Video
U prijavi, u koji je Pobjeda imala uvid, se navodi da Todorović, postupajući po službenoj dužnosti kao urbanističko – građevinski inspektor Direktorata za inspekcijski nadzor Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, u periodu od 31. marta do 4. aprila nije pozvao stranku i nezakonito je sproveo inspekcijski pregled nad stambenim objektima na katastarskim parcelama 3/2 13/3 KO Kočani. Donio je rješenje broj UPI 12119-042/23-363/1 od 4. aprila, kojim je naredio rušenje tih objekata, pri čemu žalba ne odlaže izvršenje, a da nije, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, obavijestio subjekt nadzora Mila Đukanovića. Ističe se da je inspektor znao ko je subjekt nadzora, gdje radi i koja mu je adresa za prijem pošte, pa je teško povrijedio njegova prava, jer mu je onemogućio da učestvuje u postupku, u kojem je određeno rušenje njegovih stambenih objekata.
U obrazloženju se navodi da je Todorović na kapiji imanja ostavio poziv broj: 121745/23-2483/2 od 29. marta naslovljen na „nepoznatog subjekta nadzora“, a to je naveo i u rješenju o rušenju od 4. aprila.
– Nemoguće je imati poznate katastarske parcele, a nepoznatog subjekta nadzora, jer se podatak o katastarskim parcelama nalazi u katastarskom operatu odgovarajućem listu nepokretnosti, a u istom dokumentu kao neizostavan element stoji identitet vlasnika parcele, sa njegovim JMB i tačnom adresom – navodi se u prijavi i ističe da je Todorović kao službeno lice neizostavno morao znati ko je vlasnik tih parcela i njegovu adresu, ali nije ni pokušao dostaviti poziv i rješenje na adresu koja je evidentirana u listu nepokretnosti u koji je izvršio uvid.
– Iako su mu poznati podaci o identitetu i adresi vlasnika, službeno lice poziv ostavlja na ogradi parcele koja je van gradskog područja, na usamljenom mjestu, na kojem očigledno niko ne živi. Na taj način službeno lice svjesno onemogućava vlasniku učešće u ovom postupku u kojem kao posljedica nastupa rušenje njegovih objekata – kaže se u obrazloženju prijave i ističe da je identitet subjekta nadzora sasvim sigurno bio poznat službenom licu, jer se radi o predsjedniku Crne Gore, dugogodišnjem političaru i osobi koja je poznata svakom punoljetnom crnogorskom građaninu. Uprkos svemu tome, odlučio da mu poziv ostavi na ogradi seoskog imanja, suprotno Zakonu o upravnom postupku, na koji se poziva u uvodu rješenja od 4. aprila.
Primjena zakona
– Prijavljeno službeno lice osim očigledne zloupotrebe službenog položaja u cilju onemogućavanja učešća stranke u postupku prije donošenja rješenja, čije izvršenje žalba ne odlaže, primjenjuje očigledno neprimjenljivi propis – tvrdi se u prijavi.
Ukazuje se da inspektor u rješenju konstatuje da su nepokretnosti KO Kočani izgrađene 2014. godine, a mjeru rušenja izriče pozivajući se na Zakon o planiranju i izgradnji iz 2017, bez provjere da li je pokrenut postupak po zakonu koji je važio 2014.
– Vjerujući da službeno lice mora imati položen ispit za rad u državnim organima, onda mu je poznato vremensko važenje zakona. Pri činjenici da primjenjuje važeći zakon iz 2017. godine, moralo mu je biti poznato da u prelaznim odredbama tog zakona stoji konstatacija da prestaje važenje za buduće odnose Zakona o regularizaciji neformalnih objekata koji je važio do 2017. godine – kaže se u obrazloženju i ističe da je službeno lice moralo znati i provjeriti da li je za objekat za koji je utvrdio da je ,,izgrađen 2014. godine“ vođen postupak po zakonu koji je u to vrijeme važio, odnosno da li je podnijet zahtjev u skladu sa Zakonom o regularizaciji neformalnih objekata.
– I ovu dužnost službeno lice je propustilo. Da je postupao u skladu sa zakonom sigurno bi dobio informaciju od nadležnog organa Opštine Nikšić da je postupak u toku i da se na zakonom propisan način ne može donijeti rješenje o rušenju. Pitanja vremena izgradnje objekata nad kojima vrši nadzor inspektor nije ni pokušao da utvrdi iako je za to imao na raspolaganju i mehanizam i resurse – naglašeno je u prijavi uz navode da je inspektor u svom ministarstvu i u Opštini Nikšić imao na raspolaganju orto-foto snimak na kojem se vide da su objekti za koje nalaže rušenje izgrađeni, a evidencija o tim objektima postoji u katastru od njegovog formiranja, najkasnije od 1957. godine.
– Kako je donijetim rješenjem naloženo rušenje objekata, koje će se sprovesti bez obzira na žalbu, to predlažem da tužilac hitno donese naredbu o sprovođenju istrage i zatraži od sudije za istragu određivanje privremene mjere kojom će se zabraniti sprovodenje odluke o rušenju a zbog mogućeg nastupanja štete koja prelazi iznos od 30.000 eura – pojasnila je Đukanović u prijavi.
Saopšteno je da, ukoliko se izvrši sprovođenje odluke o rušenju, prijavljeni bi izvršio kvalifikovani oblik krivičnog djela za koji je prijavljen.
Preporučeno
– Smatram da je obaveza tužilaštva da, kada sazna da je neko djelo izvršeno, preduzme sve radnje kako bi spriječilo dalje vršenje krivičnog djela i otklonilo posljedice – zakljućuje se u obrazloženju prijave.
