Video
Loša priprema
Miljanić ističe da je već sredinom aprila bilo jasno da bi ova sezona mogla biti bolja, ali daleko od onoga što je moguće postići uz adekvatno vođenje i podršku. Slično mišljenje dijeli i Dragan Purko Ivančević, član Odbora za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore, koji naglašava da je turizam u Crnoj Gori na ivici krize zbog loše pripreme i upravljanja. Ivančević predlaže uvođenje vanrednog stanja u sektoru turizma kako bi se spasila sezona i postavili temelji za budući razvoj.
Obojica se slažu da je neophodno hitno postavljanje kompetentnih osoba za destinacijski menadžment i razvoj strategije koja će osigurati održivi razvoj turizma. Bez ovih koraka, Crna Gora rizikuje da izgubi konkurentnost na sve zahtjevnijem turističkom tržištu Mediterana koje postaje sve zahtjevnije, s novim igračima kao što je primjer Albanije, koja agresivno pristupa turističkom sektoru.
Kako objašnjava Ivančević, način na koji su se odvijale pripreme za ovu sezonu, kvalitet destinacije, izgrađenost turističkih mjesta, uređenost kompletne destinacije, stanje sa radnom snagom i putnom infrastrukturom, ukazuju na to da je turizam u Crnoj Gori na ivici krize.
“Potrebno je proglasiti vanredno stanje u turizmu kako bi se sezona spasila i eventualno završila kako treba. Ovo je neophodno kako bi se zaštitila od negativnih posljedica koje ne opterećuju samo ovu sezonu, već i mnoge naredne sezone. Iako nadležni tvrde da se bore za održivi turizam, mi, direktni učesnici, suočavamo se s neodrživim turizmom. Trenutno stanje u turizmu je neodrživo, što jasno pokazuje nepripremljenost destinacije za turističku sezonu. Odnos Ministarstva turizma prema upravljanju turističkim sektorom je krajnje zabrinjavajući. Trenutno ne postoji jasno definisana struktura niti osoba odgovorna za koordinaciju turističkih tokova u našoj zemlji, što je apsolutno nedopustivo i nerazumljivo, posebno s obzirom na činjenicu da je turizam jedan od prioritetnih sektora razvoja”, poručuje Ivančević, dodajući da nedostatak osnovnog destinacijskog menadžmenta i efikasnog upravljanja turističkim aktivnostima predstavlja ozbiljan problem.
“Ovakvo stanje otežava rad svima koji se bave receptivnim turizmom, hotelijerima i pružaocima različitih turističkih usluga. Naša industrija, kao i naši partneri – turoperatori, i na kraju, naši gosti, nemaju nikakve garancije da će se situacija poboljšati u doglednoj budućnosti. Bez jasne strategije i odgovornog tijela, koje bi osiguralo adekvatno upravljanje turističkim resursima, nemoguće je garantovati unapređenje stanja na terenu. To uključuje sve aspekte turističkog doživljaja – od organizacije izleta i događaja do opšte klime, infrastrukture, uređenosti i čistoće destinacija. Odsustvo ovih elemenata direktno utiče na zadovoljstvo gostiju i konkurentnost naše zemlje kao turističke destinacije”, ističe naš sagovornik.
Ivančević naglašava da je neophodno hitno uvođenje sistemskih rješenja i postavljanje kompetentnih osoba koje će se baviti destinacijskim menadžmentom. Samo tako možemo osigurati održivi razvoj turizma i pružiti kvalitetne usluge našim posjetiocima, što će dugoročno koristiti ekonomskom prosperitetu naše zemlje.
“Ako ovakvo stanje potraje i ako se nešto vanredno ne preduzme, posljedice ovakve loše pripremljenosti i početka sezone će se osjećati, bojim se, narednih godina. Jer vrlo teško možemo da dobijemo turističku utakmicu na velikom tržištu Mediterana, posebno što u posljednje vrijeme imamo, pored starih tradicionalnih destinacija koje su naša konkurencije, nove – koje su nam direktna konkurencija, a koje organizaciji turizma prilaze na sasvim drugačiji način, kao što je Albanija. Hitna akcija i ozbiljan pristup su neophodni kako bismo izbjegli dugoročne negativne posljedice i osigurali da naša zemlja ostane konkurentna destinacija koja privlači turiste iz cijelog svijeta”, zaključuje Ivančević.
Petar Miljanić, predstavnik Udruženja hotelijera Crne Gore, kaže da smo obrise predstojeće turističke sezone vidjeli već polovinom aprila, kada su počeli prvi gosti da dolaze u naše hotele.
“Analizirajući trenutnu situaciju, možemo primijetiti da će ova sezona vjerovatno biti nešto bolja od prethodnih, iako ne očekujemo drastično poboljšanje. Nažalost, nema naznaka da će se situacija znatno promijeniti nabolje, s obzirom na nedostatak angažmana i interesovanja Ministarstva turizma, koje je sada na najnižem nivou ikada. Razlog za zabrinutost je i činjenica da čak ni ministar ni osoblje u njegovom najbližem krugu, izgleda, ne bi bili u mogućnosti nabrojati sva udruženja koja postoje u našoj državi, a vezana su za turizam i ugostiteljstvo, a kamoli imenovati predsjednike tih udruženja. Ovaj nedostatak poznavanja industrije od strane nosilaca vlasti može ozbiljno ugroziti mogućnosti za stvaranje i sprovođenje efikasnih politika koje bi mogle unaprijediti sektor turizma i ugostiteljstva”, kazao je Miljanić, ističući događaj koji se desio na nacionalnoj televiziji, kada su predstavnici Ministarstva turizma bili pozvani u jutarnji program, ali se niko od njih nije odazvao pozivu.
“To vam je prava slika zalaganja i organizacije državnih službenika u ovom ministarstvu. Svijest ljudi na odgovornim pozicijama jako se teško mijenja. Odgovornost ministra turizma i njegovih saradnika nije samo u vođenju resora, već i u služenju građanima i turističkim poslenicima. Međutim, čini se da oni često gledaju na svoju ulogu na suprotan način, kao da su vladari, a ne službenici naroda. Ovo je najbliže objašnjenje njihovog shvatanja odgovornosti i obaveza koje su preuzeli stupajući na dužnost. Imajući u vidu da ih ima više nego da smo milionska populacija, očekuje se veći stepen angažmana. Ako već nijesu spremni da organizuju sastanke s udruženjima poput našeg, udruženjima hotela, restorana ili seoskog turizma, barem neka prestanu da nas sputavaju u našim nastojanjima da riješimo osnovne probleme”, poručuje Miljanić.
Napominje da smo prvenstveno avio-destinacija i jasno je da smo infrastrukturno ,,osakaćeni“ da satima prelazimo 30 kilometara.
“Apelujem na saobraćajnu policiju da se rasporede saobraćajci od aerodroma Tivat do ulaska u Budvi sa jedne i Herceg Novog sa druge strane i sinhronizovano ubrzaju protok vozila. Turizam je emocija prije svega. Nemoj da ubijamo entuzijazam i euforiju turista prvim utiskom, a to je taj prvi susret sa našom unikatnom državom. Na graničnim prelazima treba maksimalno ubrzati protok ljudi”, kaže Miljanić ujedno apelujući i na komunalnu policiju da se maksimalno angažuju kako bi svi prolazi, koje koriste pješaci, uvijek bili prohodni i oslobođeni od vozila.
“Komunalna preduzeća treba da na svakih 20 metara postave kante za otpatke i redovno održavaju čistoću. Zakupci, kako lokala tako i kupališta na Crnogorskom primorju, veliki novac uplaćuju upravo komunalnom preduzeću, tako da sam siguran da novac nije problem. Nikada posjetioci, kao ni lokalno stanovništvo, neće baciti otpad mimo kante, pod uslovom da kanta postoji. Ne treba da smišljaju načelnici službi nikakve novitete, samo neka prošetaju Lušticom ili Porto Montenegrom i ,,prekopiraju“ ono što tu vide u mjestima gdje službuju, recimo u Budvi ili Sutomoru”, ističe Miljanić, koji poziva i Ministarstvo zdravlja da organizuje mobilne ambulante, kao i plovna vozila hitne pomoći, pogotovo u primorskim gradovima kojima je veoma teško da funkcionišu udaljeni od bolnica i službi hitne pomoći, kao na primjer Budva.
“Apelujem i na Ministarstvo spoljnih poslova da ukine ili uprosti način dobijanja vize za dolazak turista iz Kazahstana, Uzbekistana i Azerbejdžana koji su prošlih godina dolazili i veoma su jake platežne moći. Takođe, Ministarstvo saobraćaja treba da, osluškujući interesovanje i rad turoperatera iz inostranstva i čarter linija koje su organizovali, upute avione naše nacionalne kompanije na te destinacije, smanje takse za korišćenje naših aerodroma od strane drugih low cost avio-kompanija, kao i da pojeftine karte za najkraću i najskuplju vožnju avionom na relaciji Beograd – Tivat i Beograd – Podgorica, kako bismo bar pokušali da zainteresujemo prekookeanske putnike da dođu u našu jedinstvenu i najljepše državu na svijetu”, kaže Miljanić, koji ipak gaji veliku nadu da će se makar neki od njegovih apela uslišiti.
“Osjećao sam obavezu i odgovornost da uputim ovaj apel iz jednog osnovnog razloga – zbog ogromne ljubavi koju osjećam prema našoj državi i želje za njenim opštim napretkom. Shvatio sam da je moja dužnost kao građanina da podstaknem promjene koje će doprinijeti boljitku zemlje i njenih stanovnika. Želim da ljudi koji su na važnim položajima, možda čak i zbog političkih okolnosti, shvate da su tu samo privremeno, ali dovoljno dugo da učine makar mali napredak za našu zemlju i narod koji ih je doveo na ta mjesta. Pozivam ih da manje teže foteljama i privilegijama koje položaj nosi, već da pokažu istinsku ljubav prema Crnoj Gori. Neka njihova posvećenost bude mjerilo njihove službe. Neka ostave trajan i vidljiv doprinos, kao dokaz svoje ljubavi i posvećenosti zemlji kojoj služe. Svaka akcija, ma koliko mala, može biti korak naprijed ka boljoj budućnosti”, poručio je na kraju Miljanić.
Država nije preduzela ništa kako bi se spriječio gubitak radne snage
Miljanić ističe i problem sa radnom snagom.
Slovenija je organizovala u Podgorici i Nikšiću, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, zajedno sa svojih 20 poslodavaca koji zapošljavaju više od 12.000 radnika, ponudu za zaposlenje u Sloveniji. Naši ljudi idu da rade i u Hrvatsku. Oni su vrijedni radnici i idu za boljim uslovima. Država nije ništa uradila da utiče da mi ne ostanemo bez radne snage, a mogla je, po ugledu na Sloveniju, da otvori kancelarije za zapošljavanje u drugim državama, počevši od nama najbližih.
“Sada nam preostaje da zapošljavamo strane državljane, ali dobijanje dozvole za rad za strance u našoj državi je dugotrajan i mukotrpan proces, jer je maksimalno iskomplikovan. Po ugledu na, recimo, Hrvatsku ili Srbiju za tri dana može biti sve završeno, a mogli bismo biti i napredniji pa da se za nekoliko minuta nakon apliciranja može dobiti dozvola za rad. Živimo u vremenu vještačke inteligencije, a državni aparat još na prstima sabira”, poručuje Miljanić.
Veća stopa PDV-a na hranu u hotelima, nego u restoranima, jeste diskriminacija
Miljanić ističe da je odluka da se PDV za hranu u hotelima obračunava po stopi od 21 odsto, dok je istovremeno u restoranima sedam odsto, jednostavno besmislena i predstavlja oblik diskriminacije.
Preporučeno
“Osim toga, ovo stvara pritisak na hotelijere da povećaju cijene usluga hrane i pića kako bi pokrili razliku u PDV-u. Ovakva praksa stvara nepravednu situaciju za hotelijere, koji su već suočeni s brojnim izazovima u poslovanju, i može negativno uticati na konkurentnost turističke ponude naše zemlje. Potrebno je razmotriti mogućnosti za izmjenu ovakve politike kako bi se osigurala fer konkurencija i podržao razvoj hotelskog sektora”, poručuje Miljanić.
