Video
Prije dvije godine prihodi od turizma su iznosili 1,1 milijardu eura, što znači da Vlada u ovoj godini očekuje prihod od 650 do 710 miliona eura.
Lani su prihodi od turizma u Crnoj Gori pali za preko 85 odsto, dok su u Hrvatskoj i Albaniji pali za oko 50 procenata.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) Žarko Radulović je kazao da je ova sezona značajno bolja od prošlogodišnje, ali da nije realno očekivati da bude na 60 ili 65 odsto 2019. godine.
“Predsezone nije bilo, postsezone zbog avio-dostupnosti neće biti i imamo samo centralni dio sezone, jul, avgust i dio septembra. Prihod od turizma se akumulira kada sezona traje od marta do novembra, tako je stvoren rezultat iz 2019. godine. Nažalost, nemamo više te uslove, nijesmo u situaciji u kojoj smo bili. Imamo pandemiju, slabiju avio-povezanost. Takođe, imamo značajno bolju sezonu od prošle godine, ali to nije ni 60 ni 65 odsto 2019. godine. Volio bih da se to ostvari, ali to nije realno očekivati”, ocijenio je Radulović za Dan.
Istakao je da se kasno ušlo u sezonu, da je većina hotela otvorena polovinom juna, dok su se prije pandemije otvarali u martu i aprilu.
“Kad je ugašen Montenegroerlajnz mi smo pali na 95 dana sezone, a prije toga smo imali 210 dana. Zbog ruskog i bjeloruskog tržišta sezona je dodatno skraćena na 45 dana. Na kraju će se sve svesti na špic sezone”, istakao je Radulović.
Prema njegovim riječima, u ovom trenutku je dobra popunjenost i veliko interesovanje, a izostanak Rusa i Bjelorusa se nadoknadio turistima iz regiona i hoteli nijesu pretrpjeli veliku štetu.
“Privatni smještaj, restorani, butici i slični objekti, oni jesu osjetili nedostatak tih turista”, poručio je Radulović.
Direktor turističke agencije “Mac Sun” Dragan Ivančević kazao je da su svi davaoci usluga u turizmu znatno smanjili cijene, što će umanjiti njihovu profitabilnost, dok je platežna moć gostiju iz regiona manja, pa je manja i vanpansionska potrošnja.
Takođe, siva ekonomija buja, pola gostiju se ne identifikuje, pa nije realno očekivati rezultate koji bi bili realni na ovoliki broj gostiju.
“Prognoze u koje nas Vlada i dalje uvjerava teško će se dostići sa postojećom klijentelom i njenom platežnom moći. Samim tim što nisu ništa uradili da zadrže sivu ekonomiju na podnošljivi nivo. Siva ekonomija buja posebno u privatnom smještaju. Promet od 65 odsto će nažalost biti neostvarena želja. Jer sa ovakvom konkurencijom i platežnom moći ovih gostiju, sa izostankom Rusije, biće to neostvarena ambicija”, zaključio je Ivančević.
Ugostitelj Ilija Armenko, koji je prije mjesec rekao da je nemoguća misija ostvariti 65 odsto prihoda od 2019. godine, sada je istakao da je situacija mnogo bolja, ali da i dalje ne vjeruje da se može prihodovati 650 miliona u ovoj godini.
“Moja procjena je da prihodi od turizma mogu biti od 300 do 500 miliona, te da će to prije biti 40 odsto u odnosu na 2019. godinu nego 65 odsto. Hoteli su puni, jer su niske cijene za puni pansion, ali privatnici od toga nemaju ništa, jer je vanpansionska potrošnja mala”, rekao je Armenko i dodao da je i dalje mali broj gostiju radnima danima.
Istakao je da na primorju više nema bogatog Rusa, već su tu pretežno gosti sa plićim novčanikom.
“Nekada sam prodavao po dvije tone ribe za sezonu, a sad a ne mogu 150 kila da prodam. Nisam mogao da nabavim dovoljno boca ‘Dom Perinjona’, koliko je tražen bio, a sad ga nemam u ponudi. To su Rusi kupovali i to je ta razlika kada nema Rusa”, poručio je Armenko.
Sa minusom posluju 16 mjeseci
Radulović je kazao da su ugostitelji, hotelijeri, autobuski prevoznici, taksisti i dalje ugroženi, jer su proteklih 16 mjeseci poslovali sa gubitkom i nijedan mjesec nijesu bili na nuli.
“Sad ćemo biti u plusu, ali taj plus je više kao tableta za zube, da ne boli od 8 do 16 sati. Međutim, u decembru će ponovo da zaboli zub slikovito je”, pojasnio Radulović.
On je naveo da su sva preduzeća ista kad je kriza.
Preporučeno
“Nema velikih, malih i srednjih, svima fali. Nekome pet hiljada, nekome 50 hiljada. Država sada treba da pomogae onima koji su u ovim uslovima preživjeli, jer će iduća godina biti dobra. Treba da podrži firme koje čine turizam i da one što manje ranjene dočekaju taj oporavak. Jednako tretirati svako preduzeće je velika greška, jer niko neće dobiti dovoljno pomoći i svi mogu izdušiti. Treba vidjeti bilanse preduzeća i pomoći onome ko će puniti budžet, kad krene oporavak”, rekao je Radulović.
