U razgovoru o trenutnoj finansijskoj situaciji i ambicioznim planovima za dalji razvoj crnogorske ekonomije posebno ističe reformske mjere usmjerene na poboljšanje životnog standarda građana, smanjenje nezaposlenosti, povećanje investicionog potencijala i održavanje stabilne inflacije, što će stvoriti povoljan ambijent za domaće i strane investitore. Kroz odgovorno upravljanje javnim finansijama i smanjenje sive ekonomije, Crna Gora se, prema riječima ministra Vukovića, kreće ka održivoj i konkurentnoj ekonomiji.

POBJEDA: Crna Gora je, poslije 11 godina, popravila kreditni rejting, a državna kasa je u plusu blizu 100 miliona eura. To su impresivni rezultati. Kako ocjenjujete trenutnu finansijsku situaciju u Crnoj Gori i kakvi su vaši planovi za unapređenje finansijske stabilnosti zemlje? Može li uopšte bolje?

VUKOVIĆ: Uzimajući u obzir sve aspekte, uključujući globalnu situaciju, kao i ranjivost naše male, otvorene, uvozno zavisne ekonomije, navedene činjenice možemo smatrati upravo impresivnim, kako ste i ocijenili. Unapređenje kreditnog rejtinga nakon tolikog godina u ovako kratkom roku, od dvije najkredibilnije kreditne agencije, predstavlja potvrdu da je Crna Gora na dobrom putu kada je riječ o ekonomskim politikama i razvojnim procesima koji su sprovedeni u prethodnih deset mjeseci i ohrabruje nas da, ubrzanom dinamikom, nastavimo u istom smjeru. Da je naša ekonomija u porastu potvrđuje i povjerenje međunarodnih investitora u crnogorske obveznice, odnosno u državu Crnu Goru.

Poboljšanje kreditnog rejtinga nepobitno predstavlja potvrdu stabilnosti i napretka koji je Crna Gora ostvarila, uz potvrdu da postajemo predvidiv i stabilan ambijent.

Finansijska situacija je stabilna, a stabilnost i održivost možemo očekivati i ubuduće, oslonivši se na dosadašnje trendove rasta naplate, ali i projekcije za dalji rast prihoda u budžetu, kroz izmjene u domenu poreske politike, povećanje poreskog obuhvata i snažniju borbu protiv sive ekonomije. Prioritet Ministarstva finansija u narednom periodu ostaje kreiranje održivog fiskalnog i makroekonomskog okvira, kroz dostizanje suficita tekuće potrošnje, nastavak smanjenja neproduktivnih rashoda i povećanje budžetskih prihoda, te kreiranje pretpostavki za dinamičniji ekonomski rast, kroz podršku razvojnim projektima.

POBJEDA: Koji su vaši prioriteti u narednom budžetu i na koji način planirate obezbijediti efikasniju raspodjelu javnih sredstava?

VUKOVIĆ: Naš prioritet je da, kroz bolju koordinaciju i međuinstitucionalnu saradnju, povećamo odgovornost, obezbijedimo dobro finansijsko upravljanje, unaprijedimo fiskalnu disciplinu i stabilnost, kao i optimizujemo alokaciju i korišćenje javnih resursa. Svi ti ključni reformski planovi iskazani su u Fiskalnoj strategiji Crne Gore za period 2024-2027. godine, programom reforme upravljanja javnim finansijama 2022-2026. godina, kao i smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2025-2027. Imajući u vidu da je u toku proces izrade nacrta Zakona o budžetu za 2025. godinu, detaljniji pregled mjera i konkretni iznosi biće poznati nakon usvajanja istog od strane Vlade, odnosno do 15. novembra, u skladu sa Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

POBJEDA: Kako komentarišete povećanje PDV-a na turistički sektor i kritike njihovih predstavnika?

VUKOVIĆ: Izradi tih zakonskih rješenja pristupili smo vrlo oprezno i odgovorno, u namjeri da ujednačimo stope PDV-a na usluge smještaja, odnosno usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, kao i da omogućimo kompenzaciju izgubljenih prihoda države po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na zarade čime je Crna Gora postala jedan od najpovoljnijih poreskih sistema u dijelu oporezivanja troškova rada.

Prethodnim zakonskim rješenjem mnogi ugostiteljski objekti (sobe, turistički apartmani, kuće i stanovi, etno sela, hosteli i drugo) bili su izostavljeni iz sistema snižene stope, čime je dolazilo do neravnopravnosti i diskriminacije učesnika na tržištu. Naš cilj bio je upravo da izbjegnemo diskriminaciju i stvorimo ravnopravne uslove za sve učesnike u ovom dijelu tržišta.

Prethodnim zakonskim rješenjem, snižena stopa na usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, primjenjivala se samo u restoranima i objektima bez usluživanja (ketering), dok su hoteli, odnosno hotelski restorani, kao i mnogi drugi ugostiteljski objekti (barovi, picerije, konobe, objekti brze hrane, poslastičarnice, pečenjare, pekare) ostali van opsega snižene stope. Novim zakonskim rješenjem predviđa se primjena snižene stope u svim objektima za pružanje ugostiteljskih usluga, čime se izjednačavaju svi učesnici na tržištu.

Dodatni cilj, novih zakonskih rješenja je očuvanje fiskalne stabilnosti, kroz kompenzaciju izgubljenih prihoda države po osnovu smanjenja poreskog opterećenja na zarade čime je Crna Gora postala jedan od najpovoljnijih poreskih sistema u dijelu oporezivanja troškova rada.

POBJEDA: Što vaša vlada preduzima kako bi se smanjio javni dug i osigurala održivost državnih finansija na duži rok?

VUKOVIĆ: Upravljanje javnim dugom je jedan od najodgovornijih i najzahtjevnijih zadataka MF, imajući u vidu da je riječ o segmentu javnih finansija koji u velikoj mjeri utiče na kretanje i održivost kreditnog rejtinga i cjelokupne slike javnih finansija. Kao što se može vidjeti, kretanje javnog duga u odnosu na BDP posljednjih godina karakteriše trend opadanja, što je primarno posljedica snažnog privrednog rasta. Međutim, kako se približavaju rokovi za otplatu velikih jednokratnih rata duga, kao što je to slučaj kod domaćih i ino obveznica, potrebno je obezbijediti sredstva za blagovremeno servisiranje duga prema povjeriocima.

Iako je apsolutni iznos naslijeđenih dugova prilično visok, moramo uzeti u obzir da je, osim smanjenja javnog duga, potrebno obezbijediti privredni rast koji bi mogao apsorbovati visok iznos duga sa jedne strane, i osnove za generisanje budžetskih prihoda, koji će omogućiti otplatu duga dijelom i iz sopstvenih izvora, a samim tim i manje zaduživanje.

Sama činjenica da Vlada namjerava da se zadužuje samo za potrebe refinansiranja duga i finansiranje kapitalnog budžeta za koji se očekuje da će generisati novu vrijednost, u skladu je sa nastojanjima da se tekući rashodi finansiraju tekućim prihodima, kako bi se osigurala ukupna održivost javnih finansija.

Projekcije kretanja duga u srednjem roku, koje su obuhvaćene fiskalnom strategijom za period 2024-2027, svjedoče o nastojanju Vladine težnje da neto dug bude usklađen sa kriterijumima iz Mastrihta tj. oko 60 odsto BDP-a, zavisno od godine.

POBJEDA: Kako Vlada planira odgovoriti na inflacione pritiske i osigurati stabilnost cijena osnovnih dobara?

VUKOVIĆ: Prema najnovijim podacima, inflacija je u avgustu ove godine iznosila 2,2 odsto, što predstavlja najnižu zabilježenu stopu inflacije od aprila 2021. godine. To jasno signalizira da inflatorni pritisci već popuštaju i da smo, u skladu s dominantnim trendovima prisutnim u većini zemalja Evropske unije, na putu ka stabilizaciji inflacionih tokova. Istakao bih da očekujemo nastavak ovog silaznog trenda do kraja godine, što je ključni pokazatelj stabilizacije makroekonomskog okruženja. Kao jedan od glavnih odgovora na inflacione izazove i očuvanje stabilnosti cijena, Vlada je usvojila odluku kojom se ograničavaju marže na osnovne prehrambene proizvode i druge artikle koje su građani prepoznali važnim u potrošnji, u velikim maloprodajnim trgovinskim objektima. Nova, proširena odluka, koja će trajati do kraja januara iduće godine, obuhvata čak 71 proizvod po sniženim cijenama. Pored toga što mjera utiče na sprečavanje neopravdanog rasta cijena i direktan rast kupovne moći građana, pozitivan efekat uočavamo i u fokusu na proizvode domaćih proizvođača, što osnažuje crnogorsku ekonomiju i podiže konkurentnost naše privrede. Dugoročno posmatrano, porast konkurencije i snaženje domaće proizvodnje, kroz stimulativniji biznis ambijent će podstaći produktivnost privrede i samim tim uticati i na inflatorne trendove.

POBJEDA: Kako planirate unaprijediti transparentnost u trošenju budžetskih sredstava i borbu protiv korupcije u javnim finansijama?

VUKOVIĆ: Kao što sam već naglasio, u Ministarstvu finansija intenzivno radimo na unapređenju transparentnosti budžetske potrošnje jer smo svjesni njene važnosti i multiplikativne refleskije na ukupnu ekonomsku sliku. Redovno objavljujemo sve mjesečne, kvartalne i godišnje izvještaje o izvršenju budžeta, kroz koje je moguće ostvariti uvid u budžetsku potrošnju po svim budžetsim klasifikacijama. Takođe, razvojem programskog budžeta, dajemo poseban fokus namjenskoj potrošnji, pa je i izvršenje po definisanoj programskoj strukturi, takođe dostupno javno, kroz redovne mjesečne izvještaje o izvršenju budžeta.

U fokusu za naredni period svakako će nam biti dalji razvoj budžetiranja i implementacija međunarodnih standarda. U saradnji sa partnerskim institucijama, omogućićemo i rodnu dimenziju, a u planu je i razvoj budžetiranja u skladu sa zelenom agendom.

Takođe težimo snažnijoj diversifikaciji ekonomije i povećanju otpornosti, a fiskalna strategija, pored programa „Evropa sad 2“’, sadrži i brojne druge mjere sektorskih politika, kojima se pospješuje investicioni i sveukupni poslovni ambijent u zemlji.

POBJEDA: Koji su vaši planovi za stimulisanje investicija u Crnu Goru, kako domaćih, tako i stranih?

VUKOVIĆ: Plan Vlade je da sveobuhvatnim mjerama Crnu Goru učini atraktivnijom za domaće i strane investitore. Namjera nam je da stabilnošću fiskalnog okvira, poreskim olakšicama, unapređenjem infrastrukture i transparentnosti u poslovanju, omogućimo da Crna Gora postane vodeća destinacija za investicije u regionu. Između ostalog, intenzivno radimo na unapređenju poboljšanja poslovnog ambijenta i fiskalne stabilnosti, sa posebnim akcentom na jačanje fiskalne stabilnosti i predvidivosti ekonomskih uslova. Takođe, Ministarstvo finansija radi na kreiranju fiskalnih podsticaja za investitore, što uključuje smanjenje poreskih stopa na kapitalne investicije. U okviru programa „Evropa sad 2“, koji je ključan dio naše ekonomske politike, predviđamo dalja poreska rasterećenja, kao i olakšan pristup finansiranju kroz garancije i subvencije iz javnih fondova za domaće i strane investitore. Aktivno učestvujemo u planiranju i finansiranju ključnih infrastrukturnih projekata, koji će značajno poboljšati povezanost unutar zemlje, kao i sa inostranstvom. Takođe, razvoj transportne i digitalne infrastrukture omogućiće brži i lakši pristup investitorima, čime se povećava atraktivnost Crne Gore kao investicione destinacije. Dodatno, kroz bilateralne sporazume o zaštiti investicija i oslobađanje od carinskih i drugih dažbina za određene vrste uvoza, stvaramo dodatne podsticaje za strane kompanije koje žele da investiraju u Crnu Goru. Zajedno sa Agencijom za investicije Crne Gore aktivno promovišemo model javno-privatnog partnerstva (JPP) kao sredstvo za finansiranje velikih infrastrukturnih projekata i javnih usluga. Posvećeni smo podsticanju razvoja domaćeg preduzetništva, istovremeno radeći na obezbjeđivanju pristupa povoljnim kreditnim linijama i garancijama za mikro, mala i srednja preduzeća, kako bismo domaćim privrednicima omogućili rast i širenje njihovih poslovnih kapaciteta. Vjerujem da ćemo, upravo jačanjem transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim finansijama, uz održavanje stabilnog makroekonomskog okvira i adekvatno upravljanje javnim dugom, pozitivno uticati i na jačanje povjerenja investitora.

POBJEDA: Na koji način će „Evropa sad 2“ podstaći rast privatnog sektora i smanjenje nezaposlenosti?

VUKOVIĆ: Ministarstvo finansija svakodnevno i intenzivno prati sve relevantne makroekonomske i fiskalne pokazatelje, uključujući i privredni rast i zaposlenost. Prema posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori je dostigla istorijski minimum od 11,4 odsto, što jasno govori o uspjehu politika Vlade usmjerenih na smanjenje nezaposlenosti i unapređenje tržišta rada. Pored toga, već pomenuti izvještaji renomiranih svjetskih kreditnih rejting agencija dodatno potvrđuju da smo ozbiljna i atraktivna destinacija za poslovanje. U kontekstu nastavka aktuelnog trenda rekordno niske nezaposlenosti i strateškog opredjeljenja 44. vlade koje podrazumijeva unapređenje životnog standarda građana i ukidanje biznis barijera, ključne reformske mjere podrazumijevaju povećanje minimalne zarade na nivo od 600 eura za zaposlene do V stepena obrazovanja, odnosno na 800 eura za zaposlene sa VI i višim nivoom obrazovanja. Dodatno, smanjenje stope doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje sa 20,5 na 10 odsto predstavlja značajan iskorak u unapređenju biznis ambijenta svojim pozitivnim uticajem na zaposlene, kroz veće neto zarade, ali i na poslodavce, kroz njihovu direktnu uštedu, usljed smanjenog poreskog opterećenja rada. Na ovaj način, Crna Gora postaje država s najnižim nametima na zarade zaposlenih u Evropi, čime se dodatno smanjuje neformalna ekonomija i isplate zarada „na ruke“, a istovremeno se jača unapređenje radničkih prava.

Kada govorimo o fiskalnim aspektima programa „Evropa sad 2“, očekujemo veoma pozitivan uticaj na prikupljanje poreza i stabilnost javnih finansija. Sama implementacija programa vodi ka snažnom povećanju raspoloživog dohotka građana, što će se direktno odraziti na veću potrošnju unutar ekonomije, a samim tim i na povećanu naplatu prihoda od indirektnih poreza poput PDV-a i akciza. Ovaj rast potrošnje značajno će kompenzovati eventualne gubitke koji proističu iz smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Rast ekonomske aktivnosti će, zajedno sa daljim smanjenjem sive ekonomije, omogućiti održivo punjenje budžeta, dok će nove mjere predviđene izmjenama zakona o akcizama i porezu na dohodak fizičkih lica, proširiti poreski obuhvat i donijeti dodatne prihode u državnu kasu. Mjera fiskalne strategije, o kojoj sam prethodno govorio, a koja će takođe značajno doprinijeti budžetskim prihodima jeste i – treća stopa PDV-a u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva, naročito u oblastima izdavanja smještajnih jedinica i usluživanja hrane i pića. Sve ove mjere će omogućiti dugoročnu održivost sistema javnih finansija, a uz istovremeni porast životnog standarda građana i poboljšani poslovni ambijent.

POBJEDA: Kako planirate poboljšati efikasnost naplate poreza i smanjiti sivo tržište u Crnoj Gori?

VUKOVIĆ: Zbog posljedica po ukupan društveni i ekonomski razvoj koje izaziva neformalna ekonomija, u cilju preduzimanja mjera za prevazilaženje ovog problema na dugi rok donijeli smo program za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori, kojim su definisane mjere u cilju suzbijanja za period od 2024 – 2026. godine. Ovim programom prepoznati su ključni sektori (turizam, trgovina, saobraćaj, građevinarstvo i poljoprivreda) u kojima neformalna ekonomija godinama unazad predstavlja jednu od najvećih barijera za rast ekonomije. Program pruža set kontrolnih i podsticajnih mjera, kako bi se sa jedne strane, vršila efikasnija kontrola i spriječila neformalna ekonomija, a sa druge strane olakšalo poslovanje privredi. Fundamentalni principi na kojima počiva ovaj program odnose se na jednak tretman svih učesnika u ekonomskoj aktivnosti, kroz promovisanje prednosti formalnog poslovanja i smanjenja neformalne ekonomije i njenih negativnih konsekvenci.

Ne treba zaboraviti i da je neformalna ekonomija jedan od najznačajnijih problema oblasti igara na sreću. Zato, pored pripreme novog Zakona o igrama na sreću, u saradnji sa Upravom za igre na sreću, radimo na unapređenju sistema nadzora priređivanja, kako bi sav neevidentirani promet postao „vidljiv“ za nadležne institucije. U izazovnim okolnostima i uz izvjesnu dozu otpora, sistem je kreiran i u toku je prilagođavanje poslovanja priređivača. Očekujem da to bude doprinos daljem sistemskom uređenju priređivanja, prepoznavanju anomalija i povećanju budžetskih prihoda po ovom osnovu.

“Evropa sad 2” će smanjiti odliv radne snage

POBJEDA: Koje su ključne mjere koje će program „Evropa sad 2“ donijeti u oblasti zapošljavanja i poboljšanja uslova rada? 

VUKOVIĆ: Ovaj sveobuhvatni paket reformi donosi ključne mjere u oblasti zapošljavanja i poboljšanja uslova rada. Povećanje minimalne zarade, koje je već usvojeno, unaprijediće životni standard građana, čime ćemo pružiti mogućnost domaćoj radnoj snazi da profesionalni i lični napredak ostvaruje upravo u Crnoj Gori, kako bi se smanjila potreba za traženjem boljih prilika u inostranstvu. Vjerujem da će implementacija ključnih mjera programa „Evropa sad 2“, odnosno veće zarade, učiniti Crnu Goru privlačnijom za život za naše mlade ljude, ali i atraktivnijom destinacijom za investiranje, zbog sniženih troškova rada i stimulativnih reformi, što će dodatno podstaći kreiranje novih radnih mjesta i jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije na međunarodnom nivou.

Finansijskom policijom protiv korupcije i malverzacija

POBJEDA: Kada će profunkcionisati finansijska policija?

VUKOVIĆ: U cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta kroz sprečavanje nelegalnog poslovanja i suzbijanja korupcije, Ministarstvo finansija će predložiti zakonsko rješenje kojim će se stvoriti formalne pretpostavke za formiranje finansijske policije. U tom cilju, neophodno je izvršiti analizu postojećeg zakonskog okvira i trenutnog stanja, nakon čega bi se moglo raditi na pripremi legislative u oblasti poreske i carinske politike, oblasti igara na sreću, privrednog kriminala…

Imajući u vidu trenutnu decentralizovanost institucija koje vrše kontrolu u ovoj oblasti, Vlada smatra da bi formiranjem finansijske policije, ovaj organ mogao znatno lakše da se bori, kako sa korupcijom na najvišem nivou, tako i sa svim vrstama finansijskih malverzacija.

Kako bi se iskoristila ekspertiza kakvu u ovoj oblasti ima Italija, uspostavljena je komunikacija i održan niz sastanaka sa relevantnim državnim institucijama „Guardia di Finanza“ Republike Italije, na kojima je konstatovano postojanje prostora za saradnju, kroz obuku budućih pripadnika finansijske policije od strane „Guardia di Finanza“, s obzirom na to da ova italijanska posebna policija ima školu za specijalizaciju u oblasti borbe protiv finansijskih malverzacija.