Video
Razlog za to je, kako je navedeno u odluci, što je zahtjev za reviziju podnijela pravnica zaposlena u Unipromu, koja nije priložila uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu. Zakonom o parničnom postupku reviziju može izjaviti advokat ili pravnik sa pravosudnim ispitom.
Tužbom koju je Uniprom podnio prije četiri godine, traženo je da se uzurpirano zemljište u Botunu, Dajbabama i Cijevni oslobodi od lica i stvari te da ova kompanija bude isključivi vlasnik na kupljenim nepokretnostima. Traženo je i da im KAP preda upotrebnu i dozvole za rad te da im obezbijedi podsticajne mjere za ulaganje u biznis zonu kako bi bili oslobođeni plaćanja poreza, komunalija i ekoloških taksi za period od 30 godina.
Apelacioni sud je bio saglasan sa stavom sutkinje Privrednog suda Milice Popović da je KAP imovinu prodao u viđenom stanju te da nije njegovo da obavlja poslove iz nadležnosti drugih organa. Ispravnim je ocijenio zaključak prvostepenog suda da je KAP pokretanjem postupka za iseljenje bespravno naseljenih lica na prodatom zemljištu ispunio svoju obavezu, naglašavajući da je spor izgubljen krivicom Uniproma, jer KAP zbog prodaje više nije bio aktivno legitimisan, nakon što se Uniprom povukao iz parnice. Navedeno je da je KAP predao tehničke i upotrebne dozvole, a zahtjev za obezbjeđenjem integrisane dozvole ocijenio nezakonitim, jer Uniprom posluje pod svojim imenom i dužan je da je sam pribavi, jer KAP više nije vlasnik postrojenja. Sudovi su stava da je KAP obezbijedio da se Uniprom oslobodi naknada za komunalije u slučaju dogradnje postojećih objekata i za zaštitu zagađivanja za 30 godina, kao i da se okolna zona proglasi biznis zonom, o čemu je Vlada donijela uredbu krajem 2015. godine kojom su definisane podsticajne mjere za zapošljavanje lica.
Preporučeno
Uniprom je za KAP ponudio 28 miliona eura, ali je ovaj iznos umanjen za 6,98 miliona eura zbog nemogućnosti da se vlasništvo nad 233 hiljade kvadrata prenese bez tereta i ograničenja. Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić potvrdio je da je Uniprom isplatio kupoprodajnu cijenu, a Savjet za privatizaciju je prije dvije godine pretvorio pravo korišćenja u pravo svojine na 2,65 miliona kvadrata.
