Video
Međutim, stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić, kako je kazao za Pobjedu, misli da će NPCG ipak nastaviti da upravlja, što su radili od 2015. godine.
Kada je prije nekoliko godina Ostojić raspisao oglas za prodaju imovine, uključujući 14,5 miliona kvadrata zemljišta, naveo je da Solana ima pravo svojine samo na opremi i zalihama, a korišćenja na zgradi i zemljištu. Tada je kazao da to nije prepreka za prodaju imovine, jer je transformisana kroz više postupaka, što je čini imovinom Solane i stečajnom masom po sili zakona.
Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović za Pobjedu navodi da se uvidom u hronologiju upisa u Upravu za katastar i državnu imovinu PJ Ulcinj može jasno zaključiti da je riječ o državnom zemljištu, koje je dato Solani ,,Bajo Sekulić“ isključivo radi proizvodnje. Ona je objasnila da bi Vlada na osnovu konačnog negativnog mišljenja Savjeta za privatizaciju, da Solana u postupku privatizacije nije platila tržišnu vrijednost, trebalo da donese zaključak kojim će naložiti Upravi da briše pravo korišćenja Solane koje je trenutno upisano i uknjiži državnu svojinu 1/1. To bi, kako je navela, trebalo da se desi brzo, a eventualni upravni postupak, koji bi stečajna uprava Solane mogla pokrenuti, ne može da odloži aktivnosti Vlade u postupku upisa svojine na zemljištu.
Ipak, za očekivati je da se stečajna uprava žali na rješenje katastra kojim će biti izbrisano pravo korišćenja i upisano pravo svojine države, što će, smatra Ćirović, uticati na momenat konačnosti rješenja o upisu.
Ćirović je navela da je država Solani dala koncesiju na morsku vodu, a ne na zemljište. Koncesija je Solani data 1995. godine, a produžena je 2011. godine u momentu kada je već bila u stečaju, pa im je krajem te godine država oduzela koncesiju. Ukazuje i da je simptomatično da je stečaj, iako pokrenut u aprilu 2011, u katastru zabilježen tek osam godina kasnije.
Na pitanje da li opština Ulcinj može preuzeti upravljanje Solanom, Ćirović objašnjava da se u katastru opština ne pominje, pa se ne može govoriti o opštinskoj, već o državnoj zemlji. Ipak, navodi da Vlada može dati tu zemlju opštini na upravljanje, ali svakako o tome može biti riječi tek nakon što i pravosnažno u katastru bude upisana kao vlasnik.
Nacionalni parkovi nijesu ni smjeli da upravljaju Solanom, smatra ornitolog Darko Saveljić.
“Zakon predviđa da NPCG mogu upravljati samo nacionalnim parkovima, a Solana im je na upravljanje data protivzakonito samo da bi pokazali Briselu da su zabrinuti i da su je dali najboljem mogućem upravljaču, jer oni ne znaju da se našim parkovima ne upravlja kako treba. Kad nekome u Briselu pomenete nacionalni park, za njih je to nešto posebno, svetinja iznad svih interesa”, navodi Saveljić.
Objašnjava da zaposleni u NPCG nijesu obučeni da upravljaju Solanom koja je vještački eko sistem, jer oni po zakonu mogu upravljati samo onim što je priroda stvorila.
“Sve što su NPCG do sada uradili bilo je pogrešno i Solana je pod njihovim upravljanjem nastavila da propada, jer oni nemaju kapaciteta ni samim sobom da upravljaju”, smatra Saveljić.
Naveo je da postoji interesovanje investitora iz Njemačke i Francuske, ali kako Solana nije imala vlasnika, nijesu imali sa kim da potpišu ugovor. Iz Ambasade Njemačke je Pobjedi saopšteno da se trenutno vode razgovori sa Vladom o angažovanju eksperata za zaštitu Solane, ali da im nije poznato da postoje drugi projekti ili investicije iz ove zemlje.
Pozive za prodaju, kojih je do sada bilo 15, Saveljić ocjenjuje pravnim nonsensom, imajući u vidu da se prodavalo zemljište za koje se nije znalo čije je.
“Konačno imamo vlasnika, adresu za pregovore oko zakupa ili kupovine, zavisi šta Vlada misli sa tim”,kaže Saveljić.
Potencijalni investitori bi trebalo da dođu da provjere u kakvom je stanju Solana i da li je moguće nešto napraviti, objašnjava Saveljić i dodaje da su svakodnevno pravljene štete od više hiljada eura.
“Mi smo jedina zemlja na Mediteranu koja ne proizvodi so, a ako to nekome nije jasno, ne znam čemu sva ova priča. Proizvodili smo so od najčistije vode Jadrana uz pomoć sunca i vjetra, što je samoodrživo, koja je 97 odsto natrijum hlorida i tri odsto mikroelemenata. Solana je proizvodila 30 hiljada tona soli, imala je tržište, a ugašena je zbog 13 hiljada eura duga za struju”, zaključuje Saveljić.
Programirani stečaj u Solanu uveden je prije 16 godina, nakon čega je usvojen plan reorganizacije koji nije ispoštovan, pa je klasični stečaj uveden 2011. Otada su se promijenila tri stečajna upravnika, a prethodni, Ognjen Jovović razriješen je na sopstveni zahtjev početkom 2016, kada je imenovan Ostojić.
Preporučeno
Posljednjim pozivom za prodaju, Ostojić je zgrade, pomoćne objekte, trafostanice, 14,5 miliona kvadrata zemljišta, kancelarijsku opremu i solanske bazene nudio u cjelini za 132,2 miliona eura. Prva prodaja oglašena je 2012. godine za 257 miliona, tri godine kasnije cijena je pala na 169 miliona.
