Ideja je svakako revolucionarna i ona je već oživljena u nekim zapadno-evropskim zemljama poput Francuske, Švedske, Njemačke ipak po mišljenjima eksperata saobraćajne struke jednostavno nije isplativa.
U prilog tome govori i činjenica da jedna ekonomski moćna država poput Njemačke zagrijava tek 70.000 m2 puteva i trotoara sa projektovanom maksimalnom toplotnom snagom od 180 V/m2.
U ovoj zemlji ideja grijanja puteva počela je 2011. godine kada je izgrađen , geotermalni most Berkenthin godine kao pilot projekat, koji je tada dokazao da geotermalna energija može biti izvor toplote za odleđivanje puteva u Nemačkoj.
Slični projekti se izvode u Skandinavskim zemljama i na Islandu međutim svi se ograničavaju na jako male distance tj na mostove sa dužinama do par stotina metara.
U Francuskoj su prije dvije godine po prvi put prezentovali sličan projekat pod nazivom “Power Road” koji je razvio EUROVIA.
Aurelien Genet, šef radova na ovom 100% eko projektu, tom prilikom je objasnio da su postavili bitumen sa polipropilenskim cijevima odozgo, sa parnim valjkom koji ih je ubacio.
“Novi sloj bitumena na vrhu, i imali smo put skoro kao svaki drugi”,objasnio je on.
Razvijeni sistem je taložio prikupljenu toplotu od bitumenskog sloja koji se na suncu može zagrijati i preko 60 stepeni koja se za kratku dionicu puta prenosila kroz 3 km cijevi, koje su spojene po principu baštenskog crijeva.
Kako kaže Genet „zimi, senzori registruju kada je -3C i vlažno, i sistem se automatski uključuje da zagrije put i da očisti led ili snijeg.
Iako sve djeluje impresivno cijena svakako nije.
Iako je trenutno nemoguće odrediti koliko bi ovakav sistem koštao za kilometar crnogorskog autoputa u Francuskoj za priključni put od jedne trake koji se koristio u okviru ovog projekta trebalo izdvojiti 250.000 eura više.
Imajući u vidu razliku u širini između autoputa i običnog puta lako se da zaključiti da po jednom kilometru ta cifra bi mogla mogla biti i više od milion eura po kilometru.
Francuzi su pokušali i sa solarnom energijom tj pločama koje su bile testno ugrađene u put, međutim taj projekat je brzo ugašen, jer su kamioni stvarali veliko opterećenje solarnim pločama koje su pod težinom na kraju popucale.
Kompleksnost cijelog sistema na većem broju kilometara, njegovo održavanje i svakako cijena su i razlog da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore još uvijek koriste isključivo stare tehnologije čišćenja i posipanja zaleđenih puteva.
Preporučeno
Video