, jer to nije proces poput onog kad sa interneta preuzimate film ili pjesmu, kako zbog buke koja se stvara, tako i zbog zagrijavanja uređaja kojem je zbog toga potrebno dodatno hlađenje. Riječ je o veoma kompleksnom procesu koji obuhvata dodavanja transakcionih zapisa na blockchain primjenom složenih matematičkih formula. Rudarenje je svojevrsni način „nagrađivanja“ korisnika koji pristupanjem mreži potvrđuju transakcije i na taj način štite mrežu.
– Takođe, svjedoci smo brojnih slučajeva u kojima su neke osobe osumnjičene za ”krađu struje” jer su se bavili rudarenjem bitcoina? Da li to znači da je potrebno mnogo više električne energije nego što je domaćinstvima dostupno? Koliko zapravo rudarenje opterećuje energetski sistem?
Proces rudarenja bitcoina zahtijeva potrošnju električne energije, a u kojoj mjeri do toga dolazi zavisi od opreme koju onaj ko rudari posjeduje. Naravno, moguće je rudariti bitcoin u mjeri u kojoj to ne povećava drastično račun za utrošenu električnu energiju, ali su „nagrade“ za pristup mreži u tom slučaju manje. Upravo zbog toga nijesu rijetke situacije da oni koji rudare to ne čine u sopstvenom domaćinstvu za koje plaćaju električnu energiju, već tamo gdje im je struja „besplatna“, odnosno gdje neko drugi snosi taj trošak. Informacije o „snalažljivosti“ takvih pojedinaca nerijetko zvuče poput neke filmske priče, međutim, rudarenje samo po sebi nije ni sporna, ni neetična radnja, ukoliko pohlepa ne prevagne, odnosno ukoliko se drugom subjektu ne nanosi šteta.
– Da li znate koliko je rudarenje bitcoinima rasprostranjeno kod nas?
Ne postoji konkretan način na koji je moguće utvrditi broj ljudi koji rudari bitcoin, niti bilo koju drugu kriptovalutu, ali je moguće uočiti, na primjer, da se interesovanje za nabavku opreme potrebne za ovaj proces ne samo povećava, već i usmjerava ka onim kriptovalutama koje nijesu u tolikoj mjeri opterećujuće za energetsku mrežu, odnosno životnu sredinu.
Sve učestalije je interesovanje za rudarenje novih kriptovaluta kod kojih je ovaj proces isplativiji. Generalno, kao i svuda u svijetu, broj onih koji rudare znatno je manji od broja onih koji posjeduju kriptovalute nakon što ih kupe ili dobiju u razmjeni za drugu vrijednost, tako da je u suštini najveći broj onih koji posjeduju kriptovalute, a koji nikada nijesu rudarili.
– Da li u Crnoj Gori ima kapaciteta i perspektive za bitcoin?
Preporučeno
Kapaciteti i perspektive bitcoina jednaki su svuda u svijetu, a sa porastom zastupljenosti stvaraju se brojne zajednice, udruženja i drugi oblici povezivanja pojedinaca koji razmjenjuju informacije i savjete. Naravno, kao i kod svega drugog, uvijek je bolje i korisnije da se informacije razmjenjuju na što širem području, što internet komunikacija i omogućava. Što se konkretnih zemalja i tržišta tiče, konkretne i vidljive razlike su u cijeni kilovata električne energije, brzini internet konekcije i dostupnosti opreme. U tom smislu Crna Gora, kao i mnoge evropske zemlje, spada među one gdje, prije svega, većinu potrebne opreme ne možete kupiti u maloprodaji, već je najčešće neophodno praviti posebne porudžbine, dok su druga dva parametra ona koja nas svrstavaju među one zemlje u kojima je rudarenje srednje isplativo u odnosu na one u kojima je to, zahvaljujući infrastrukturi veoma isplativo i one u kojima je to prilično neisplativo. Naravno, ovdje se podrazumijeva da se radi o korišćenju struje i interneta koju onaj ko rudari sam plaća.
