Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj na početku je kazao da nije nadležni ministar kome se treba postaviti pitanje o inflaciji.

“Hvala na pozivu, ali moram istaći da sugurno nijesam nadležan za ovo pitanje. Jer, naše ministarstvo radi normiranje, a mjere se donose kroz program ekonomskih reformi, koje priprema Ministarstvo finansija”, naveo je Đeljošaj.

Objašnjava da je u Crnoj Gori inflacija dominantno uvozna, te da u kontinuitetu održavaju sastanke koji se tiču tih tema.

Vuković: Reforma koja je trebalo da jača srednji sloj ga je istopila, zbog čega društvo gubi ravnotežu i stabilnost

Miloš Vuković iz Fidelity Consultinga rekao je da se ne treba čuditi zašto je inflacija u Crnoj Gori među najvećima u Evropi, jer se kako kaže, kad cijene porastu država ima više prihoda a narod osiromaši. 

“Uprkos povećanim platama i penzijama rizik za većim siromaštvom je povećan. Više je porodica koje jedva spajaju kraj s krajem. Velikom dijelu stanovništva frižideri su sve prazniji. Novac je pojela inflacija, srednji sloj gotovo da ne postiji, reforma koja je trebala da jača srednji sloj, zapravo ga je istopila, a kad nestane srednji sloj društvo gubi ravnotežu i stabilnost..”, rekao je Vuković.

Vuković je rekao i kako se za novac, kojim je 2020. godine moglo biti kupljeno 100 kvadrata stana, danas može uzeti nekretnina od 43.

“Stanovi se smanjuju, ali rastu porezi na imovinu. A što radi Vlada? Planira kupovinu aviona od 25 miliona, usvaja budžet kršeći sopstveni zakon, a na šta je ukazao MMF.

Poljoprivredna proizvodnja opada, uvoz raste, a državni resursi se rasprodaju. Nema ni obećane državne kompanije za dostavu namirnica, ni robnih rezervi, prošle godine smo imali limitirane cijene – a ove nemamo. Zašto nemamo? Zato što država neće da se odrekne PDV-a, jer mora finansirati troškove”, dodao je Vuković.

Poslanik PES-a Tonći Janović kazao je kako ima netačnih i tačnih statističkih podataka, te da Crna Gora dobija pohvale sa međunarodnih adresa povodom ekonomske reforme.

“Vlada učinila sve podatke transparentnim, već ih treba predstaviti na negativan način i plasirati ih kao laž. Opozicija želi da ubijedi građane da je 220 eura bolje nego 600 i 700 eura, a sad bi da dokažu da se u Crnoj Gori živi lošije. Neki bi da radije građani primaju 220 eura, jer su njihove varijabile bile tri puta veće nego prosječna penzija. I danas imamo poslanike i bivše funkcionere koji su uzeli jeftine stanove od države, koji su smatrali da su zadužili Crnu Goru”.

Konatar: U situaciji smo da su ljudi u dilemi kada kupuju lijek zbog njegove cijene

Poslanik GP URA Miloš Konatar rekao je kako je Janović došao na sjednicu kako bi obesmislio raspravu.

“Previše je ozbiljna tema da bismo mi danas ovdje otvarali priču ko je za, a ko protiv evropskog puta. Kad naši sugrađani odu u prodavnice ili uđu u apoteku i kad treba da plate neke usluge, i ne razmišljaju o evropskom putu. Ovdje su cijene obesmislile rast plata. Rast cijena ljekova je tek frapantan, u situaciji smo da su ljudi u dilemi da kupe lijek zbog njegove cijene, nema tog evropskog puta koji može na to da zažmuri”, istakao je Kontar.

Upitao je i gdje je ministar Novica Vuković, jer je on zaslužniji od Đeljošaja za inflaciju.

Mihailo Anđušić poslanik DPS-a kazao je kako nije dobro što ministar Novica Vuković nije na sjednici, navodeći kako je to bio i cilj ljudi iz vlasti.

“Kad smo inicirali ovu sjednicu, prioritet je bio da se Vuković poštedi, a ostali, ko god je u nekoj drugoj partiji iz vlasti, može da dođe ovdje da se troši koliko god treba. E to je bio cilj, može kontrolno saslušanje ali da ne dolazi Vuković”.

Vrlo rado bi, kaže, Vlada sprovela neke akcije koje bi uticale na inflaciju i cijene.

“Ali ako to urade, onda ne bi budžet imao od čega da se puni. I to je suština ove priče”, navodi Anđušić.

Anđušić je istakao i kako je u Crnoj Gori situacija došla do toga da dvije prosječne zarade nijesu dovoljne kako bi pokrile jednu sindikalnu potrošačku korpu.

“Došli smo do tog nivoa, ovo su zvanični podaci. Imamo podatke sa pijace u Podgorici prema kojima je kajmak za pet godina porastao šest eura, grožđe četiri, sir četiri, kruške dva, paradajz euro i 40, krastavci euro, jaja po komadu 25 centi, smokve skoro četiri”, naglasio je on.

Milović: Cijene stanova i rente neće padati

Nikola Milović poslanik DPS-a kazao je kako mu je drago što čuje da iz većine sada priznaju kako ima inflacije, jer je – dodao je – i to u proteklom periodu dovođeno u pitanje.

“Ako posmatramo uzroke te inflacije, jedan je vezan i za konkurentnost naše ekonomije. Ta konkurentnost je veoma slaba, pogledajte katastrofu o kojoj govori pokrivenost uvoza izvozom u septembru. Drugi uzrok je to što smo probali da sistem inflacije riješimo nekim tržišnim i administrativnim mjerama, pa je prstom upirano u neke pojedince. Pokazalo se da te mjere ne daju pozitivne efekte”, smatra Milović.

Milović je naglasio kako cijene stanova i rente u Crnoj Gori neće padati.

“I to građani moraju da znaju. Znate li šta će se desiti kada krenu pristupni pregovori? Porašće 20 do 30 odsto. To se prirodno dešavalo u svim državama koje su ulazile u EU, pa u samoj Hrvatskoj se dogodilo”, naveo je on.

Država, kaže Milović, mora da reaguje, jer nije isključen ni novi cjenovni šok u Crnoj Gori.

Hadžić: Rast inflacije nijesu uzrokovale veće zarade

Seid Hadžić (PES) naglasio je kako je inflacija realnost i u ostatku regije, te da je kod nas stopa slična kao i u Srbiji, BiH, Albaniji ili u Sjevernoj Makedoniji.

“U Crnoj Gori su sprovedene neke reforme, a u drugim državama nijesu pa opet imaju visoku stopu. Inflacija je izazov i treba se boriti protiv nje na različitie načine. Rast inflacije nije uzrokovan rastom plata”, istakao je on.

On je Đeljošaja pitao i šta se dešava sa akcijom “Limitirane cijene”.

Mugoša: Znate li vi da 72 odsto penzionera prima penzije ispod prosječne?

Boris Mugoša (SD) kazao je kako je rast cijena naročito izražen kod proizvoda koje građani masovno kupuju.

“Znate li vi da 72 odsto penzionera ima primanje niže od prosječne penzije”, upitao je on.

Podsjetio je kako većina nije htjela ni da smanji izdatke za konsultantske usluge za dva miliona eura, te je upitao o kakvoj se konkurentnosti crnogorske privrede uopšte i govori.

“Nama mala preduzeća šestu godinu posluju sa gubitkom”, istakao je Mugoša, dodajući da je u Crnoj Gori rast cijena pretekao standard.

Reforme “Evropa sad” 1 i 2, kako je dodao, samo su “velike učinile još većim”.

“Od ovoga su jedino profitirali trgovački lanci, banke, građevinske firme, igre na sreću i telekomunikacione kompanije. Ali gro biznisa, koji je suština temelja ekonomije, pati”, dodao je.

Govorio je i o strukturi stranih direktnih investicija, navodeći kako se one danas zasnivaju uglavnom na kupovini nekretnina.

Odbor možete gledati na linku ispod: