Video
Projekat izgradnje mosta između Velipoje i Ulcinja prvi put je zvanično predstavljen 2022. godine dok je premjer Crne Gore bio Dritan Abazović, kao zajednička inicijativa Albanije i Crne Gore. Most je trebalo da poveže dvije obale Bojane, skrati put između dva turistička centra sa više desetina kilometara na svega nekoliko minuta vožnje i postane važna saobraćajna i ekonomska veza.
Time bi se umjesto dosadašnjih približno 73 kilometra između Ulcinja i Velipoje putovanje skratilo na samo oko jedan kilometar. Planirano je da most bude dug oko 300 metara, sa dvije saobraćajne trake, pješačkim i biciklističkim stazama, te da ima oko 10 metara visine iznad najvišeg nivoa vode, omogućavajući plovidbu rijekom
Najavljivan je kao investicija vrijedna oko 20 miliona eura, uz zajedničko finansiranje i podršku obje države.
ALBANSKA STRANA ODLUČILA DA POVUČE MOST IZ PLANOVA
Sa crnogorske strane, projekat je uvršten u planska dokumenta i kapitalni budžet, a Prostorni plan Crne Gore otvorio je mogućnost za dalju tehničku pripremu.
Međutim, sa albanske strane došlo je do naglog zaokreta. Tokom 2025. godine, Vlada Albanije je prilikom revizije liste strateških ulaganja uklonila most na Bojani sa spiska projekata od nacionalnog značaja. Prethodno, projekat mosta bio je uvršten među projekte sa statusom “mature” (zreo), sa indikativnim fondom od oko 14 miliona eura i nadležnošću Albanskog fonda za razvoj za realizaciju, više se ne vodi ni kao djelimično spreman, niti kao projekat u razvoju.
Iako odluka nije praćena posebnim saopštenjem, albanski mediji navode da je ključni razlog promjena investicionih prioriteta države. Vlada je odlučila da se fokusira na projekte koji su u potpunosti pripremljeni za realizaciju, sa jasnim rokovima, obezbijeđenim finansiranjem i precizno definisanom institucionalnom odgovornošću. U tom kontekstu, most na Bojani ocijenjen je kao projekat koji je dugo ostao na nivou političke najave, bez konkretnih koraka ka izgradnji.
Kao dodatni problem ističe se nedostatak stvarne implementacije. Uprkos ranijem statusu zrelog projekta, nijesu uspostavljena zajednička tijela za upravljanje, nijesu definisani precizni rokovi, niti je postignut jasan dogovor o modelu finansiranja. Albanski izvori navode da se, iz ugla Tirane, projekat godinama nije pomjerio sa početne tačke, što je dovelo do zaključka da ne ispunjava kriterijume strateške važnosti.
POLITIČKI DISKONTINUITET
U izvještajima se pominje i politički diskontinuitet kao jedan od faktora. Projekat je snažno bio vezan za inicijativu i lični angažman tadašnjih premijera dvije države. Nakon promjena vlasti u Crnoj Gori i slabljenja političkog kontinuiteta, most je izgubio dio podrške koja ga je ranije držala visoko na listi prioriteta u Albaniji.
Prema pisanju albanskih medija uklanjanje sa liste prioriteta ne znači formalno odustajanje od projekta. Međutim, u praksi to znači da most više nema status strateškog ulaganja, da za njega nijesu rezervisana budžetska sredstva i da ne postoji jasan rok u kojem bi mogao biti realizovan. Njegova sudbina je time odložena na neodređeno vrijeme i zavisi od nove političke volje i eventualnog ponovnog dogovora dvije države.
Preporučeno
Dok crnogorske institucije tvrde da nijesu zvanično obaviještene o promjeni statusa projekta i ističu da most ostaje dio njihovih planova, razlika u pristupu dvije strane dodatno komplikuje situaciju. Bez usaglašene političke odluke, zajedničkog investicionog okvira i jasne dinamike realizacije, most na Bojani, koji je trebalo da bude simbol povezivanja, trenutno ostaje još jedan nerealizovani regionalni projekat.
