Video
„Crna Gora je tokom prethodne godine realizovala zaduženje sa hedžingom u iznosu od 750 miliona američkih dolara. Za ovu transakciju, hedžovani kurs EUR/USD iznosi 1,095, dok je trenutni kurs 1,1718, što ukazuje na slabljenje dolara od oko sedam odsto. Posljedično, procijenjeni gubitak na ovaj aranžman iznosi oko 45 miliona eura“, ocijenio je vlasnik Fideliti konsaltinga za Dan.
Kako je naveo, s obzirom na to da su ugovori o hedžingu povjerljive prirode, nije moguće utvrditi da li je predviđena mogućnost jednostranog raskida od strane jedne od ugovornih strana prije isteka roka definisanog u ugovoru.
„Da je Ministarstvo finansija svjesno navedenih rizika, potvrđuje i činjenica da je u aprilu ove godine produžen hedžing aranžman za kredit kod kineske Eksim banke do jula 2028. godine. Prvobitni aranžman je predviđao obavezni raskid u januaru 2026. godine, koji bi gotovo sigurno doveo do ogromnog finasijskog gubitka koji bi morao biti plaćen iz budžeta. Produženje aranžmana, uslovljeno slabljenjem dolara, zaključeno je po kamatnoj stopi od 1,46 odsto, što predstavlja značajno povećanje u odnosu na inicijalnu stopu od 0,98 odsto iz januara 2024. godine – odnosno rast od približno 50 odsto. Ovo povećanje kamatne stope dodatno opterećuje državni budžet, koji je i sada na ivici održivosti“, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima, ovakav razvoj događaja (slabljenje dolara) naglašava potrebu za pažljivijom analizom valutnih rizika i troškova hedžinga, kao i za transparentnijim informisanjem javnosti o finansijskim posljedicama ovakvih odluka, što do sada, nažalost, nije bio slučaj.
„U javnom prostoru su do sada isticane isključivo tvrdnje o ostvarivanju dobitaka po osnovu hedžing aranžmana, dok je postojanje mogućnosti značajnih gubitaka u potpunosti zanemareno, iako je to nesporno i faktički potvrđeno“, zaključio je Vuković.
U vezi sa hedžing aranžmanima i trenutnim gubicima usljed pada dolara pitali smo i Ministarstvo finansija. Postavili smo im konkretna pitanja, odnosno koliki je gubitak ako bi se raskinuli hedžing aranžmani po osnovu kredita kod Eksim banke i emisije obveznica u dolarima. Međutim, na konkretna pitanja, nismo dobili konkretan odgovor.
„Ministarstvo finansija, u okviru svojih nadležnosti, dosljedno sprovodi politiku odgovornog upravljanja javnim dugom i valutnim rizicima. Korišćenje hedžing aranžmana predstavlja standardnu i međunarodno priznatu praksu kojom se štiti budžet države od negativnih efekata volatilnosti na deviznom tržištu. Valutna tržišta su po svojoj prirodi nepredvidiva i podložna brojnim globalnim uticajima – od geopolitičkih tenzija do promjena monetarne politike velikih ekonomija. Upravo zato, Ministarstvo finansija, kontinuirano prati globalna kretanja, analizira rizike i koristi sofisticirane alate upravljanja, uključujući hedžing instrumente, kako bi očuvalo stabilnost i održivost javnih finansija“, naveli su iz resora koji vodi Novica Vuković.
Prema njihovim riječima, hedžing aranžmani se ne posmatraju kroz prizmu trenutnih vrijednosti ili kratkoročnih promjena, već su dio dugoročne strategije zaštite od valutnog rizika.
Preporučeno
„Njihov cilj nije trenutna dobit, već dugoročna predvidivost troškova zaduživanja i servisiranja obaveza, čime se direktno štite fiskalna stabilnost i interesi građana. Važno je naglasiti da se ovakvi aranžmani ugovaraju pažljivo i u skladu sa najboljom međunarodnom praksom. Njihova suština je zaštita budžeta u uslovima neizvjesnosti, a ne reagovanje na pojedinačne promjene kursa. Upravo zato se njihova efikasnost mjeri kroz vrijeme, a ne kroz dnevne oscilacije tržišta“, poručuju iz MF-a.
