Video
Vuksanović Stanković i Konjević ponovo su ove godine uputili prijedlog Skupštini za izmjene Zakona o radu za uvećanje minimalne zarade u Crnoj Gori koja trenutno iznosi 222 eura.
Traže izmjenu člana 101 stava 2 na način da minimalna zarada ne može biti niža od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori, umjesto dosadašnjih 30 odsto. Isto su predlagali krajem 2018. godine i starom sazivu Skupštine u momentu kada je minimalna zarada iznosila 193 eura, ali je tadašnji premijer Duško Marković na premijerskom satu kazao da nije vrijeme za to navodeći da je potrebno brinuti jednako o svim radnicima te da niko ne bi imao koristi ako se plata jednima poveća, a drugi ostanu bez nje gubitkom posla.
Međutim, predlog u ovoj formi nije podržao ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, a sa njim se danas saglasila i Vlada koja je usvojila predlog mišljenja Ministarstva ekonomskog razvoja.
U Mišljenju se napominje da je Vlada Crne Gore kroz socijalni dijalog sa socijalnim partnerima usaglasila da se minimalna zarada uveća u iznosu ne manjem od 250 eura, što je u značajnoj mjeri u skladu sa predlogom predlagača zakona.
“S obzirom na navedeno, a imajući u vidu preporuku Socijalnog savjeta, Vlada Crne Gore smatra da Predlog Zakona o izmjeni Zakona o radu koji su Skupštini Crne Gore podnijeli poslanici Raško Konjević i Draginja Vuksanović Stanković, ne treba prihvatiti u predloženoj formi”, ističe se u mišljenju.
Podnosioci predloga ranije su istakli da bi povećanje minimalne zarade imalo višestruke pozitivne efekte, odnosno da zaposleni koji imaju zaradu manju od 50 odsto prosječne zarade imali bi veća primanja, a oni zaposleni čija je zarada iznad 222 eura ali im poslodavac uskraćuje doprinose ostvarili bi zakonsko pravo na doprinose na stvarni iznos zarade i time bi u budućnosti ostvarili pravo na veću penziju.
Naveli su da bi država i državni fondovi ostvarili višemilionske prihode po osnovu uvećanja poreza i prireza i doprinosa na obavezno penzijsko i zdravstveno osiguranje, uzrokovano dijelom i smanjenjem evazije poreza, odnosno proširenjem osnovice.
U odnosu na predloženu izmjenu člana 101 stav 2 zakona kojom se traži da se procenat od 30 odsto zamijeni procentom 50 odsto, u Ministarstvu ekonomskog razvoja ukazuju da je institut minimalne zarade utvrđen Konvencijom broj 131 o utvrđivanju minimalnih plata, Zakonom o radu i Zakonom o socijalnom savjetu.
“Minimalna zarada, u skladu sa navedenim propisima je rezultat socijalnog dijaloga, između Vlade Crne Gore, sindikata i poslodavaca. Napominjemo da je članom 101 stav 2 Zakona o radu propisano da minimalna zarada ne može biti niža od 30 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori u prethodnom polugodištu, a da navedeni iznos utvrđuje Vlada Crne Gore na predlog Socijalnog savjeta Crne Gore”, navedeno je u mišljenju.
Svjesni značaja instituta minimalne zarade, načina i postupka za utvrđivanje njenog iznosa, kao i uloge Socijalnog savjeta Crne Gore koji, između ostalog, razmatra i zauzima stavove o pitanjima zarade, 15. februara je održana sjednica Socijalnog savjeta na kojoj se razmatralo pitanje uvećanja minimalne zarade.
“Socijalni savjet je u tom cilju donio preporuku da iznos minimalne zarade treba da bude rezultat pregovora kroz socijalni dijalog, kao i da minimalna zarada mora odražavati balans između potrebe zaposlenih za dostojanstvenom zaradom i potrebe poslodavaca da održe poslovanje i broj radnih mjesta, naročito u uslovima izraženih posljedica pandemije COVID-19. Isto tako, socijalni partneri su se saglasili da je uvećanje minimalne zarade potrebno, u iznosu ne manjem od 250 eura. Socijalni savjet je preporučio da se povećanje minimalne zarade realizuje u trećem kvartalu 2021. godine, kada se očekuje otpočinjanje oporavka privrede i oživljavanja ekonomske aktivnosti. Ovo iz razloga što je cilj socijalnih partnera obezbjeđivanje stabilnog i održivog rasta minimalne zarade”, ističe se u mišljenju.
Preporučeno
Pored toga, kako se navodi, socijalni partneri su se saglasili da je, u narednom periodu, neophodno napraviti detaljnu i sveobuhvatnu analizu svih fiskaliteta i parafiskaliteta na rad, radi daljeg podsticanja zapošljavanja građana na profitabilnim radnim mjestima koja će im obezbijediti veća primanja, ali i omogućiti održivost poslovanja privrednih subjekata.
