Život u Crnoj Gori je sve skuplji, sa godišnjom inflacijom od 3,9 odsto. Skupo je biti zdrav, skupa je hrana, renta za stan, a kupiti ga – za mnoge je nemoguća misija. U Podgorici se kvadrat stana kreće od 2.500, 3.000 pa i do 4.000, 5.000 eura.

Vuiković kaže da je paritet kupovne moći blago veći nego prije pet godina, da su plate i penzije rasle, ali i cijene i to mnogo brže i više nego u samoj Evropskoj uniji. Društvo, kaže on, svakodnevno živi veliku inflaciju, ne samo kada je riječ o cijenama hrane i usluga, već i brojnim drugim, osnovnim kućnim potrepštinama. U trgovinama na primorju (Budva, Tivat, Kotor…) cijene bilježe skok i do 30, 40 odsto više nego prije turističke sezone.

“To građani koji žive u tim gradovima vide, žale se, fotografišu… društvene mreže za to su prilično jednostavan alat. Mislim da je najveći problem ljudima iz izvršne vlasti to što građani svaki dan idu u prodavnicu. Može da se priča da se nikad nije bolje živjelo, ali kad pođete na pijacu i kad se vratite sa manje kesa, praznim novčanikom, onda vam je jasno kako se zapravo živi u Crnoj Gori“, istakao je Vuković.

Zato za premijerovu nedavnu poruku da se u Crnoj Gori „nikad bolje nije živjelo“ kaže da se odnosila na političku elitu.

“Uz sve podjele koje vidimo u društvu, bili su vrlo galantni i jednoglasno su se dogovorili da povećaju budžet političkih partija sa 11 na 15 miliona eura. Ugovori o djelu postali su ponovo aktuelni. Uprkos pokušajima da takvih ugovora bude manje, vidimo da se prekidaju i ljudi se zapošljavaju za stalno. Biće vrlo zanimljivo vidjeti ukupne efekte“, kaže Vuković.

Vladi odgovara inflacija

Podsjeća da ništa nije bilo od Vladine najave da od 15. maja ponovo pokrene akciju ,,stop inflaciji”. Nije se desila, jer Vladi inflacija odgovara.

“Vladi odgovaraju veće cijene jer naplaćuje više PDV-a. PDV čini 50 odsto svih ukupnih budžetskih prihoda. Zajedno s akcizama to su dvije trećine svih prihoda, da bi se mogla servisirati skupa, glomazna administracija. Mislim da će inflacija u maju i junu biti još veća, da ne pričamo o julu i avgustu, zato što je poskupio hljeb, kao i razni drugi imputi. Poskupile su gotovo sve usluge“, kaže Vuković.

U turizmu, koji je strateška grana privrede, PDV je sa osam povećan na 15 posto.

“To je uvećanje od preko 100 odsto i pitamo se zašto kao destinacija nijesmo toliko konkurentni. Mislim da se odgovor sam nameće. Žao mi je ljudi koji su u primorskim opštinama, a koji moraju da plaćaju izuzetno visoke cijene osnovnih životnih namirnica i povezanih usluga sa tim“, naglasio je Vuković.

Predviđeno je, podsjeća Vuković, da će se država u naredne tri godine zadužiti milijardu i 100 miliona eura. Nije riječ o refinansiranju, već novom dugu.

“Sjećam se obećanja da ćemo neproduktivnu potrošnju smanjiti za 200 miliona eura. Ne da se nije smanjila, već se povećala za 200 miliona eura. Kada pitamo zbog čega je tako – nailazi se na zid ćutanja. Mislim da treba insistirati na ponavljanju tih obećanja“, rekao je Vuković.

Ekskurzija

Govoreći o stranim investicijama, Vuković objašnjava da se kapital najviše usmjerava na sektor nekretnina, što je, kako kaže, rezultiralo rasprodajom najvažnijeg crnogorskog resursa – prostora.

“Sve drugo možda može jednom da se vrati, ali prostor, jednom kad napravite zgradu, objekat đe mu nije mjesto, tome kraja nema. Punjenje budžeta zasniva se, pored PDV-a i akciza, na prodaji nekretnina. Sezona sve kraće i kraće traje, od tri mjeseca sada imamo 45, 50 dana. Dažbine su porasle, cijena vode, komunalija, izdaci na plate, nema radne snage… Imamo situaciju u kojoj je Morsko dobro povećalo cijene zakupa sa devet na 35 miliona eura. Sve će se to preliti na gosta koji možda dođe u Crnu Goru. Mislim da će naredne godine problem biti još teži“, istakao je Vuković.

Smatra da strategije u turizmu nema i da je na djelu puka improvizacijom.

“Slogan za ovu turističku sezonu bi bio “ako gost dođe – došao je”. Ne samo ministarka turizma, već veliki broj njenih kolega u Vladi kao da su na nekoj ekskurziji. Mislim da 15 dana mjesečno nijesu u kabinetu, putuju na destinacije na kojima ne bi trebalo da budu, dok se u državi gomilaju problemi koji se ne rješavaju. Turizam kao strateška grana privrede, koja doprinosi BDP-u preko 30 odsto, zahtijeva posebnu pažnju i strategiju. Mislim da smo mi ove godine izuzetno podbacili“, kaže direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting.

Koncesija Aerodroma – loša odluka

Ostaje pri tvrdnji iz 2017/18. godine da je koncesija Aerodroma, izdaja interesa Crne Gore.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Državljanka Sjeverne Makedonije AUTOMOBILOM NAMJERNO PREGAZILA DVA PSA u Ulcinju

“Svaka čast Vladi što je spasila Institut Simo Milošević, uradili su dobru stvar. Spasili su firmu u problemima, gdje radi veliki broj ljudi, koja je brend crnogorskog zdravstvenog turizma. Sa druge strane, žele da daju firmu koja nema problema, sa 40 miliona na računu, profitom od 10 miliona, koja vapi za investicijama i svjesno ih odlaže zato što je situacija neizvjesna. Koliko je bila dobra odluka da se spasi Institut Simo Milošević, toliko je loša da se Aerodromi daju u koncesiju“, zaključio je Vuković.