Iz jednog od najvećih crnogorskih trgovačkih lanaca kompanije Domaća trgovina naveli su da na zalihama imaju dovoljne količine osnovnih životnih namirnica.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković očekuje tešku jesen kao i narednu godinu, podsjećajući da je Crna Gora zabilježila rapidan rast svih cijena, što je u značajnoj mjeri ugrozilo životni standard građana. No ni on ne očekuje značajnije nestašice i ozbiljnije poremećaje na tržištu, ali upozorava da se ne mogu davati dugoročne prognoze, jer se u zavisnosti od situacije u Ukrajini i trendova na međunarodnom nivou ova situacija može promijeniti.

Iz Elektroprivrede i Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili na pitanja Pobjede da li ćemo tokom jeseni i zime imati dovoljno električne energije i naftnih derivata, te da li nas čekaju restrikcije.

“U prilog stavu da ne očekujemo niti imamo najave o mogućoj nestašici proizvoda u narednom periodu, posebno osnovnih životnih namirnica, govore i puni rafovi crnogorskih prodavnica (što nije slučaj sa nekim zemljama regiona) kao i informacije koje dolaze od dobavljača trgovačkih lanaca, sa kojima smo redovno u kontaktu”, kazali su Pobjedi iz MERT-a.

Iz tog resora su se osvrnuli i na odluku Vlade Srbije da zabrani privremeno izvoz mlijeka iz te države.

“To se, prema informacijama koje imamo, uspijeva nadomjestiti nabavkom te namirnice sa alternativnih tržišta iz regiona”, rekli su predstavnici MERT-a.

Rezerve
Oni su podsjetili da je MERT u julu potpisao sporazum o saradnji sa 11 trgovačkih lanaca kojim su se oni obavezali da, u nedostatku robnih rezervi, drže određene količine osnovnih životnih namirnica koje bi država koristila u slučaju eventualnih poremećaja na tržištu ili nestašica.

“Te rezerve odnose se na brašno, ulje, šećer, tjestenine, meso, konzervirane mesne prerađevine i obavezu trgovaca da ove proizvode imaju na zalihama do tri mjeseca (nekih od ovih proizvoda ima dovoljno i za znatno duži period). Ministarstvo u kontinuitetu prati situaciju na tržištu namirnica i u odnosu na to kako se ona bude razvijala – korigovaće se i mjere države”, poručeno je iz MERT-a.

Iz MERT-a su podsjetili i da je Vlada u junu privremeno ograničila marže na veleprodajne i maloprodajne cijene ulja, brašna, soli i šećera na osnovu

Zakona o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi.

“Da je ta mjera dala rezultate govori i podatak da je u ovom momentu cijena jestivog ulja kod nas najniža u regionu”, istakli su iz MERT-a.

Iz kompanije Domaća trgovina navode da se u njihovim marketima nesmetano obavlja kupovina svih osnovnih životnih namirnica i da trenutno na zalihama imaju dovoljne količine tih proizvoda. U okviru te kompanije posluju Aroma i Siti marketi i Konto diskonti.

“Poštujući potpisani sporazumu sa Ministarstvom za ekonomski razvoj i turizam, o tromjesečnim zalihama osnovnih životnih namirnica, nastojimo da kroz dopune zaliha obezbijedimo dogovorene količine”, saopštili su našoj redakciji iz Domaće trgovine.

Više izvora snabdijevanja
Oni su podsjetili na činjenicu da na svjetskom i regionalnom tržištu već mjesecima postoji nestabilnost u kontinuitetu i dostupnosti pojedinih sirovina.

“Zato smo naše napore usmjerili ka tom da iz više izvora pribavljamo robu kako ne bismo zavisili samo od jednog kanala nabavke. To nije jednostavan zadatak ali je naša kompanija do sada uspjela da za potrošače obezbijedi nesmetano snabdijevanje pa ćemo učiniti sve što je u našoj mogućnosti da tako i nastavimo”, poručili su iz tog trgovačkog lanca, odgovarajući na pitanje Pobjede da li i u kojoj mjeri trenutna situacija u Srbiji sa nestašicom pojednih osnovnih životnih namirnica (mlijeko, kao i ranije šećer) može uticati na snabdjevenost u njihovim trgovačkim objektima.

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković navodi prema svim informacijama i nešto što može da se projektuje jeste da nas očekuje veoma teška jesen i teška sljedeća godina.

“Već u ovom trenutku Crna Gora je zabilježila rapidan rast svih cijena što je u značajnoj mjeri ugrozilo životni standard građana, a negdje pozitivna strana ove situacije je što smo u posljednjih nekoliko nedjelja imali stabilizaciju cijena na međunarodnom tržištu što je zaustavilo dalji rapidni rast cijena u Crnoj Gori”, kazao je Mulešković.

On se nada da će se ovakav trend nastaviti i u narednom periodu ali i upozorava da kad se Evropa bude suočila sa krizom energenata možemo računati da će doći do dodatnog rasta cijena.

“Što se tiče nestašice, mišljenja sam da ne bi trebalo da se desi da imamo ozbiljne poremećaje na našem tržištu i da dugoročno budemo bez određenih proizvoda, posebno osnovnih životnih namirnica. Ali generalno, u zavisnosti od stanja u Ukrajini kao i trendova na međunarodnom nivou, ova situacija može da se promijeni”, rekao je Mulešković.

Projekcije
Prema njegovim riječima ovo je period za koji je teško projektovati šta će se desiti u narednih deset dana a ne šta možemo očekivati za par mjeseci.

“Ipak sa dobrom pripremom, sa obezbjeđivanjem dovoljnih količina svih proizvoda, kroz saradnju države i privatnog sektora, ne vidim velike šanse da se desi da u Crnoj Gori dođe do nestašica”, saopštio je Mulešković.

On je podsjetio da je u ovom trenutku najveći problem sa mlijekom, zbog zabrane izvoza od strane Srbije i nestašice u BiH.

“Ipak mislim da su ovo kratkoročni poremećaji i da u dugom roku neće biti značajnijih problema. Ipak, da bi bili potpuno sigurni u ovaj scenario, država mora u ovom trenutku dodatno da pomogne proizvođače ovih proizvoda iz Crne Gore kako bi pokušali da uvećaju svoju proizvodnju i na taj način smanje uvoznu zavisnost Crne Gore”, istakao je Mulešković i dodao da to dugoročno mora biti glavni cilj donosioca odluka jer su se, kako kaže, upravo ovi djelovi ekonomije pokazali kao veoma ranjivi, a u nekim kriznim periodima veoma značajni za državu.

Komentarišući da li je Vlada uradila sve što je potrebno kako bi spemno dočekali jesen i obezbijedili dovoljno proizvoda, prvenstveno osnovnih životnih namirnica, Mulešković je naveo da je Vlada većinu odluka donijela sa zakašnjenjem.

“Iako je donijet set mjera koje su se odnosile na ograničavanje cijena, te je postignut dogovor sa trgovinskim lancima o robnim rezervama, činjenica je da je većina odluka donijeta sa zakašnjenjem što je uzrokovalo rast cijena. Sa druge strane, mišljenja sam da bi trebalo intenzivirati komunikaciju između Vladinih predstavnika i privrede kako bi se kreirala jasna strategija koja tržišta će biti prioritetna za nabavku roba”, kazao je Mulešković.

Štedjeti struju
On je naveo da smo u posljednje vrijeme imali oprečne izjave, i izjave koje se mijenjaju iz dana u dan što se tiče toga da li ćemo imati dovoljno energenata, prvenstveno električne energije tokom jeseni i zime.

“Mišljenja sam da ne bi smjelo doći do problema u snadbijevanju električnom energijom jer Crna Gora ima toliko kapaciteta da proizvede električnu energiju koja je potrebna da zadovolji potrebe građana i privrede, posebno sada kada su neki privredni subjekti, koji su bili najveći potrošači, ugašeni ili rade smanjenim kapacitetom”, smatra Mulešković.

Ipak, kako dodaje, u situaciji kakva jeste na globalnom nivou svi moramo biti dodatno oprezni, odgovorni i voditi računa o potrošnji električne energije jer, kako je kazao, činjenica je da će to biti najtraženiji i najskuplji proizvod.

“Tako da negdje svi treba da podnesemo kako odgovornost tako i da pokažemo solidarnost i da poštujemo pravila koja doprinose smanjenju potrošnje”, rekao je Mulešković.

Iz EPCG i Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili na pitanja naše redakcije o tome da li ćemo narednih mjeseci imati dovoljno električne energije i naftnih derivata. Iz državne elektroenergetske kompanije su ranije saopštili da do restrikcija struje može doći u slučaju nedovoljnih padavina tokom naredna tri mjeseca, što bi dovelo do izostanka proizvodnje iz hidroelektrana.

Iz EPCG posljednjih mjeseci pozivaju kupce da štede električnu energiju zato što, kako su ranije upozorili, na berzi, osim visoke cijene, potencijalni problem može da bude i nedostatak električne energije, pa je ne bi imali gdje kupiti.

U petak je saopšteno da je Vlada na telefonskoj sjednici u četvrtak usvojila preporuke za smanjenje potrošnje električne energije i izvještaj o radu Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima.

U dokumentu su dati prijedlozi preporuka za smanjenje potrošnje struje za jedinice lokalne samouprave u dijelu javnog osvjetljenja, kao i za organe državne uprave, lokalne samouprave, državna preduzeća u vlasništvu države ili lokalne samouprave, javne ustanove i privredu.

Dat je i prijedlog preporuka za preduzimanje mjera u domaćinstvima, u cilju smanjenja potrošnje električne i toplotne energije.

Mulešković: U velikoj mjeri zavisni od Srbije, orijentisati se i na druga tržišta
Prema riječima Muleškovića činjenica je da je Crna Gora u velikoj mjeri zavisna od Srbije u dijelu uvoza osnovnih životnih namirnica, kao i da generalno dalja zabrana izvoza može kratkoročno ugroziti snadbijevanje na tržištu.

“Ova situacija nam jasno daje signal da se moramo orijentisati i na druga tržišta. Ipak, nadam se da se ova situacija ne koristi od strane Srbije kako bi se promovisala ideja ,,Otvorenog Balkana“ jer čudi činjenica da se zabrani izvoz mlijeka u Crnu Goru, iako smo prije par nedjelja imali obećanja od njihovih zvaničnika da se to neće desiti, a sa druge strane se ne zabranjuje izvoz u Makedoniju i Albaniju”, naglasio je Mulešković.

On smatra da bi to moglo da posluži pojedinima kao argumentacija u narednom periodu za promociju te inicijative.

“Što naravno ne bi trebalo uzimati kao valjani argument u analizi te inicijative, jer sa druge strane postoje mnogo bitniji i značajniji elementi koji bi determinisali put Crne Gore”, poručio je Mulešković.

Studija o potrebi formiranja robnih rezervi biće gotova do novembra
Odgovarajući na pitanje da li i kada treba očekivati formiranje robnih rezervi, iz MERT-a su naveli da je Ekonomski fakultet u Podgorici angažovan za izradu studije o potrebi formiranja robnih rezervi u Crnoj Gori.

“Očekuje se da taj strateški dokument bude finalizovan do novembra. On treba da sadrži analizu robnih rezervi u regionu i Evropi, potrebna finansijska sredstva, infrastrukturne kapacitete države kao i prijedlog za zakonsko uređenje ovog pitanja”, rekli su iz MERT-a.

Iz tog resora su dodali i da je Ministarstvo kapitalnih investicija stavilo krajem jula na javnu raspravu Zakon o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju kojim je predviđeno da se obavezne rezerve nafte formiraju do 1. januara 2023. godine.

“Javna rasprava je završena a MKI je u fazi analize primjedbi i žalbi nakon čega će finalni tekst ovog zakona biti upućen Vladi na izjašnjavanje”, rekli su iz MERT-a.