Video
,,Analiza odnosa kapitalnog budžeta i bruto domaćeg proizvoda (BDP) ukazuje na izražen pad u odnosu na prethodne godine. Prema dostupnim podacima, učešće kapitalnog budžeta u BDP-u niže je za približno 60 odsto u odnosu na 2020. godinu, dok bi uključivanje podataka za 2019. godinu dodatno naglasilo dubinu ovog trenda”, kazao je Vuković.
Istovremeno, prema njegovim riječima, izostaje adekvatno uvažavanje inflatornih kretanja.
,,U uslovima povišene inflacije, nominalni iznosi kapitalnog budžeta ne odražavaju realnu vrijednost javnih investicija. Kada se podaci koriguju za inflaciju, pad kapitalne potrošnje je još izraženiji, što dodatno pogoršava sliku investicione aktivnosti države”, navodi Vuković.
Kako ističe, posebno zabrinjava fiskalna pozicija u prvom kvartalu 2026. godine, gdje su tekući izdaci premašili tekuće prihode.
,,Ovakva struktura implicira da se dio redovnih budžetskih obaveza, uključujući plate i penzije, finansira iz zaduženja, što predstavlja indikator narušene fiskalne ravnoteže i povećava rizike po srednjoročnu održivost javnih finansija”, kazao je Vuković.
Dodaje da se uočava metodološka nedosljednost u izboru vremenskih horizonata: kretanje kapitalnog budžeta posmatra se na šestogodišnjem periodu, dok se kretanje javnog duga analizira na petogodišnjem periodu. Ovakav selektivni pristup, kaže Vuković, otežava uporedivost i može dovesti do iskrivljene interpretacije trendova.
,,Naglašavamo da selektivno prikazivanje podataka, bez jasnog metodološkog okvira i bez razdvajanja nominalnih i realnih pokazatelja, može dovesti do pogrešnih zaključaka javnosti o stvarnom stanju javnih finansija”, kazao je Vuković.
On je pozvao Ministarstvo finansija da obezbijedi transparentno, konzistentno i metodološki utemeljeno izvještavanje, u skladu sa najboljim međunarodnim praksama, kako bi se očuvalo povjerenje javnosti i omogućilo donošenje informisanih ekonomskih zaključaka.
Preporučeno
Turković je ranije danas objavio na mreži X, da su kapitalne investicije nadmašile su rast neto javnog duga za 350 miliona eura u periodu 2020-2025, što, prema njegovim riječima, pokazuje da Crna Gora, uprokos izazovima, vodi odgovornu fiskalnu politiku.
