Video
Iz Udruženja pravnika Crne Gore podsjećaju da se Zakon o radu, kao opšti propis u oblasti radnih odnosa primjenjuje na sve zaposlene i poslodavce na teritoriji Crne Gore, pa samim tim i na pripravnike u sudovima i tužilaštvima, ako posebnim zakonom nije drugačije uređeno neko pitanje.
“U tom slučaju primjenjuje se princip Lex specialis derogate lege generali, odnosno poseban zakon isključuje primjenu opšteg zakona, tj. Zakona o radu. Zakon o zaradama u javnom sektoru u članu 29 predviđa da zarada pripravnika VII nivoom kvalifikacije obrazovanja iznosi 60% prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike”, su u saopštenju.
Kako ističu ovako isplaćena zarada ne može biti manja od minimalne zarade u Crnoj Gori, koja je trenutno uređana samo Zakonom o radu – koji se odnosi i na zaposlene pripravnike u sudovima i tužilaštvima.
“Zakon o zaradama u javnom sektoru u ovom dijelu ne predviđa drugačija rješenja, već u članu 28 u pogledu utvrđivanja minimalne zarade upućuje na opšte propise o radu, tj. na Zakon o radu. Imajući u vidu nedavne izjene Zakona o radu koje se odnose na minimalnu zaradu, nesporno je da zarada koju ostvaruju pripravnici u sudovima i tužilaštvima ne može biti manja od 800 eura u neto iznosu, a koja predstavlja donju granicu-ispod koje se ne može isplatiti zarada za puno radno vrijeme i standradni radni učinak za zaposlene sa zavrsenim VI i VII nivoom kvalifikacije obrazovanja”, dodali su.
Udruženje upozorava da pripravnici u sudovima i tužilaštvima ne treba da se poistovjećuju s osobama koje su uključene u Vladin program stručnog osposobljavanja visokoškolaca, budući da ti polaznici primaju naknadu od Vlade, dok pripravnici u pravosuđu ostvaruju pravo na redovnu zaradu.
“Navedena lica (iako se od strane laičke javnosti nazivaju “pripravnicima”), nijesu u radnom odnosu, pa samim tim ne ostvaruju pravo na zaradu – već novčanu naknadu, koju im ne isplaćuje poslodavac kod kojeg su angažovani nego Vlada”, pojašnjavaju iz Udrženja.
Udruženje pravnika apeluje na Ministarstvo pravde da se uključi u rješavanje ovog pitanja, ukazujući da je interesovanje mladih za rad u pravosuđu u opadanju. Na posljednjem konkursu za pripravnike u sudovima, od 41 otvorenog mjesta, prijavilo se samo devet kandidata.
“Zbog toga smatramo da je neophono da se u rješavanje ovog problema aktivno ukljući ministar pravde, kako bi snagom autoriteta funkcije na kojoj se nalazi objasnio ostalim članovima Vlade punu pravnu opravdanost argumentacije koju iznose predstavnici pripravnika u sudovima i tužilaštvima. Sve ovo smatramo da je važno kako zbog zaštite zakonom predviđenih prava, tako i zbog potrebe da se u duhu kolegijalne solidarnosti doprinese očuvanju digniteta pravosuđa, koje se nalazi u nezavidnom stanju”, dodaje se u saopštenju.
Sve ovo smatraju da je važno kako zbog zaštite zakonom predviđenih prava, tako i zbog potrebe da se u duhu kolegijalne solidarnosti doprinese očuvanju digniteta pravosuđa, koje se nalazi u nezavidnom stanju.
“U protivnom, ignorisanje ovog problema za posljedicu bi imalo ne samo pokretanje sudskih postupaka koji bi izvjesno za posljedicu imali dodatne troškove za budžet Crne Gore, već bi dodatno destimulisalo mlade ljude da se bave pravničkom profesijom, što bi otvorilo pitanje budućnosti našeg pravosuđa”, navodi Udruženje.
Zato, kako naglašavaju, umjesto uskraćivanja zakonom zagarantovanih prava, potrebno je stimulisati najbolje studente prava da se nakon završenih studija zapošljavaju u sudstvu i tužilaštvu.
“Ne smijemo zaboraviti da prosperitet jedne države zavisi od stabilnosti pravosuđa, a njegova budućnost zavisi od položaja pripravnika i saradnika u sudovima i tužilaštvima”, zaključuje se u saopštenju.
Preporučeno
