Video
On je gostujući u Drugačijoj radio vezi rekao da je novcem koji je predviđeno finansiranje troškova država mogla na mnogo bolji način riješiti pitanje socijalnog stanovanja da je to zaista bio cilj, umjesto što je, kako je ocijenio, projekat korišćen za dobijanje političke podrške.
“Moje mišljenje je da je projekat Velje brdo zapravo jedan test inteligencije za ljude koji prate projekat, pri čemu razumijem ljude koji su podstanari i koji su u tome vidjeli neki svoj spas, svoj izlaz i prijavili se u velikom broju kad je bio otvoren portal za prijave i mislim da je najveći broj tih ljudi danas razočaran. U pitanju je nekih 14.000 ljudi kojima je rečeno da će navodno useljenje biti u prvoj polovini 2026. godine. Već sada se vidi, a 20.000 stanova se predviđalo, ono što se može sad već reći, a to je da je i predstavnicima vlade postalo jasno da se 20.000 stanova nikad neće napraviti, da će tu biti, kako bih ih nazvao, Potemkinova sela. Dakle, da će se možda napraviti par zgrada ili nešto će krenuti da rade, zato što su troškovi tog projekta mnogo veći u odnosu na ono što država može da istrpi”, pojasnio je Vuković.
Posebno je upozorio na činjenicu da za projekat nijesu obezbijeđeni osnovni infrastrukturni preduslovi, uključujući vodu, kanalizaciju i elektro-mrežu.
“Prva faza Veljeg brda se gradi na septičkim jamama. To piše u konkursu koji je ministarstvo raspisalo. Dakle, mi u 2026. godini pričamo o naselju koja će jako puno da košta, koje će da se gradi na septičkim jamama i koje će da bude ispod međunarodnog dalekovoda, koji se vidi sad, a koji će vjerovatno morati da izmijeste”, precizirao je.
Vladin prijedlog o davanju koncesija za aerodrome Podgorica i Tivat Vuković tumači kao traženje načina da se popune budžetske praznine uzrokovanje sprovođenjem programa Evropa sad 2.
“Ovim plaćamo cijenu programa Evropa sa 2, gdje se vidi u posljednjih nekoliko mjeseci da država ne generiše prihode u dovoljnoj mjeri koliko je trebalo i ne vraća PDV privredi kao što je to rađeno ranije, pa onda prikazuju da im je bolja naplata PDV-a. Jer, da vrate PDV kao što su vratili prošle godine, naplata poreskih prihoda bi bila manja nego prošle godine, iako imamo inflaciju. I zbog toga dolazimo do problema oko koncesije, da su oni, nažalost, iznuđen potez da bi se spašavao krnji program Evropa sad 2, gdje je svima bilo jasno da je neodrživ, a koji je doveo i do povećanja nejednakosti u društvu, što je zvaničan podatak, pa se mora dati novac i moraju se dati aerodromi da bi se krpile rupe u budžetu i da bi se ispunjavala nova obećanja koja nemaju temeljenja u ekonomskoj logici”, istakao je.
Sagovornik Antene M naglašava da koncesija ne znači samo da će drugi subjekat ubirati prihode na osnovu resursa Crne Gore, već i da će upravljati destinacijom na način koji ne mora da bude u skladu sa strateškim ciljevima države.
“Aerodromi Crne Gore su najprofitabilnija firma koja je u stoprocentnom vlastništvu države u 2025. godini. Jedini profitabilniji od njih je CGES, u kojem je država suvlasnik sa kompanijom Terna, ali firma koja je 100 odsto u vlasništvu države su Aerodromi koji su najprofitabilnija firma. Ta firma ima na računima novca onoliko koliki im je iznos prihoda. To je zato što su akumulirana sredstva da bi se sprovele investicije. Ja sad postavljam samo jedno pitanje, a to je zašto kada imate monopol, imate ljude koji znaju da rade posao, imate menadžment koji je doveo veliki broj niskobudžetnih firmi, imate mogućnost da koristite sredstva iz EU fondova, kao što je bio slučaj sa aerodromom u Dubrovniku, čiji je sadašnji direktor tamo radio nekad, zašto to nekome dajete i zašto se odričete svega toga da biste dali nekome da vam upravlja važnom granom privrede”, dodao je Vuković.
Prema njegovim riječima, ovo više nije pitanje upravljanja aerodromima.
Preporučeno
“Upravlja se granom privrede, jer nama kroz aerodrome prođe 3,5 miliona ljudi, imamo oko 600.000 stanovnika. Ne postoji u svijetu država koja je dala koncesiju za aerodrome u kojoj je skoro šest puta veći broj putnika u odnosu na broj stanovnika”, zaključio je Vuković.
