Prema saopštenju Ministarstva javnih radova, za izgradnju Bulevara Velje brdo sa pratećom infrastrukturom izabrana je ponuda kompanije EUROZOX, dok je za izradu Glavnog projekta Bloka A1 i izvođenje prve faze radova na stambenom kompleksu izabran Konzorcijum IGP FIDIJA D.O.O.

Kako navode iz Ministarstva, u dva postupka javne nabavke učestvovalo je više od 30 privrednih subjekata, a vrijednost prve faze stambenog kompleksa procijenjena je na 40,1 milion eura. Predviđena je izgradnja šest objekata sa oko 185 stanova, dvije podzemne garaže sa 384 parking mjesta, uređenje terena, interne saobraćajnice i prateća infrastruktura.

Za Bulevar Velje brdo, vrijedan oko 33 miliona eura, predviđena je saobraćajnica dužine 5,3 kilometra, čiji je rok završetka 540 dana od uvođenja izvođača u posao.

Međutim, dok se izvođači biraju, pojedini ključni preduslovi za funkcionisanje budućeg naselja još nisu obezbijeđeni.

PRVO TENDERI, PA RJEŠENJA ZA VODU

Ministarstvo je takođe saopštilo da radi na obezbjeđivanju dodatnih količina vode za budući razvoj Veljeg brda i Podgorice. Na lokalitetu Šumica završeno je istražno bušenje, a tek nakon testiranja bunara biće poznato da li ta lokacija može biti dodatno izvorište za gradski vodovod.

“U tom smislu na lokalitetu Šumica završeno je istražno bušenje, a preliminarni rezultati pokazuju značajan potencijal ovog lokaliteta. Krajem avgusta planirano je testiranje bunara, nakon kojeg će u konačnom biti poznati njegovi kapaciteti i mogućnost korišćenja kao dodatnog izvorišta za vodosnabdijevanje Podgorice”, navodi se u saopštenju.

Istovremeno se nastavljaju istraživanja na području Mareze, kako bi se utvrdilo da li i na koji način projekat Velje brdo može uticati na postojeće izvorište koje je jedan od glavnih izvora vode za Podgoricu.

Ovakav redosljed poteza otvorio je pitanje zbog čega se izvođači biraju prije nego što su završena ključna hidrogeološka istraživanja i utvrđeno da li postoji kapacitet za snabdijevanje vodom novog naselja.

Preliminarna hidrogeološka studija, koju je Ministarstvo javnih radova objavilo u maju, a koju je radio „Geoprojekt“, ukazala je da bi Podgorica u budućnosti mogla imati problem sa nedostatkom vode zbog urbanog i demografskog razvoja. U studiji se predlažu dodatna istraživanja potencijalnih izvorišta, ali se istovremeno upozorava na potrebu zaštite tih prostora od dalje urbanizacije.

Drugim riječima, dok se traže nove lokacije za izvorišta i procjenjuju kapaciteti vodosnabdijevanja, država već pokreće realizaciju projekta koji bi, prema ranijim najavama, trebalo da primi desetine hiljada stanovnika.

STRUKA UPOZORAVALA NA POGREŠAN REDOSLJED

Na problem obrnutog redosljeda ukazivali su i stručnjaci.

Profesor Građevinskog fakulteta u penziji Radenko Pejović ranije je za Televiziju E kazao da projekat Velje brdo predstavlja improvizaciju jer nisu prethodno urađene ključne analize.

„Po Zakonu o izgradnji objekata prvo što je trebalo je uraditi urbanističko-arhitektonski projekat, da se vidi kako će se to prostorno riješiti, da se sagleda izvodljivost tog projekta, da li je taj projekat isplativ i koliko treba uložiti u taj projekat, koliko će koštati stan, a koliko država treba da uloži“, kazao je Pejović.

On je upozorio i na pitanje infrastrukture.

„Da se vidi kako će se vodosnabdijevati, kako će se odvoditi otpadne vode, kako će se napajati strujom i sve ostalo da se realizuje, da se vidi koliko to finansijski košta i šta je realna cijena kvadrata stana koji se na tom brdu gradi“, naveo je Pejović.

Pejović je posebno kritikovao činjenicu da se projekat razvija na prostoru koji nema osnovnu infrastrukturu.

„Projekat Velje brdo onako prezentiran vrijeđa zdrav razum“, kazao je on, navodeći da se prvo morala dokazati izvodljivost i opravdanost projekta.

UPOZORENJA O MILIJARDAMA I NEPOZNATOM MODELU

Slične kritike ranije je iznijela i Sonja Dragović iz grupe KANA / Ko ako ne arhitekt, u razgovoru za Portal ETV.

Ona je upozorila da projekat nema riješene osnovne tehničke, infrastrukturne i finansijske uslove.

„Projekat Velje brdo predstavljen je kao gotovo rješenje za stambenu krizu, iako za to nema, niti u dogledno vrijeme može biti, osnovnih tehničkih, infrastrukturnih i finansijskih uslova“, kazala je Dragović.

Ukazala je i na nesklad između javnih obećanja i strateških dokumenata.

„Vlada projekat u javnosti promoviše isključivo kao priliku za kupovinu jeftinog stana koji će postati vlasništvo kupca, dok Strategija stambene politike do 2034. godine predviđa drugačiji model, po kojem stanari plaćaju dio vrijednosti stana i stiču pravo trajnog zakupa, a ne vlasništvo“, navela je Dragović.

Ona je upozorila i na finansijski aspekt projekta, navodeći da ukupni troškovi mogu dostići milijarde eura.

„Ovo nije rizičan samo za one koji se direktno prijavljuju za stanove, već infrastrukturno ugrožava cijelu Podgoricu, a time što razvojne resurse cijele države vezuje za jedan ovako loše promišljen potez ugrožava i cijelu zemlju“, kazala je Dragović.

ŠTA SE GRADI PRIJE NEGO ŠTO SE ZNA DA LI MOŽE DA FUNKCIONIŠE?

Izbor izvođača radova predstavlja novi korak u realizaciji projekta koji Vlada predstavlja kao najveći stambeni poduhvat u zemlji. Iako su izvođači izabrani, osnovni preduslovi za funkcionisanje naselja još nisu obezbijeđeni. Struka upozorava da se projekat realizuje prije završetka ključnih analiza i rješavanja infrastrukture.

Uobičajeno je da se kod velikih infrastrukturnih i urbanističkih projekata prije izvođenja radova obezbijede ključni uslovi, poput rješenja vodosnabdijevanja, kanalizacije, projektne dokumentacije i analiza izvodljivosti. Ako se dio tih stvari još istražuje, prirodno je postaviti pitanje da li je redosljed koraka Vlade optimalan.