Video
Sa Nactom Zakona o Budžetu za 2019. godinu Vlada nastavlja sa trendom usvajanja dominantno potrošačkih budžeta kojima se u najvećem dijelu pokriva budžetska tekuća potrošnja, ocijenio je danas Eldin Dobardžić iz Građanskog pokreta URA.
Preporučeno
„Nedovoljan dio se odnosi na finansiranje kapitalnih i investicino-razvojnih projekata (ukoliko se izuzme za ekonomiju Crne Gore veoma skup projekat dijela auto puta). Ono što zabrinjava jeste pojava konstantnog budžetskog deficita koji se i u 2019. godini planira finansirati raznim pozajmicama i kreditima što će uticati na povećanje ionako visokog i neodrživog javnog duga koji je sada na nivou od preko 3 milijarde eura (od čega skoro 90% otpada na spoljni dug)“, ističe Dobardžić.
On napominje da se Vlada planira zadužiti u 2019-oj godini za dodatnih 854 miliona eura i to 214 miliona za razne projekte kroz razne kreditne aranžmane, 83 miliona u vidu datih bankarskih garancija i vrtoglavo visokih 556 miliona eura koji su predviđeni za otplatu dospjelih rata duga, zatim za kapitalno budžetiranje i budžetsku potrošnju.
„Vlada je sebi ostavila prostora za potencijalno dodatno zaduživanje od 250 miliona eura garancijom od Svjetske banke, što bi ukoliko bi se i to realizovalo samo u 2019-oj godini povećalo ukupan dug za dodatnih 1 milijardu i 104 miliona eura. Ovakvom neracionalnom potrošnjom Vlada opterećuje nadolazeće generacije ostavljajući im ogroman balast“, kaže Dobardžić.
Komentarišući prihodovnu stranu budžeta za 2019. godinu ističe da je primjetan veoma mali doprinos poreza na imovinu i poreza na dobit preduzeća.
„Nedostajuća sredstva u budžetu za 2019. godinu 556 miliona što čini 23.3% planiranog budžeta što je svakako veoma visok procenat. Izdaci budžeta su u 2019. uvećani na 1,97 milijardu, sa 1,822 milijardu eura u 2018. godini dok je tekuća budžetska potrošnja koja je projektovana na 1.63 milijarde eura povećana 100 miliona eura u odnosu na budžet koji je usvojen u decembru prošle godine”, napominje Dobardžić.
Što se tiče izdataka budžeta, Dobardžić kaže da su oni veći od ovogodišnjih dok su troškovi bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca 472 miliona uz povećanje od 33 miliona, dok su predviđeni rashodi za usluge za 2019. porasli oko 9,5 miliona eura, na 83 miliona u odnosu na budžet za 2018. godinu.
“Vlada Nacrtom Budžeta za narednu godinu ne planira povećanje minimalca koji će ostati na nivou iz 2013. godine (193 eura) i kao takav najmanji je u regionu. Isto tako Vlada ne planira ni ukidanje kriznih mjera što znaci da će i PDV ostati na nivou od 21% što je za rezultat u 2018. godini imalo 2 rebalansa budžeta usljed nedovoljnog priliva po osnovu ove stavke. Prihodi od poreza na imovinu su još jedna slaba stavka ovog i svih prethodnih budžeta u nizu”, tvrdi Dobardžić.
On ukazije da umjesto da Vlada poveća naplatu poreza od velikih dužnika i na taj način smanji potrebu za dodatnim zaduživanjem koji će na kraju plaćati svi građani, Vlada vrši određene otpise i pomaže novcem svih građana iz godine u godinu brojne gubitaše kao što je nacionalna avio kompaniju za koju je prioriteno naći strateškog partnera.
“Federalne američke rezerve su najavile povećanje referentne kamatne stope na 2.50% koje treba da se desi ovih dana, a koje će nesumnjivo uticati na jačanje američkog dolara prema svim valutama, pa tako i prema euru. Takva situacija će uticati i na povećanje našeg kreditnog duga za auto put prema kineskoj EXIM banci čija glavnica počinje da se isplaćuje 2021 godine što će uticati na povećanje ionako previsokog javnog duga”, kaže Dobardžić.
Dobardžić dodaje da je budžet najvećim dijelom okrenut ka finasiranju preglomaznog javnog sektora i administracije i da je lišen ozbiljnih razvojnih strategija bez koga svakako nema održivog ekonomskog rasta u narednom periodu.
“Takođe se moze zaključiti da nema nikakvog govora o rastu standarda građana jer se minimalac neće povećati ni u 2019. godini iako se Vlada hvali natprosječno ostvarenim rastom BDP-a u prošloj godini koji je najvećim dijelom uvećan kumulativnim uticajem izgradnje dionice auto puta. To znači da se već krajem sljedeće godine može očekivati značajno smanjenje u rastu BDP-a”, zaključuje Dobardžić.
