Video
“Inicijativa Ministarstva saobraćaja je naišla na razumijevanje samog parlamenta koji je donio jako dobru odluku, jer je riječ o modelu koji brojne zemlje primjenjuju, posebno zemlje Evropske unije, ka kojoj Crna Gora krupnim koracima grabi, i iskoristiti mogućnost da na legalan način država da podsticaj prema svojoj avio-dostupnosti je nešto što je jako dobro učinjeno”, poručio je Tolić.
Sada, kaže, slijedi malo teži dio zadatka.
“Jer nije baš sasvim lako identifikovati razloge zašto bi neka linija bila baš ona koja je od javnog interesa i koja se treba dokazati kao ona gdje je tržište neučinkovito, u smislu da bi cjedogodišnje letjenje prema tom odredištu bilo finansijski isplativo”, kaže Tolić.
Podržava predlog ministarke saobraćaja Maje Vukićević da Brisel bude jedna od linija od javnog značaja.
“Posebno iz razloga što će upravo Brisel biti odredište gdje će ići brojna administracija Crne Gore, ali naravno i građani Crne Gore, a zašto da ne i turisti, a i administracija iz Brisela će moći da koristi mogućnost da lako, efekasno i brzo dođe do jedne od najljepših zemalja u Evropi.
Sve one ostale koje će slijediti moraju biti pomno promišljene i onda kada budu kao takve odabrane uslijediće eksplanacija crnogorske strane prema Evropskoj komisiji, koja je prema proceduri o uvođenju ovih linija jednostavno u poziciji da odobri ili ne odobri model i linije koje su za to detektovane”, poručuje izvršni direktor Aerodroma i dodaje:
“Dakle, nije riječ o čistoj listi želja i nije riječ o mogućnosti da Crna Gora može postaviti apsolutno svako odredište prema kojem bi se letjelo uz ovakav podržani način letjenja, ali ovo je velika prilika za nacionalnog privoznika, za Air Montenegro, koji je za sada jedini bazirani avio-privoznik u Crnoj Gori i to ga svakako svrstava u prvi startni red, da upravo oni budu avio-kompanija koja će uzeti najveći broj ovih linija za koje će se raspisivati tenderi”.
U regionu različiti modeli
Tolić za Antenu M pojašnjava da Hrvatska ima linije od javnog interesa za povezivanje unutar same zemlje.
“Znači nema ni jedna linija u Hrvatskoj koja ide van države, nego su to linije koje, s obzirom na geografski oblik Hrvatske, podržavaju letjenje na primjer iz Osijeka prema Dubrovniku, iz Osijeka prema Rijeci, ili iz Dubrovnika prema Zagrebu.
A što se tiče Srbije, ona je odredila aerodrome koji nisu tako snažno pozicionirani kada je riječ o tržišnoj potražnji, jer mi jako dobro znamo kolika je ovdje potražnja za linije prema Beogradu, iz Podgorice kao i iz Tivta, ali zato je Srbija aerodrome u Kraljevu i Nišu, koji su distanciraniji od Beograda, postavila kao linije koje bi bilo vrijedno podržati da se leti prema Crnoj Gori”, navodi Tolić.
Crna Gora će, potcrtava, sada imati težak zadatak određivanja koje su to linije koje bi bile svrsishodne.
“Koje bi bile opravdane, a koje trenutno ne postoje u tom omjeru da bi za bilo koju avio-kompaniju bilo izgledno da će ih otvoriti i letjeti cjelogodišnje i da bi bile profitabilne. Rekao bih da je to jedna zaista velika prilika, ali treba tu još podosta rada da se dokaže i pokaže koliko je tih linija, a onda nakon toga će se znati i finansijski efekti i procjena koliko će se sredstava zapravo alocirati na to letjenje. Sve ovo sada je gledanje u kristalnu kuglu i nemoguće je za bilo koga procijeniti koliko će novca to zahtijevati, a naravno da će Ministarstvo finansija pomno pratiti cijeli proces i oni će biti ti koji će morati alocirati ta sredstva da bi poboljšali dostupnost same zemlje”, zaključio je Tolić.
Preporučeno
