Ti stavovi dijametralno se razlikuju u odnosu na nedavne nalaze vještaka finansijske struke koje je angažovalo Specijalno tužilaštvo i u kojem se tvrdi da su bivši ministar ekonomije Branko Vujović, njegov nekadašnji pomoćnik Dragan Kujović i još deset službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija, prilikom izdavanja garancija za KAP, oštetili državni budžet, navodno, za 127,4 miliona eura.
Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević saslušala je 26. aprila ove godine osumnjičene koji su, nakon davanja iskaza, pušteni da se brane sa slobode.
Prema saznanjima Pobjede, Vujović, Kulović i bivši službenici dva ministarstva istakli su da su sve radili u skladu sa odlukama i zaključcima tadašnje Vlade Crne Gore, uz poštovanje zakona.
Pravno mišljenje koje je 27. novembra 2009. godine potpisala tadašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić, koja je ispitala originalnu potpisanu verziju garancije i ugovora o restrukturiranju, te Ustav Crne Gore, Zakon o budžetu za 2009. godinu, Odluku o zaduživanju i davanju garancija Crne Gore za 2009. godinu i druge dokumente – potvrđuje odbranu da su Vujović i drugi radili poštujući procedure i zakonske propise.
“Potpisivanje i zaključivanje garancije, kao i sprovođenje obaveza Crne Gore, neće biti u suprotnosti sa postojećim primjenjivim zakonom, statutom, pravilom, sudskim rješenjem, odlukom ili dozvolom kojima podliježe Crna Gora. Neće biti u suprotnosti sa odredbama budžeta i neće preći iznos od 167,5 miliona eura predviđenih Zakonom o budžetu za 2009. godinu”, navodi u mišljenju Čarapić.
Da propisi nijesu narušeni konstatuje i tadašnja Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Miijana Milić, koja 2010. ocjenjuje da u procesu dodjele državnih garancija za KAP nije povrijeđen nijedan zakon.
Ova mišljenja u suprotnosti su sa tri nalaza sudskih vještaka rađenih po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
ŠTETA ILI KORIST
Do sada je javnost upoznata sa navodima SDT-a koji se tiču štete po budžet nastale po ovom osnovu, ali se ne pominju koristi koje je crnogorska ekonomija imala od očuvanja aluminijumske industrije i 1.650 radnih mjesta u KAP-u i Rudnicima boksita.
Pobjeda je došla do informacija da je od 127,4 miliona eura koliko je naplaćeno od 135 miliona eura datih garancija 25 miliona iskorišćeno za socijalni program kojim se rješavao višak radnika ova dva preduzeća.
Vlada je, uz taj iznos, dodala pet miliona eura, čime je riješeno pitanje 2.372 radnika.
U suprotnom, morala bi se isplatiti otpremnina za svih 4.000 radnika, koliko je u tom trenutku radilo u KAP-u i Boksitima, što bi državu koštalo najmanje 80 miliona eura.
Pored toga, direktni gubitak budžeta bio bi i iznos od 90 miliona eura, koliko je naplaćeno od 2009. do 2020. godine za poreze i doprinose radnika. To bi ukupne gubitke zbog gašenja KAP-a dovelo do 170 miliona eura.
Od 2009. do kraja prošle godine radnicima ova dva preduzeća ukupno je za neto zarade isplaćeno 95,4 miliona eura, a za otpremnine 10,9 miliona.
Od KAP-a su Željeznica i Luka Bar za to vrijeme zaradile 35 miliona eura, dok je prodaja imovine u stečaju donijela 28 miliona eura prihoda.
Izvoz aluminijuma u tom periodu vrijedio je 1,15 milijardi eura i znatno popravlja spoljnotrgovinski bilans.
Osim toga, proizvodnja u KAP-u generisala je prihode od više stotina miliona eura i drugim kompanijama u Crnoj Gori. Te kompanije su zapošljavale radnike, plaćale poreze i doprinose i na taj način punile budžet.
Procjenjuje se da su prihodi državnih preduzeća, Željeznice i Luke Bar iznosili više od 35 miliona eura.
Investicije za izgradnju novih fabrika, rješavanje pitanja zaštite živome sredine i remont ćelija u elektrolizi iznosile su 100 miliona eura.
Istovremeno, od prodaje imovine KAP-a u stečaju prihodovano je oko 28 miliona eura.
Preporučeno
Danas je u aluminijskoj industriji zapošljeno oko 600 radnika, čija je prosječna neto zarada 780 eura.
Video