Komisija Rudnika uglja isključila je drugi konzorcijum iz postupka javne nabavke, iako je njihova ponuda bila jeftinija. 

– Laković je rođeni Pljevljak, ali je svoj život vezao za Srbiju, gdje živi. On je u Crnoj Gori na privremenom radu. Naravno da je prihvatio poziciju direktora Rudnika uglja, jer mu omogućava sklapanje unosnih poslova. Da je napravio i te kako dobre konekcije sa novim čelnicima elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori bilo je jasno i kada je, kao vlasnik i direktor kompanije „Synergy tech“ iz Beograda, u konzorcijumu sa firmom „Roto-Term“, dobio u novembru 2022. godine 2,5 miliona vrijedan posao toplifikacije Pljevalja. Koji do danas nije završen – kažu naši izvori iz Pljevalja. 

Laković je taj posao sklopio sa Elektroprivredom Crne Gore čija je kćerka kompanija Rudnik uglja Pljevlja, a na čije čelo je on imenovan svega godinu i po kasnije – u aprilu 2024.

Proizilazi da se Laković odlično snalazi i dobro kotira u krugovima aktuelnih čelnika elektroenergetskog sektora naše zemlje i da ima njihovo povjerenje. 

Međutim, odlično se snalazi i u susjednoj Srbiji, što potvrđuju i podaci iz njegove zvanične biografije. Od maja 2015. do marta 2024. godine bio je direktor kompanije „Synergy tech“ d.o.o Beograd, koja je, kako piše, izvodila niz važnih projekata u energetskom sektoru Srbije i Hrvatske, od januara 2012. do maja 2015. godine, bio je direktor kompanije OIP Engineering ltd, gdje je vodio i niz regionalnih projekata energetskog sektora… 

– On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – kažu izvori Portala ETV.  

Niz propusta Komisije

Konzorcijum čija je ponuda eliminisana dostavio je žalbu Komisiji za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki i to, kako saznajemo, zbog bitne povrede pravila postupka, pogrešno i nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. 

Žalbu je u ime konzorcijuma podnijela kompanija „Aguamont“ iz Herceg Novog. Osim ove firme konzorcijum čine i kompanije „Aqua Mont Service“ d.o.o. Beograd i „Hidrotehnika – Hidroenergetika“ ad Beograd.

Nema informacija na što se sve žalio ovaj konzorcijum.

Ali, prema riječima naših sagovornika iz Rudnika uglja Pljevlja, ima dosta toga „zbog čega ovaj tender mora biti oboren, osim ako Laković ne uspije da utiče i na ovu komisiju“.

Naši sagovornici tvrde da je kod izabranog ponuđača problematičan ugovor kompanija koje čine konzorcijum, a kojim uređuju međusobna prava i obaveze i određuju nosioca projekta, te preciziraju ko je od njih zadužen za koji posao u odnosu na tender na koji su se javili i u kolikom procentu. 

– U ugovoru za drugog člana konzorcijuma „Kolubara“ Mionica piše da je zadužen za izvođenje pojedinih vrsta radova na građenju objekta – izvođenje mašinskih radova. Nije precizno navedeno koji su to radovi koje će obavljati. Izborom ponuđača sa ovakvim ugovorom prekršen je zakon, jer naručilac posla, odnosno Rudnik uglja, na osnovu takvog dokumenta nije mogao imati mogućnost da utvrdi da je učešće ovog člana konzorcijuma („Kolubara“ Mionica) od 33 odsto istinito predstavljeno – objašnjavaju naši sagovornici. 

U tom ugovoru, kako kažu, sporno je i što nije predviđena solidarna odgovornost svih članova konzurcijuma, već piše da će snositi pojedinačnu odgovornost svako za svoj dio posla, a podjela poslova nije precizirana.

Ponuda je morala biti odbijena, kako tvrde, i zato što je u odluci o izboru konzorcijuma pogrešno naveden naziv ponuđača, odnosno nije napisano da se radi o zajedničkoj ponudi „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ doo Vlasotince sa podugovaračem d.o.o. „Geo – Start“ Podgorica i ponuđačima Privredno društvo za projektovanje, inženjering i izvođenje radova „Kolubara d.o.o. Mionica“ i Privredno društvo „Opticus Ing“ d.o.o. Beograd.

– Ovaj konzorcijum nije mogao proći na tenderu jer nosilac zajedničke ponude nije naveo naziv podugovarača koji je zadužen za izvođenje geodetskih radova, kao ni njegovo procentualno učešće u ukupnoj ponudi. Prekršen je Zakon o javnim nabavkama koji je decediran da „ponuđač koji namjerava da angažuje podugovarača dužan je da u ponudi i izjavi privrednog subjekta navede: 1) dio predmeta nabavke koji namjerava da ustupi sa podacima o nazivu i opisu dijela predmeta nabavke i da precizira procentualni udio u predmetu nabavke i 2) podatke o podugovaraču (naziv, sjedište, poreski identifikacioni broj, broj računa, ime ovlašćenog lica)“ – objašnjavaju naši sagovornici.

Ugovor o zajedničkom nastupu izabranog ponuđača, prema informacijama Portala ETV, neispravan je i u dijelu procentualne podjele poslova između članova konzorcijuma, jer „proizilazi da je ukupan procenat angažovanih ponuđača i podugovarača 100,59 procenata“?! 

– Ovakva ponuda nije smjela da prođe – decidirani su sagovornici Portala ETV.

Još jedan razlog zbog kojeg je ponuđač koji je dobio tender trebalo da bude isključen iz postupka javne nabavke, kako tvrde izvori Portala ETV, su i „dvije potvrde koje su dostavile članice konzorcijuma „kao dokaz da posjeduju iskustvo i kvalitet za obavljanje istih ili sličnih poslova predviđenih tenderom, a koje izdaje investitor za kojeg su radili takve poslove“.

– Međutim dostavljene potvrde ne sadrže detaljan opis radova. Potvrda dostavljena za „HSV“ Vlasotince, koju je izdalo preduzeće JVP „Srbijavode“ ne sadrži informacije na kojim je to poslovima bilo angažvano ovo preduzeće. Ni iz druge potvrde dostavljene za firmu „Kolubara“ Mionica, koju je izdalo preduzeće „Serbia Zijin Copper“ ne može se zaključiti o kojoj vrsti radova je riječ, a za koje su bili angažovani. Na osnovu ovakve dvije potvrde nije se moglo ocijeniti da li izabrani ponuđač ispunjava tražene uslove stručne i tehničke sposobnosti – kategorični su izvori Portala ETV, koji spornim smatraju i što su „Kolubara“ Mionica i nosilac konzorcijuma „HSV“ Vlasotince „u dijelu koji se odnosi na dozvole, odnosno licence naveli rješenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore svojih crnogorskih kćerki kompanija“.

Brojne optužbe

Da li je kompanija „Aguamont“ u žalbi ukazala na sve ove propuste nije bilo moguće saznati, ali, prema informacijama Portala ETV, na konzorcijum na čijem je čelu ovo preduzeće, pravi se ogroman pritisak da povuku žalbu.  

Da se stavi tačka na tender za izmještanje korita rijeke Ćehotine snažan pritisak pravi Laković. Rudnik uglja Pljevlja, na čijem je čelu, u subotu je, saopštenjem za javnost pozvao Komisiju za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki da brzo djeluje, uz tvrdnju da je žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, zbog čega prijete nesagledive štete elektroenergetskom sistemu Crne Gore.

Istakli su i kako se žalba hercegnovske kompanije odnosi na dokumentaciju izabranog konzorcijuma, odnosno da ne spore odluku o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke. Rudnik nije saopštio detalje iz žalbe.

Posebno su naglasili da je izmještanje korita rijeke Ćehotine projekat od najvećeg državnog značaja. 

Izvori Portala ETV i ranije su upozoravali na moguću korupciju u skupom poslu izmještanja korita Ćehotine.

Objavili smo 25. januara priču o potencijalnim zloupotrebama i „namještanju poslova“ izabranim ponuđačima na tenderima, što su iz Rudnika negirali.

Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrdili su tada da je za posao miniranja korita vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, ali i da su sve poslove koji su povjereni preduzeću „Mining Mont“, na tenderu vrijednom 580.000 eura, mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. 

Prema njihovim riječima, vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši je savjetnik izvršnog direktora Rudnika, zbog čega su uvjereni da se u ovom slučaju radilo o „namještanju posla“. 

– Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – bili su tada kategorični iz Rudnika u odgovorima na naša pitanja.

Negirali su i tvrdnje naših izvora da su tenderom traženi i izvođači radova za poslove koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika.

Vlada je u julu prošle godine usvojila prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa.

Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera – za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. 

Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20.

Male su šanse da će ovo pitanje zanimati i Specijalno državno tužilaštvo i da će se zainteresovati za potencijalno brutalnu pljačku države mogućim namještanjem skupog tendera. Specijalni tužilac Vladimir Novović i njegov tim uglavnom se ne bave sumnjivim poslovima nosilaca funkcija i rukovodilaca državnih preduzeća koji su na pozicijama nakon 2020. godine.