Video
“Doći će do korekcije kamatnih stopa. Svjedoci smo da postoji i traje inflacija, a sve ovo liči na usporavanje privrednog rasta i na nešto što se zove stagflacija. Mislim da nas očekuje složen i buran period i da ga trpimo svi na planeti”, pojašnjava Vučinić.
Ona je dodala da se stabilizacija na berzi može očekivati kada se geopolitičke prilike stabilizuju, te da je neizvjesno u kom pravcu će se odvijai stvari.
“Berza je refleksija svega što se dešava u stvarnosti. Ona prikazuje kako investitori dišu, čega se plaše, na koji način promatraju stvarnost i na koji način geopolitičke odluke utiču na naše živote”, dodala je ona.
Vučinić smatra da je korona kriza pokazala slabe i jake tačke u ekonomijama svijeta. Sada je, kako navodi, uslijedio još veći problem sa krizom u Ukrajini.
Vrijeme korona krize, međutim, za crnogorsku berzu nije bilo loše. Ona je, prema ocjeni Vučinić, ostvarila solidne promete i profit tokom 2021. godine.
“Promet na Montenegrobezri tokom 2021. godine bio je preko 40 miliona eura, i on je za gotovo 48 odsto veći u odnosu na promet u 2020. godini. Dominantno je učešće velikih investitora, dok je malih sve manje. Berzanski indeksi su imali suprotne smjerove. Indeks koji mjeri kretanje najboljih crnogorskih kompanija je zabilježio rast od 7 procenata, dok je kompletno tržište, odnosno indeks moneks pokazao blagi pad od 4,5 procenta”, navela je Vučinić.
Najviše stranih investitora dolazi iz Austrije
Investitori u Crnoj Gori najviše dolaze iz Austrije, Mađarske, Srbije, Hrvatske, a zatim iz Švajcarske, Slovenije, Turske, Italije, Kipra i SAD, navela je Vučinić. Kako je rekla, oko 20 odsto crnogorskih kompanija se nalazi u vlasništvu inostranih investitora.
Nijesu iskoriscene sve mogućnosti koje berza nudi
“Berza i njena uloga nije da pomogne nego da služi. Da spaja poudu i tražnju akcija, obveznica i svog tržišnog materijala koji je po Zakonu o tržištu kapitala dozvoljen da se prometuje na crnogorskoj berzi”, kazala je Vučinić govoreći o odnosu berze i javnih finansija.
Ističe da su u regionu saradnja između berzi i minisarstava finansija jaka, međutim, da u Crnoj Gori nema takva iskustva.
“Možda berza ne dobija značaj koji joj pripada, njena uloga na tržištu kapitala ne percipira se na pravi način i ne koriste se sve mogućnosti koje ona nudi”, kazala je Vučinić.
Kaže da je potebno stvoriti ambijent kako bi berza ostvarila svoj kapacitet, jer, kako je navela, berza ima sve pretpostavke kako bi radila sjajno.
“Pitanje je zbog čega nema mnogo transakcija, zbog čega nije velik promet. Očito, investiciona klima nije pozitivna”, navela je Vučinić.
Pad prometa od početka godine
Tržište kapitala nije drastično palo tokom prošle godine kako se očekivalo, kaže Vučinić, koja je više zabriuta podacima iz januara i februara ove godine.
“Prošle godine smo u januaru imali preko 7 miliona eura prometa, ove godine je to značajno manje. Gotovo 96 procenata je promet ove godine bio slabiji u odnosu na januar prošle godine”, kazla je ona.
“Želim da živim u zemlji koja će da stvori ambijent da radite i stvarate, a ne u zemlji gdje se stalno pominje pomoć države“
Vučinić objašnjava da država treba da stvara ambijent kako bi svi u Crnoj Gori uspješno radili i privlačili strane investitore.
“Treba da stvara ambijent da ljudi, kada se probude, hrle ka svojim poslovima, stvaraju, rade, doprinose i zarađuju. Da kreira ambijent u kom garađani imaju standard, a to znači da, osim osnovne potrošnje i zadovoljavanja osnovnih potreba, imaju i dio koji će da štede, koji će da investiraju, koji će da im omogući da žive kao sav savremen svijet. Želim da živim u zemlji koja će da stvori ambijent da radite i stvarate, a ne u zemlji gdje se stalno pominje pomoć države”, kazala je Vučinić.
Takav ambijent, dodaje, uslovljen je kulturološkim problemima.
“U principu, u Crnoj Gori se ne radi dovoljno. Uživam kada odem u Sloveniju i vidim kao ti ljudi rade. Voljela bih da se ta kultura i odnos prema sredini, prema prirodnim ljepotama, radu i stvaranju pretoči u Crnoj Gori. Da ljudi rade i stavaraju, obrađuju svoje posjede, završavaju svoje redovne radne obaveze, a ne razmišljaju kako će njima država da pomogne”, objašnjava ona.
Vučinić kaže da to što Ministarstvo finansija dio obveznica plasira preko londonske berze, prisliljava domaće banke i osiguravajuća društva da isto to rade.
Preporučeno
“Kada Crna Gora emituje obveznice preko domaće berze, kao što je to bio slučaj 2014. i 2019. godine, daje priliku crnogorskoj privredi i građanima da na lokalnom tržištu steknu obveznice države Crne Gore, a ne da angažuju brokere koji će da im kupe obveznice njihove države na londonskoj berzi, što iziskuje i veće transakcione troškove”, pojasnila je Vučinić.
