Video
Zbog toga će, kako je kazao na ročištu, sudija Bulatović izdati naredbu za prinudno dovođenje Sekulić na iduće ročište zakazano za 26. februar. Na jučerašnje ročište nije pristupio ni Burić, koji je trebalo da bude saslušan u svojstvu parnične stranke, što je bio dodatni razlog za odlaganje. Sudija Bulatović je naglasio da će, ukoliko se Burić ne pojavi na idućem ročištu, odustati od njegovog saslušanja.
Burić (FOTO: Dragan Mijatović)
Sekulić je bila ministarka ekonomije u vrijeme kada su započeli projekti izgradnje mHE u Crnoj Gori, a ovo nije jedini spor u kojem je predviđeno njeno svjedočenje.
Mala HE na Bistrici
Tako bi pred sudijom Filipom Vujoševićem trebalo da se pojavi i 31. januara za kada je zakazano ročište po tužbi konzorcijuma Bistrica Clean Energy (BCE) koji čine Burićev Normal kompani i BP Hydropower, te Kronor, koji je u većinskom vlasništvu kompanije Kroling biznismena Željka Miškovića. Ovaj postupak je krenuo iznova nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom je BCE dosuđeno 760.700 eura uloženih u projekat mHE na rijeci Bistrici u Bijelom Polju, uz odbijanje izgubljene dobiti od 27,5 miliona eura. Inicijalno je prvostepenom presudom utvrđeno da je država odgovorna za štetu zbog neosnovanog raskida ugovora, koji je utemeljen na protivljenju lokalnog stanovništva izgradnji mHE. Time je država, kako je navedeno u prvostepenoj presudi, pričinila stvarnu štetu BCE koja se odnosi na uložena sredstva. Ipak, Apelacioni sud je ukazao da u presudi nijesu iznijeti jasni razlozi u vezi sa raskidom koncesije, imajući u vidu da ni zaključak Vlade u vezi sa raskidom koncesija ni sama izjava o raskidu ugovora nijesu sprovedeni kao dokazi. Sud takođe nije cijenio navode države da je BCE kriv za raskid ugovora zbog kršenja obaveza, niti BCE da su na osnovu dopisa institucija mogli smatrati da je koncesija faktički raskinuta krajem 2019. godine. Apelacioni sud takođe dovodi u pitanje ocjenu suda da je ugovor raskinut zbog protivljenja mještana, navodeći da se iz dokaza može zaključiti da je to bio povod za generalni zaključak Vlade koji se odnosio na iniciranje sporazumnog raskida za više projekata. Ostalo je nejasno, kako se navodi u odluci, da li je to u ovom konkretnom slučaju bila objektivna okolnost, imajući u vidu da iz BCE tvrde da nije bilo nikakvog protivljenja. Privredni sud je, kako se ukazuje, trebalo jasno da utvrdi da li je BCE kasnio sa nekom obavezom te da li je država zbog toga imala pravo da raskine ugovor.
Hronologija
Preporučeno
U Vladinoj informaciji u vezi sa raskidom više ugovora o koncesiji kojima je predviđena izgradnja mHE, među kojima je za Meteh na vodotoku Komarača, navodi se da je inicijalno koncesionar bila kompanija Kroling, ali je to pravo 2016. godine prenijeto na Normal. U informaciji se navodi da je građevinska dozvola za izgradnju mHE izdata u february 2017, te da je rok za izgradnju bio osam mjeseci. Ukazuju da su iz Normala prije isteka tog roka obavijestili Ministarstvo ekonomije da ih je lokalno stanovništvo spriječilo da počnu radove, zbog čega su tražili produženje roka. Kako su u međuvremenu poništene odluke o eksproprijaciji zemljišta na kojem je trebalo da se gradi mHE, a onda i građevinska dozvola, u informaciji se navodi da je Vlada Duška Markovića u oktobru 2019. godine predložila da se započnu pregovori oko sporazumnog raskida ugovora. Na ponuđeni aneks kojim je trebalo da se definiše datum početka pregovora, kako stoji u informaciji Vlade, Normal nije htio da pristane, pa je na taj način preuzeo rizik da se ugovor raskine. Država je aktivirala garanciju na 150.000 eura, a Normal je podnio tužbu tražeći naknadu štete, koja još nije precizirana.
